Samit dva čelnika: Da li će Putin ostati Bidenu ‘ubica bez duše’

I Rusija i SAD uoči samita žele normalizaciju odnosa, ali se tu svako slaganje između njih završava.

Bidenova administracija mora da smiri situaciju sa Rusijom kako bi se bavila domaćim izazovima, kao što je ekonomski oporavak nakon pandemije i međunarodnim pitanjima kao što je “prijetnja” Kine (EPA)
Bidenova administracija mora da smiri situaciju sa Rusijom kako bi se bavila domaćim izazovima, kao što je ekonomski oporavak nakon pandemije i međunarodnim pitanjima kao što je “prijetnja” Kine (EPA)

Za praćenje prvog susreta Joe Bidena u svojstvu američkog predsjednika sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi akreditovalo se hiljadu novinara iz cijelog svijeta što govori o tome s kolikom pažnjom se očekuje ovaj događaj.

Iako obje strane imaju interes u održavanju ovog samita, ne bi trebalo biti nekih velikih preokreta u odnosima dvije zemlje koje je ruski ministar vanjskih odnosa Sergej Lavrov opisao kao loše, istaknuvši da je više međusobnog poštovanja postojalo za vrijeme Hladnog rada.

U tom periodu američki predsjednici imali su jasne strategije i politike prema Sovjetskom Savezu, kojima je konture prije svega dala politika ‘zaustavljanja’, takozvani ‘containment’, stvorena na osnovu jednog od najvažnijih dokumenata u historiji američke diplomatije, “X-članka”, a predstavljao je dugoročnu, strpljivu ali odlučnu strategiju zadržavanja sovjetskih ekspanzionističkih tendencija.

Za vrijeme Trumana se tako razvija teorija ‘domino efekta’ koja je pretpostavljala da ako jedna zemlja padne pod komunizam, susjedne zemlje će je uskoro slijediti, što je dovelo do dugog američkog angažmana u Vijetnamu, nakon čijeg se neuspjeha, od 70-tih godina, mijenja pravac i uvodi “detent” politika prema Sovjetskom Savezu, odnosno međusobno “spuštanje neprijateljstva ili zategnutih odnosa”.

Ipak, ‘detant’ politika nije bila omiljena među Amerikancima zbog čega za predsjednika biraju zakletog antikomunistu Ronalda Reagana, kojem politika ‘zaustavljanja’ nije bila dovoljna – on je pokušao uništiti komunizam gdje god je to bilo moguće. Reaganova doktrina značila je davanje finansijske i vojne podrške antikomunističkim pokretima u zemljama “Trećeg svijeta” (‘rollback’ politika), kao naprimjer Afganistanu tokom invazije SSSR-a.

Međutim, njegova politika prema Sovjetskom Savezu se mijenjala kroz njegova dva mandata da bi na kraju bio među prvi predsjednicima koji je uspostavio diplomatske odnose sa Moskvom, naišavši na podršku svog sovjetskog kolege Mihaela Gorbačova.

Nakon raspada SSSR-a stvoren je unipolarni globalni poredak u kojem je SAD bio jedina sila, ali je ipak sarađivao sa Rusijom i ta saradnja je bila poprilično dobra sve do NATO bombardovanja bivše Jugoslavije 1999, čemu se Moskva protivila.

Pogoršavanje odnosa

Odnosi sa Rusijom su se pogoršavali sa svakom sljedećom američkom administracijom. Predsjednik Barack Obama prvi put se sastao sa Putinom u Moskvi 2009, a godinu dana nakon toga, u restoranu u Virginiji, susreo se sa Dmitrijem Medvedevom, koji je zamijenio Putina na poziciji predsjednika četiri godine.

Međutim, nakon toga stvari su krenule nizbrdo. Obama je 2013. otkazao samit sa Putinom jer je Edward Snowden dobio azil u Rusiji. Poslije toga dvojica čelnika su se sastajala samo na marginama međunarodnih događaja.

