„Dobili ste Ambasadu Kraljevine Nizozemske u Sarajevu. Za informacije o vizama, birajte jedan. Za druge konzularne usluge, birajte dva“. „Voor Nederlands, kies drie“, što bi na holandskom značilo „za holandski, birajte tri“.
Ovako je još 2005. godine, a možda i ranije zvučao telefonski automat u holandskoj ambasadi u Bosni i Hercegovini, a glas mu je posudila djevojka iz Sarajeva, grada u kom je Holandija mnogo rašireniji naziv nego Nizozemska. Ipak, kao i mnogo drugih stvari, nama je to predstavljalo sinonime, i niko se previše nije uzbuđivao kada bi neko umjesto hiljade iskoristio tisuću, vlak umjesto voz, ili Nizozemsku umjesto Holandije. Jedno je zapadna, a drugo istočna varijanta, dok se u Bosni i Hercegovini te dvije varijante jednako koriste – ili se opredjeljujemo za ovu ili onu, bez ikakvog posebnog pravila.
Holanđani svoju zemlju uglavnom zovu Nederland, a rjeđe Holland. Kada na Googleovom prevoditelju ukucate tu riječ, dobićete mnogo različitih naziva, iako prevladavaju ovi koji liče na Nederland i Holland. Nizozemska je naziv na hrvatskom, bosanskom i slovenskom, Holland na luksemburškom i islandskom, te još mnogim drugim jezicima, Hollandiya na azerbejdžanskom, Hollanda na turskom i kurdskom, Holandija na srpskom, bosanskom i makedonskom, Holandsko na slovačkom, itd. Ako tražite dalje, vidjećete da su neki bukvalno preveli naziv Nederland i nazvali je niskom zemljom, poput recimo Francuza (Pays-Bas) ili Baska (Herbehereak). Otud i naš naziv Nizozemska koji je jedino sličan još sa češkim (Nizozemí).
Podijeljena mišljenja o nazivu ‘Holland’
Često mi se dešavalo da, kada pišem o Holandiji, neki Facebook komentator pokuša da me ispravi, rekavši kako ne znam ni u kojoj zemlji živim. Naravno, Facebook komentatori nisu mjerilo za mnoge stvari, ali kada sam počeo pretraživati otkud takav stav, uvidio sam da su mnogi naši mediji prenijeli kako je naziv Holandija odnedavno zabranjen, što svakako nije istina.
Naime, prije nekoliko godina je odlučeno da se koristi naziv Nederland u cjelokupnoj službenoj komunikaciji ove zemlje, na političkim događajima, sportskim takmičenjima, Eurosongu, te bilo gdje drugdje, a sve kako bi se smanjila konfuzija šta zapravo predstavlja Holland, što su samo dvije provincije unutar cijele zemlje. U tim provincijama, Noord-Holland i Zuid-Holland nalaze se najveći gradovi, a samo porijeklo oba naziva države seže do toga da znači zapravo isto.
Oko imena Holland podijeljena su mišljenja, pa je moguće naći izvore da naziv dolazi od staroholandske riječi holtlant, gdje holt znači drvo (danas se kaže hout), a lant zemlja (današnje land), ili da ustvari sve vrijeme ima isto značenje kao i Nederland, odnosno da predstavlja nisku zemlju.
Oba naziva i dalje jednako zastupljena
A šta se danas može pronaći u medijima? Vjerovatno se nećete iznenaditi kada vam kažem da su oba naziva i dalje jednako zastupljena na našim jezicima. Jedna od posljednjih vijesti govori o tome kako je Holandija ove godine na petom mjestu po indeksu svjetske sreće. Obično je zemlja pri vrhu ove ljestvice i, otkako se mjeri sreća u raznim zemljama svijeta, Holandija je uvijek među prvih deset. Navodi se kako ima odlično školstvo i zdravstvo, nisku percepciju korupcije (cinici bi rekli da percepcija ne mora odgovarati stvarnosti), visok BDP, prilično zadovoljavajući subjektivni doživljaj stanovnika, relativno dug život, itd.
Nažalost, u ovom izvještaju nema broja samoubistava, niti korisnika antidepresiva. U Holandiji je prije pandemije lista čekanja za psihologe bila dva mjeseca, a sada je to čak i do pola godine. U izvještaju takođe nema varijable o jednakosti između muškaraca i žena, nego se ustvari radi o uopštenoj anketi, te mnogim konkretnim podacima vezanim za novac. Izvještaj obiluje fotografijama sretnih ljudi, ali nijedan od njih ne liči na ove iz najsretnijih zemalja, posebno ne na Holanđane. I u samom izvještaju koristi se engleski naziv The Netherlands.
Ako pretražite oba pojma u istoj pretrazi, većina članaka koje ćete vidjeti su o tome kako je „Holandija promijenila ime“, ili kako su „Nizozemci zabranili da ih zovu Holanđanima“. Ipak, ako se malo bolje razmisli, Nizozemska je ustvari samo bukvalan prevod riječi Nederland, a nikako službeni naziv zemlje. Po tome bi možda logičnije bilo da smo državu ustvari nazvali Nederlandija ili nekako u tom fonu, što je ustvari naziv i na mnogim drugim jezicima, s malim odstupanjima.
Svako ima svoju Facebook grupu
Naši ljudi na društvenim mrežama se i dalje drže istih naziva, pa se Facebook grupe zovu „Bosanci u Holandiji“, „Srbi u Holandiji“ i „Nizozemski kutak“. Kao i u svemu ostalom, i tu smo podijeljeni, pa svako ima svoju Facebook grupu, s povremenim izletima jednih kod drugih, ali i ružnim komentarima na oba naziva, zavisno od toga u kojoj se grupi nalazite.
Sigurno ste primijetili da autor ovog teksta koristi naziv Holandija i mislim da će tako ostati, sve dok mi to prirodno ne dođe da promijenim, ako se uopšte i desi. Češka i Turska su takođe odlučile mijenjati nazive, pa nisam primijetio da se to previše raširilo u drugim jezicima.
Jezik se mijenja i to je normalno, ali smatram da bi trebalo da zadržimo svoje nazive i za druge geografske odrednice, poput Beča, Njemačke, Španije, Havaja, Kolumbije, Kine itd., te da ne prilagođavamo jezik stranim nazivima i uputama, i to čisto iz razloga što onda nećemo znati prilagođavamo li se engleskom, njemačkom ili nekom trećem jeziku.
Iako Nizozemska zvuči mnogo slavenskije od Holandije, realno nema neke velike razlike u korištenju ovih naziva s jezičke tačke gledišta, tako da je zapravo svejedno na šta se odlučite. Sve dok je prirodno i dok jezik ne postane tegoba, lijepo će zvučati i jedno i drugo, a tako bismo mogli i u drugim primjerima, pa da ne odbacujemo ni voz, a ni vlak, ni tisuću, a ni hiljadu, pa ni ćirilicu, niti latinicu, nego da to smatramo bogatstvom, pa da su nam jednako drage sve riječi koje označavaju dvije linije pod 90 stepeni, a to su kut, ćošak, ćoše, ugao i korner. Dobro, korner baš i ne, ali lijepo zvuči da imamo pet naziva za istu stvar. Tada ćemo možda biti sretni barem kao Nizozemci. Ili barem kao Holanđani jer se nećemo baviti razlikama nego onim što nas ujedinjuje.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.