Nemačke zastave vijorile su se u ponedeljak duž centralnih beogradskih ulica. Uz autoput, na mostovima i sa stubova javnog osvetljenja u užem centru grada, bilo je postavljeno 1.500 zastavica Srbije i Nemačke. Standardni protokol u gradu koji dočekuje važnog gosta iz prijateljske države.
Nemačke zastave vijorile su se toga dana i mimo uobičajenog protokola – sa drveća pred Gradskom kućom u Nišu, oko 250 kilometara južno od Beograda, ali i stotinak kilometara severno od glavnog grada, duž centralnog bulevara u Novom Sadu, u Vojvodini.
Vlastima Srbije bilo je veoma važno da se pokažu kao dobri domaćini.
U goste je došla Angela Merkel – najveći politički autoritet u Evropi, kako ju je nešto kasnije te večeri u obraćanju medijima ukratko opisao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sa kojim je inače razmenila brojne pohvale.
Beograd i Tirana za oproštaj
Posle 16 godina i puna četiri mandata na mestu nemačke kancelarke, Merkel je odabrala da u Beogradu počne svoju oproštajnu spoljnopolitičku posetu, koju će dan kasnije nastaviti u Tirani, u Albaniji, razgovorom sa liderima Zapadnog Balkana – akterima svoje inicijative Berlinski proces.
Ključne poruke odnosile su se upravo na ono što je i cilj ove inicijative – evropske integracije, razvoj privrede i regionalno povezivanje i saradnju. Naglasila je i da „Berlinski proces nije i ne sme biti zamena za evropske integracije“ i da je pristupanje država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji „geostrateški interes država članica“ te – kako je ipak podvukla – za Balkan još uvek daleke zajednice.
Berlinski proces, mehanizam saradnje zemalja Zapadnog Balkana, pokrenula je 2014. godine. Smatra se da je bio podstaknut velikim razočaranjem koje je na Balkanu izazvala izjava tadašnjeg šefa Evropske komisije Jean-Claude Junckera da tokom aktuelnog mandata administracije koju predvodi, neće biti proširenja.
Inicijativa predviđa da se kroz saradnju i povezivanje države Zapadnog Balkana približe Evropskoj uniji. Uprkos specifičnostima, sve imaju i iste ciljeve i slične unutrašnje izazove – od ekonomskih do korupcije, preko sporog sprovođenja reformi do etničkih napetosti.
Načinjen veliki korak
Balkanski lideri saglasni su da je od 2014. do danas načinjen veliki korak, a predsednik Srbije rekao je i da će se rezultati dodatno videti već kada za 15 dana bude potpisan ugovor, a za mesec dana počnu radovi na izgradnji autoputa Niš – Prokuplje – Priština.
Ipak, kao najveći razlog za zahvalnost Angeli Merkel, predsednik Srbije istakao je da je ona političar koga su mogli da pozovu telefonom kada god su imali međusobni problem, i da je uvek uticala da se taj problem reši.
A problema – mada lideri Zapadnog Balkana danas sede zajedno za stolom i razgovaraju – i dalje ima, baš kao što su u prethodnim godinama pratili i svaku njenu posetu.
U danu u kome je Angela Merkel boravila u Tirani, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine preporučilo je svojim državljanima da, „ukoliko su na bilo koji način bili uključeni u odbranu Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do kraja 1995. godine da do daljnjeg ne putuju u Republiku Srbiju“.
Razlog je privođenje bivšeg visokog službenika Federalne uprave policije BiH Edina Vranja dan pre nego što će Merkel doći u Srbiju.
Poseta je održana i u momentu u kome nisu splasnule tenzije zbog Zakona o zabrani negiranja genocida iniciranog iz kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Povišena je temperatura i u odnosima sa Crnom Gorom nakon ustoličenja Joanikija, mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve na Cetinju i nereda koju su ovaj čin pratili.
Odnosi Srbije i Kosova u fokusu
Ipak, kada je region u pitanju, fokus je, tokom posete Beogradu, pre svega bio na odnosima Srbije i Kosova. Predsednik Vučić kratko je rekao kako mu je potpuno jasno da ulaska u EU nema dok se to pitanje ne reši. Potvrdila je to i Merkel. Njen rečnik međutim bio je znatno blaži nego ranijih godina.
„Neka pitanja će se rešiti na kraju jednog procesa“, rekla je upitana oko priznanja nezavisnosti Kosova, kada je reč o Srbiji.
Poruka neuporediva sa onom od pre tačno deceniju, kada je, takođe u predizbornoj godini, bila gošća tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. Na konferenciji za medije jasno i glasno je poručila – „Nastavak dijaloga nije dovoljan. Srbija mora da promeni svoju politiku prema Kosovu“ – uslovivši time i dobijanje statusa kandidata. Konkretan zahtev odnosio se na ukidanje srpskih institucija na severu Kosova, što je Tadić odbio.
Danas mnogi misle da je upravo ta poseta bila „sudbinska“ za Tadića i da je u velikoj meri uticala na promenu vlasti u Srbiji, koju su od do tada neprikosnovenih demokrata preuzeli Vučićevi naprednjaci.
Merkel otišla, zastave ostale – ali samo srpske
Prethodni put, Merkel je Beograd posetila u julu 2015. godine. Njena poruka tada je glasila da ne treba podizati zidove. Bio je to trenutak u kome je na putu ka Zapadnoj Evropi preko Zapadnog Balkana dnevno prelazilo na hiljade izbeglica koje su bežale iz svojih ratom i bedom razorenih država. Poruku je uputila tačno nedelju dana pre nego što će Mađarska postaviti prvih 150 metara od ukupno 175 kilometara žičane ograde na granici između Srbije i Mađarske. Žicu su kasnije podigli i drugi u okruženju.
Vučić je tada rekao da je Merkel „ključni igrač u stabilizaciji prilika na Balkanu”. Tu poruku ponovio je i 2021. Ovaj kutak Evrope bio je jedan od njenih fokusa tokom kancelarskih deceniju i po i Vučić kaže da ga je i pomalo strah kako će se Berlinski proces odvijati kada Merkelova ode sa pozicije kancelara.
Dan nakon posete Angele Merkel regionu, Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska proslavljaju novouspostavljeni zajednički praznik – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Pojedini političari u regionu negoduju jer je Srbima u svetu upućen poziv da istaknu zastave i tako proslave praznik.
I duž ulica u Beogradu ponovo zastave. Ovoga puta samo Srbije.