Parlamentarni izbori u Danskoj, na kojima će građani birati novi sastav Parlamenta Kraljevine Danske (Folketing), bit će održani u utorak, 1. novembra.
S obzirom da posljednje dvije godine živim u Danskoj, a da sam cijeli period profesionalne novinarske karijere proveo u Bosni i Hercegovini prateći političke procese, kampanje i izbore, ovo je idealna prilika da usporedim koliko ti procesi imaju sličnosti i razlika, te koliko je Bosna i Hercegovina blizu, odnosno daleko od najrazvijenijih evropskih demokratija, u koje sigurno spada Danska.
Sam proces izbora, od njihovog raspisivanja pa sve do dana održavanja i objave konačnih rezultata, nema previše sličnosti s Bosnom i Hercegovinom. Sve se odvija mnogo brže, jednostavnije i transparentnije.
Centralna izborna komisija BiH izbore, koji su održani 2. oktobra i za koje još uvijek ne znamo konačne rezultate, raspisala je u maju, pet mjeseci prije njihovog održavanja. Stranke i nezavisni kandidati imali su dug period za pripremu izbora, prijavu kandidatskih lista, imenovanje biračkih odbora i posmatrača.
U Danskoj sve to ide puno brže. Izbore ne raspisuje izborna komisija već prvi čovjek vlade. Aktuelna premijerka Mette Frederiksen izbore je raspisala početkom oktobra, a oni prema danskom ustavu moraju biti održani 21 dan od njihovog raspisivanja. Izbori nemaju tačan termin održavanja kao u Bosni i Hercegovini, gdje se uvijek održavaju prve nedjelje u oktobru. S obzirom da je premijerka Frederiksen izbore raspisala u oktobru, mjesecu u kojem Danci imaju jedan praznik, izborna kampanja je ovaj put trajala nekoliko dana duže nego što to Izborni zakon predviđa.
Striktna pravila kampanje
Socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen postala je u junu 2019. godine najmlađa premijerka u historiji Danske, ali je odlučila raspisati izbore devet mjeseci prije isteka četverogodišnjeg mandata. Procijenivši da joj je popularnost u padu, raspisala je izbore ranije, a njeni politički protivnici uvijek moraju biti spremni za izbore, jer se nema vremena od pola godine kao u Bosni i Hercegovini. Ona je popustila pod pritiskom partnerske stranke u parlamentu koja je zaprijetila da će srušiti vladu ako se hitno ne raspišu izbori.
Dva dana nakon raspisivanja izbora počela je i zvanična predizborna kampanja. Ulice danskih gradova osvanule su prekrivene fotografijama i političkim porukama kandidata, ali za razliku od Bosne i Hercegovine gdje se kandidati građanima smiju u lice s kontejnera za smeće i drveća, u Danskoj postoje tačno određena mjesta i pravila za postavljanje plakata. Kada izborna kampanja završi stranački aktivisti poskidaju plakate koji ne mogu ostati danima ili mjesecima nakon izbora.
Prvog dana izborne kampanje predsjednici svih 14 političkih partija, nema ih više od 100 kao u Bosni i Hercegovini, učestvovali su u skoro dvosatnoj debati na javnoj televiziji sučeljavajući stavove oko najvažnijih političkih pitanja u zemlji. Nijednom od njih nije palo na pamet da se ne pojavi u debati, jer bi takav potez značio nepoštovanje svakog građanina Danske i značio bi siguran gubitak izbora.
Varanje na izborima nezamislivo
Najbitnija razlika u poređenju s Bosnom i Hercegovinom je ona koja se odnosi na regularnost izbora. Naime, u Danskoj političke partije nemaju nikakav utjecaj na imenovanje ljudi u biračke odbore. Svaki punoljetni građanin Danske ima pravo da se prijavi da bude u odboru i posmatra izborni proces. Dopisivanje ili oduzimanje glasova kandidatima je nezamislivo.
Žestoka borba između kandidata vodi se od prvog dana predizborne kampanje jakim argumentima, ali se vrlo rijetko mogu čuti uvrede i govor mržnje kakav je normalan u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini. Kada se neko i usudi na takav potez, napadnuti kandidat može očekivati zaštitu čak i od strane najvećih protivnika.
Jedan političar s Farskih ostrva poručio je kako neće podržati predsjednika Konzervativne partije Sørena Papea, koji se deklariše kao homoseksualac i koji se na političkim skupovima pojavljuje u društvu svog partnera. Predsjednica Socijalističke narodne partije (SF) Pia Olsen Dyhr, iako žestoka politička protivnica Papea, stala je odmah u njegovu odbranu kazavši kako građani Danske imaju stotinu razloga zašto ne trebaju glasati za njega, ali nijedan od njih nije njegova seksualna orijentacija, jer je to privatna stvar svakog pojedinca. Građani na izborima trebaju da glasaju za kandidate na osnovu njihovih programa i sposobnosti da te programe ostvare.
Jutro nakon izbora počinje formiranje vlasti
Jedina sličnost s Bosnom i Hercegovinom, koja bi se ovaj put mogla dogoditi u Danskoj, prvi put u historiji, jeste ta da bi novog premijera mogli odlučiti ljudi koji ne žive u Danskoj. Naime, danski parlament ima 179 mjesta, a četiri mjesta pripadaju autonomnim oblastima Grenland i Farska ostrva. Prema posljednjim anketama „crveni blok“ koji predvodi Socijaldemokratska partija i „plavi blok“ sastavljen od liberala, konzervativaca i krajnje desnice izjednačeni su, pa bi vladu mogla sastaviti ona koalicija ili partija koju podrže zastupnici s Grenlanda i Farskih ostrva.
Onog trenutka kad se zatvore biračka mjesta u Danskoj, mediji će odmah imati prve izlazne ankete, a prvi rezultati će biti poznati sat vremena nakon izbora. Jutro nakon izbora lideri političkih partija će krenuti u sastavljanje nove vlade.
Nova vlada će vjerovatno biti poznata vrlo brzo. Novi ministri će krenuti u rješavanje problema građana koji su ih birali, a za to vrijeme u Bosni i Hercegovini će politički lideri još uvijek upirati prstima jedni u druge i optuživati se za izborne krađe i prevare.
Brzina, efikasnost i transparentnost – samo te tri stvari prave razliku između Danske i Bosne i Hercegovine.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.