Donald Trump, s druge strane, proveo je svoj mandat hvaleći Putina i imao je mnogo veza sa ruskom vladom iako tvrdnja da je on “ruski čovjek” nikada nije dokazana. Međutim, činjenica je da je Trump dozvolio i iskoristio širenje ruskih informacija o Bidenovom sinu Hunteru.

S tim u vezi, Zastupnički dom Kongresa izglasao je njegov opoziv pod optužbom da je zloupotrijebio ovlasti i ometao istragu Kongresa o njegovim pritiscima na Ukrajinu da istraži tadašnjeg izbornog suparnika Joe Bidena i njegovog sina Huntera Bidena. Postojale su tvrdnje da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika pokretanje istrage protiv bivšeg američkog potpredsjednika i njegovog sina.

Trump je negirao da je vršio pritisak na ukrajinskog kolegu, ali je priznao da je u telefonskom razgovoru bilo riječi o dvojici Bidena i korupciji. Senat pod kontrolom republikanaca oslobodio je Trumpa ovih optužbi u februaru 2020. godine.

‘Ubica bez duše’

Što se tiče samog Bidena, on se tokom svoje političke karijere više puta susreo sa Putinom. Američki novinar i autor Michael Hirsh u svojoj kolumni za Foreign Policy opisuje njihov prvi susret kao veoma neugodan. U novembru 2001, tada novi ruski predsjednik stigao je u Washington na razgovore sa tadašnjim američkim liderom Georgeom W. Bushom. Putin je tada upoznao i Bidena, koji je bio predsjedavajući Vijeća za vanjske odnose u Senatu.

Prema navodima svjedoka tog događaja, Biden i drugi američki zakonodavci su sa Putinom pokušali razgovarati o širenju ruske sfere utjecaja na Istočnu Evropu, nakon čega je ruski predsjednik u potpunosti promijenio ponašanje i nije bio više nimalo prijateljski raspoložen. Prema riječima tadašnjih Bidenovih savjetnika, on od tada nema pozitivan stav prema Putinu.

Biden i Putin su se ponovo zvanično sreli 2011. godine, kada je Biden, tada američki potpredsjednik, prema vlastitim riječima rekao Putinu, tada ruskom premijeru: “Mislim da nemaš dušu.” Opet su se sreli tri godine kasnije, kada je Biden dobio zadatak do podrži Ukrajinu tokom protesta te da izvrši pritisak na Rusiju da smanji vojno prisustvo na istoku te zemlje.

Nepostojanje hemije između dvojice lidera, američki predsjednik je opet potvrdio u intervjuu za ABC televiziju u martu, gdje je na pitanje voditelja da li misli da je Putin “ubica”, odgovorio potvrdno, što je izazvalo bijes u Moskvi te međusobno povlačenje diplomata.

Bidenova administracija prošlog mjeseca je uvela sankcije Rusiji za miješanje u američke predsjedničke izbore 2020. te za cyber napade na federalne agencije, a Moskva je negirala ove optužbe.

Američki predsjednik je uoči NATO samita rekao da je “spreman” da razvije “neku stratešku doktrinu” za rad sa Rusijom. Također, Bidenov tim je pažljivo isplanirao posjetu Evropi. Predsjednik se prvo sastao sa liderima zemalja članica NATO-a u Briselu kako bi se uoči samita pokazalo zapadno savezništvo.

Velika sila u očima Amerike

Ipak, dvije zemlje sigurno ne očekuju neke velike promjene nakon samita. Iz State Departmenta je poručeno da cilj stabilizirati odnose sa Rusijom, dok je Lavrov također istakao da Moskva nema iluzije o nekom mogućem ‘proboju’ odnosa, ali je dodao da postoji objektivna potreba za razmjenom mišljenja na najvišem nivou.

Međutim, Rusija itekako ima koristi od ovog susreta. Kako ocjenjuju analitičari, Kremlj može biti zadovoljan samim održavanjem samita, jer je inicijativa došla sa američke strane, a Putin je prvi lider zemalja koje SAD ne smatra prijateljima a s kojim se Biden sastaje.

