Rijetki su glavni gradovi u svijetu iz kojih se pješice možete popeti na neku visoku planinu. A iz Sarajeva se, upravo iz centra grada, možete zaputiti na Trebević, isprva prolazeći kroz padinske dijelove grada, da bi potom ušli u velike crnogorične šume, koje će vas pratiti sve do vrha Sofe, sa koje se otvara veličanstveni pogled na okolinu. To je neka vrsta kulturno – planinarske ekskurzije, kroz koju prolazite kroz historijske dijelove Sarajeva, da bi ste se potom obreli u gustim šumama neodoljivog šarma i ljepote.
Na najviši vrh Trebevića se, također, možete popeti direktno iz naselja Lukavica, sa zapadne strane planine. I ovdje je velika prednost što se, direktno iz centra naselja, možete popeti na sam vrh.
Planinarenje Trebevićem svakako se može kombinovati sa više staza, čime, prema raspoloživom vremenu i afinitetima, ture možete skratiti ili produžiti. Sa planinarskog stanovišta možemo reći i da je Trebević planina idealna za popodnevne treninge, za provjeru kondicije za zahtjevnije ture, a da nam pri tome bude zabavno i inspirativno.
Grad i planina neraskidivo povezani
Trebević je neraskidivo povezan sa Sarajevom gradskim naseljima: Souk bunar, Hambina carina, Cicin han, Širokača, Bistrik, Hrid, Mahmutovac, Jarčedoli, Pogledine…
Zbog blizine grada, Trebević ima veliki potencijal za razvoj planinskog turizma. Izgradnjom nove kabinske žičare povećao se i broj posjetitelja, a posebno turista koji imaju jedinstvenu priliku da iz ptičje perspektive vide glavni grad i uživaju u ljepotama Trebevića.
Sarajlijama je Trebević oduvijek bio više od planine. Kao da između njih postoji neka emotivna veza, pa je ova planina opjevana u pjesmama, živi u narodnim predanjima.
Upravo (i) zbog toga, da ponovimo, nedavno obnovljena žičara iz Sarajeva na Trebević, pored ostaloga, predstavlja obnavljanje emotivnih veza građana grada i planine u čijoj sjeni odrastaju.
Trebević je planina za koju možemo reći – da je nema trebalo bi je izmisliti
Tura Vijećnica – Sofe (1.629 metara nadmorske visine)
PRISTUP
Javnim prijevozom ili osobnim automobilom doći do gradske Vijećnice, gdje se nalazi prigodan parking.
OPIS
Prvi dio uspona vodi kroz padinske dijelove Sarajeva, koji imaju svoj jedinstven šarm i zanimljivost. Na putu možete vidjeti nekoliko povijesnih dragulja. Na prijelazu između gradskih naselja i početka šumovitog dijela Trebevića je bob staza, na kojoj su se tokom Zimskih olimpijskih igara 1984. godine održavala takmičenja.
Od bob staze, za petnaestak minuta, dolazimo do hotela Pino (do kojeg se može dovesti asfaltnom cestom iz Sarajeva), gdje se možete odmoriti i uzeti daha za drugi dio uspona.
Slijedeći planinarsku markaciju i makadamski put koji je izgrađen još u vrijeme austrougarske vladavine, doći ćemo do Dobrih voda, mjesta gdje možete obnoviti svoje zalihe vode. Put dalje nastavljamo prostranim putem, umjerenog nagiba, koji nas vrlo postepeno dovede i do samog vrha Sofe. Ispod vrha su ostaci nekadašnjeg planinarskog doma.
Pogled sa vrha je jedinstven, kako na Sarajevo, tako i na planinsku regiju centralne Bosne. Kao na dlanu vidite Igman, Bjelašnicu, Treskavicu, Jahorinu, koji su prvi susjedi Trebevića. U širem dijapazonu, mogu se vidjeti skoro sve planine srednje Bosne.
Na vrhu je obilježje sa utisnutom raširenom šakom, gdje i vi možete staviti svoju šaku i tako se pozdraviti sa ovom planinom.
Vratiti se možete idući dalje grebenom prema zapadu, pored planinarskog bivka „Jure Franko“, gdje možete popiti čaj, te se vratiti na stazu kod hotela „Pino“ i dalje kroz sarajevske mahale do Vijećnice.
Preporučujem da na vrhu Trebevića ili kod bivka „Jure Franko“ dočekate zalazak sunca. Bit će to doživljaj koji ćete pamtiti cijeli život. Naravno, ponesite svjetiljku, a podrazumijeva se da vas nije strah kretati se noću kroz šumu, čiji će vas zvukovi iz tame oduševiti.
***
visina ishodišta: 500 metara; visina vrha: 1.629 metara; visinska razlika: 1.129 metara
vrijeme: Vijećnica – Prvi šumar (hotel Pino): 1,5 sat; Prvi šumar – vrh Sofe: dva sata; ukupno do vrha: 3,5 sata; povratak: 2,5-3 sata; ukupno: 6-6,5 sati.