Međunarodno vijeće aerodroma (ACI) objavilo je nedavno izvještaj o povezanosti avionskih letova u Evropi za 2022. godinu. Prema podacima iz izvještaja, Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu, odnosno na 40. mjestu od ukupno 42 evropske zemlje obuhvaćene izvještajem.
Bosna i Hercegovina je u ovom izvještaju odmah iza Slovenije, koja je proglašena državom s najlošijom povezanošću letovima u Evropi. Izvještaj pokazuje kako Bosna i Hercegovina ima ukupno više letova nego Slovenija, ali nema usluga prema glavnim evropskim avionskim čvorištima.
Treba napomenuti i još jednu stvar, možda i najbitniju. Izvještaj, koji pokazuje ove katastrofalne rezultate, objavljen je prije nego što je niskobudžetna aviokompanija WizzAir odlučila od 1. novembra zatvoriti svoju bazu u Sarajevu, te je na taj način glavni grad Bosne i Hercegovine izgubio većinu direktnih letova prema drugim evropskim destinacijama.
Odlazak ove mađarske aviokompanije znači da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u ovom trenutku vjerovatno pao na posljednje, 42. mjesto na listi.
Izvještaj sam čitao na aerodromu u Rigi čekajući let za Kopenhagen. I upravo tada je i nastala ideja za ovaj tekst. Sjedeći na prekrasnom aerodromu u Rigi i gledajući kako svakih nekoliko minuta poleti avion na neku od svjetskih destinacija ili sleti, ne može čovjek da sebi ne postavi jedno logično pitanje: kako može Riga, a ne može Sarajevo?
Isti putevi, različiti ciljevi
Bosna i Hercegovina ima oko 3,4 miliona stanovnika, a Latvija 1,8 miliona, otprilike dvostruko manje. Sarajevo ima oko pola miliona stanovnika, dok Riga ima nekih 800.000. Radi se o državama i gradovima s dosta sličnom prošlošću.
Obje zemlje postale su nezavisne države nakon raspada dvije velike socijalističke države s jednopartijskim sistemima prije tri decenije i krenule svojim putem izgradnje demokratskog društva zasnovanog na višepartijskom sistemu zapadnoevropskog tipa. Nakon proglašenja nezavisnosti obje novonastale države suočile su se s problemima. Beograd nije priznavao pravo Bosne i Hercegovine na samostalnost, baš kao ni Moskva Latviji. Latvijci su uspjeli odbraniti državne institucije od pokušaja državnog udara pokrenutog iz Moskve, dok se Bosna i Hercegovina suočila s troipogodišnjom vojnom agresijom od strane Miloševićevog režima.
Nakon uspješne borbe protiv Moskve, Latvija je 2004. godine ostvarila oba svoja strateška cilja. Postala je članica Evropske unije i NATO-a, dok Bosna i Hercegovina još uvijek sitnim koracima ide prema istim tim ciljevima. Ovdje treba navesti i jednu jako bitnu stvar. Za razliku od Latvije, koja je u nekadašnjem Sovjetskom savezu zaista bila u podređenom položaju u odnosu na Moskvu, Bosna i Hercegovina je u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela svoj historijski procvat na ekonomskom, kulturnom i obrazovnom planu.
Dakle, nakon burnih početnih godina samostalnosti, dvije zemlje su krenule, možemo slobodno reći, suprotnim putevima na gotovo svim poljima. Takva je situacija kada je u pitanju i glavna tema ovog teksta – stanje avionskog prometa.
Crna rupa aviosaobraćaja
Podaci iz oktobra, prije odluke WizzAira da zatvori svoju bazu u Sarajevu i ukine letove, pokazuju da je 2022. godina najbolja u historiji sarajevskog aerodroma. U prvih deset mjeseci tekuće godine 1.242.066 putnika koristilo je usluge avioprevoza na sarajevskom aerodromu. Ukoliko se ne pojavi neka druga kompanija koja bi zamijenila WizzAir, sljedeća godina mogla bi biti jedna od najgorih. Međutim, ono što je najgore jeste činjenica i da je ova godina, koja je najbolja u historiji, daleko od uspjeha kakve bilježe drugi aerodromi glavnih evropskih gradova.
Međunarodni aerodrom Riga dnevno bilježi u prosjeku između 70 i 90 direktnih letova. Na dan pisanja ovog teksta, Sarajevo je imalo osam dolazaka i sedam odlazaka. Pretpandemijsku 2019. godinu Riga je završila sa 7,8 miliona putnika, dok je očekivani broj putnika za ovu godinu negdje oko 6,5 miliona.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, koja nema svoju nacionalnu aviokompaniju, Latvija se može pohvaliti aviokompanijom Air Baltic koja u svom vlasništvu ima 44 moderna aviona koji vrše prevoz putnika na 80 destinacija.
Bez direktne veze s Briselom
Bosna i Hercegovina želi postati članica Evropske unije, a danas nema direktnu avionsku liniju s glavnim gradom Unije – Briselom, dok je Latvija do izbijanja pandemije imala čak i direktnu liniju sa New Yorkom, na čijoj obnovi se danas radi.
Bosna i Hercegovina jeste zemlja bogate historije, s nevjerovatnim turističkim potencijalima. Malo koja zemlja u Evropi može se pohvaliti planinskim ljepotama kakve ona ima. Sarajevo kao olimpijski grad svakako može biti turistička atrakcija, ali bez razvijenog avionskog saobraćaja nije moguće privući strane turiste.
Sanjamo postati dio Evropske unije i ravnopravni s Briselom, Bečom, Kopenhagenom, Berlinom, Madridom i Parizom, a već odavno smo izgubili utrku i s Rigom, Talinom, Sofijom i Bukureštom.
Ostaje samo nada da nije sve izgubljeno.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.