Koliko puta do sada smo čuli kako Bosna i Hercegovina ima izuzetan prirodni potencijal: rijeke, jezera, šume – i plodne livade.
Poljoprivreda!
U davna vremena bila je jedini vid preživljavanja kojom se bavilo cjelokupno stanovništvo. A, onda je došlo vrijeme industrijalizacije, razvoja IT tehnologija. Mnoge države, umjesto podsticaja domaće proizvodnje hrane, oslonile su se na uvoz i preuzimate golemi rizik – prvi globalni poremećaj vaše stanovništvo ostavlja izolovano, bez hrane, u panici i bijesu.
Mašine i laptope stomak ne vari. I mozak odumire ako tijelo ne dobije hranu.
Rat u Ukrajini je donio snažne poremećaje u opskrbi hranom i rast cijena. Zbog toga su posebno zabrinute zemlje koje su uveliko ovisile od ove značajne žitnice Evrope.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine već odavno ima glavobolje zbog lošeg životnog standarda. Plate miruju, sramota ih je porediti sa evropskim prosjecima, a cijene hrane divljaju.
Moraju li baš ovoliko? Moraju li u strah i očaj bacati one s penzijama i platama od nekoliko stotina maraka? Sit gladnom ne vjeruje. Ne vide i ne čuje patnju, glad i bol.
Osloniti se na sebe
Bosni i Hercegovini treba strategija oslanjanja na samu sebe, treba joj vlastita proizvodnja hrane u što većoj mjeri. Kupujmo domaće i proizvodimo domaće.
Sjećate se, u vremenima opsade, sadili smo u saksijama, a svaki park oko zgrada je ravnomjerno podijeljen stanovništvu, gdje smo sadili i sijali sjemena dobijena u humanitarnoj pomoći.
I preživjeli smo.
Nemojte da više čekamo humanitarnu pomoć. Sada imamo svoja sjemena, svoje njive, hektare plodnog tla. Zemlja je ta koja pruža ne samo utočište, već nam daje i plodove.
Rat u Ukrajini svakako da već utiče na rast cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda: pšenice i kukuruza. Predviđa se da će već u narednom mjesecu aprilu cijene kukuruza za isporuku rasti u nekim zemljama i na 3 %, a pšenice čak na 6 %. Cijene će najvjerovatnije i dalje rasti u narednim periodima i na berzama, što će biti dodatni udar na cijeli svijet.
Već sada je itekako vidljivo da poremećaji u opskrbi neće pogoditi samo Europsku uniju, jer ima još država koji ovise od ukrajinskog kukuruza. Kini, Bliskom istoku, Africi u ovoj prelomnoj godini neće biti ni lako, jer se i one oslanjaju na ukrajinsku pšenicu i kukuruz.
Vlasti Bosne i Hercegovine nemaju efikasno uređene institucije sa jasnim zadacima, sredstvima, znanjem i vještinama. Stanovništvo i ne vjeruje ni pričama o dovoljnim količinama robnih rezervi.
Posljedice rata u Ukrajini osjetiće svi
Pa ako već rastu cijene i ako se već pojedino stanovništvo Bosne i Hercegovine odlučilo da nešto posije na tim slobodno obradivim površinama, onda valjda i vlasti trebaju voditi računa da cijena đubriva bude niža, cijena sjemena isto tako. Jer ljudi jedva izdrže sa malim primanjima do sljedećeg mjeseca, a još gore je penzionerima i nezaposlenima.
Posljedice rata u Ukrajini osjetit će ne samo siromašni, već i bogati. Posljedice mogu postati i još teže, ukoliko rat još potraje.
A, ako Rusija i Ukrajina proizvode 14 odsto pšenice na svijetu i ako na njih odlazi 29 odsto globalnog izvoza, onda su svi o njima ovisni u minusu. U teškoj situaciji bit će i Poljska, Turska i druge zemlje, zbog ovisnosti od ruskih i ukrajinskih žitarica.
Ukrajina i Rusija su veliki proizvođači ne samo kukuruza, već i suncokretova ulja.
Vlast znači odgovornost, ne samo privilegije. Ne smijemo omalovažiti ljude od motike. Svaki njihov zamah, pun znoja i žuljeva, sutra može značiti zalogaj hrane i preživljavanje svih nas.