Ovo daje dodatnu težinu narativima u Rusiji da je pod vodstvom Putina ova država velika sila u očima Amerike.

Također, u Rusiji se u septembru održavaju parlamentarni izbori, a Kremlju je potreban SAD kao sredstvo zastrašivanja biračkog tijela u političkim kampanjama.

Ocjenjuje se da je i u ruskom interesu deeskalacija odnosa, zbog novih tranzicija na političkoj sceni, budući da je Putin osigurao promjene Ustava koje mu daju mogućnost za još dva šestogodišnja predsjednička mandata, što znači da bi mogao ostati na čelu zemlje do kraja decenije.

Otvoriti kanale komunikacije

Kremlj je također otvoren za opciju da se okonča međusobno protjerivanje diplomata kako bi se uspostavili normalni diplomatski kanali, što se naprimjer pokazuje vrlo produktivnim u Siriji gdje su u malom prostoru prisutni i američki i ruski vojni avioni ali su incidenti izbjegnuti zbog dobre komunikacije.

Poboljšanje komunikacije između dvije zemlje je tako pitanje na kojem bi se moglo raditi na samitu. Trenutno, ruski ambasador u SAD-u radi iz Moskve, dok američki amabasador u Rusiji radi iz Washingtona.

Biden i Putin tako moraju ponovo otvoriti kanal komunikacije između visokih zvaničnika dvije zemlje, kako bi smanjili mogućnost dezinformacija koje bi dovele do mogućeg konflikta.

Dvojica lidera će sigurno razgovarati i o kontroli oružja, budući da su se odmah nakon Bidenovog dolaska na vlasti složili da obnove Novi START, sporazum o ograničenju atomskog naoružanja.

Mnogi američki analitičari smatraju da SAD ne bi ni trebala tražiti potpunu normalizaciju odnosa sa zemljom koja okupira dijelove teritorija Gruzije i Ukrajine, izvodi cyber napade, podržava diktatore u Siriji, Venecueli i Bjelorusiji.

S druge strane, Bidenova administracija mora da smiri situaciju sa Rusijom kako bi se bavila domaćim izazovima, kao što je ekonomski oporavak nakon pandemije i međunarodnim pitanjima kao što je “prijetnja” Kine.

Očekivanja stručnjaka od samita u Ženevi su tako izuzetno mala budući da se nijedno od postojećih pitanja između dvije zemlje neće riješiti. Šest godina nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, aneksija Krima i dalje ostaje, dok je istočna Ukrajina postala još jedno područje zamrznutog konflikta. Diplomatski dogovori u kojima su posrednici bili Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina i kojima se trebao okončati konflikt nisu se odrazili na stanje na terenu.

U međuvremenu, Bjelorusija je pod vodstvom dikatatora Aleksandra Lukašenka a Moskva, koja je u toj zemlji vojno prisutna, želi da održi veze sa bjeloruskim vođom. S drudge strane, SAD želi demokratizaciju i podržava opozicionu liderku Svetlanu Tihanovsku. Također, američke i ruske vojne snage prisutne su u Siriji, ali sa potpuno suprotnim ciljevima, gdje Moskva podržava sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Sve ovo ne ostavlja puno prostora za neka velika postignuća na samitu u srijedu, tako da su poboljšani kanali komunikacije kako bi se izbjegli konflikti u naredne četiri godine najveća nada ovog susreta, što je prema mišljenju analitičara, neki minimum i tanka osnova za optimizam.

Lista međusobnih sporova i neslaganja je mnogo duža od potencijalnih zajedničkih tačaka. Otprilike se ova situacija opisuje riječima da obje strane žele normalizaciju odnosa, ali da se tu svako slaganje između njih završava.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Prije Bidena, Putin se sastao sa još četvoricom američkih predsjednika – Donaldom Trumpom, Barackom Obamom, Georgom W. Bushom i Billom Clintonom, sa kojima je imao različite odnose.

16 Jun 2021
Više iz rubrike BLOG
POPULARNO