Preporuka za planinarski vikend: Jahorina – opjevana olimpijska planina

Jahorina je planinarima interesantna zbog svoje razgledne površine i lijepog pogleda na okolinu. Ture su uglavnom nezahtjevne, prave šetnje za relaksaciju.

Dok se uspinju prema Sjeništu, planinari mogu uživati u neopisivo lijepom jesenjem ambijentu (Zehrudin Isaković)

Jahorina je prije svega poznata kao olimpijska planina, na kojoj su se za vrijeme 14. olimpijskih igara održane alpske discipline za žene. Danas je to moderan skijaški centar sa velikim brojem uređenih staza, mjesta za zabavu i hotela.

Jahorina je planinarima interesantna zbog svoje razgledne površine i lijepog pogleda na okolinu. Ture su uglavnom nezahtjevne, prave šetnje za relaksaciju.

Najviši vrh je Ogorjelica, 1.916 metara nadmorske visine. Zbog geografskog položaja, zime na Jahorini su snježne i pogodne za zimske sportove. Od Sarajeva je udaljena 15 kilometara. Pored Ogorjelice, tu su i vrhovi Sjenište, Košuta, Trijeska, od kojih svaki ima svoj šarm i ljepotu.

Grmovi borovnica u jesen imaju jarko crvenu boju (Zehrudin Isaković)

Za ovaj vikend preporučujem vrh Sjenište, koji je drugi po visini u ukupnom masivu Jahorine. Sa tog vrha posebno je lijep pogled na Ravnu Romanije, kao i na ostatak Jahorine. Naravno, kao na dlanu su i okolne planine: Treskavica, Bjelašnica, te masivi Maglića, Volujka, Bioča, Ljubišnje. Posebno je markantan i Jahorinski Klek, koji svojom spektakularnom uzvisinom predstavlja krajnji istočni obod jahorinskog platoa. Ne možemo ne spomenuti da se sa Sjeništa lijepo vidi Trebević, a planine srednje Bosne su također kao na dlanu.

Dok ćete se uspinjati prema Sjeništu, uživat ćete u neopisivo lijepom jesenjem ambijentu, čije će vas boje šarmirati sve vrijeme uspona. Uživat ćete i u lijepim razgledima, te blagom usponu, koji će vas posve neosjetno izvući visoko u planinu.

Konji na jahorinskom platou

Vrlo je moguće da ćete sresti i krdo poludivljih konja, koji će vam prijateljski prići, očekujući malo ljubavi i hrane zauzvrat.

Tura Grebak – Sjenište (1.911 metara)

PRISTUP

Od Sarajeva krene se cestom za Foču (M18), sa koje, otprilike na 20-om kilometru, skrenete lijevo, preko mosta prema Goraždu, sve do prijevoja Grebak. Ovdje se odvojiti lijevo šumskim putem i voziti se oko tri kilometra,  sve do ne ugledamo kontejnera, koji služi šumskim radnicima. Ovdje parkirati i naša tura može početi.

OPIS

Ukoliko odmah na Grebku krenemo pješice, prvih sat vremena se krećemo makadamskim putem kroz visoku bukovu šumu. Nakon čega izlazimo na otvorenu livadu, potom na zaravan i brezovu šumu, iz koje se izlazi na otvoreni plato ispod visokih vrhova Jahorine, od kojih je krajnje desno Trijeska.

Sve vrijeme pratimo ugodan široki put, koji se sa platoa usmjerava ulijevo. Nakon nekoliko stotina metara, put se počinje uspinjati, dok konačno ne uđe u uski prolaz između stjenovitih uzvisina. Kroz njih uđemo na otvorene livade, preko kojih i dalje vodi široka staza kojom se može proći i terenskim automobilima.

Gotovo cijelu turu otvoreni su pogledi na široku paletu bosanskih planina

U nastavku se manje ili više strmim putem uspinjemo prema Sjeništu. Na vrhu smo za tri sata umjerenog hoda.

Gotovo sve vrijeme imamo otvorene poglede na široku paletu bosanskih planina: od Ljubišnje, preko Zelengore, Maglića, Treskavice do Vranice. Sa vrha Ravna planina nam je na dlanu, a izuzetno lijep pogled je i na Romaniju.

Istim putem se možemo vratiti nazad.

Tura je pogodna za pješačenje i turno skijanje, a možemo je skratiti za pola sata ukoliko se sa Grebka makadamskim putem odvezemo dva kilometra do mjesta kada put postaje prestrm i neudoban za vožnju.

***

visina ishodišta: 1.300 metara; visina vrha: 1.911 metara; visinska razlika: 611 metara

vrijeme:  Grebak – Sjenište tri sata, povratak – dva sata, ukupno pet sati.

Izvor: Al Jazeera

Reklama