Dobro jutro, džezeri

Džez i pored mnogobrojnih muzičkih stilova nostalgično budi uspomene kod različitih generacija.

Džez se i dalje istražuje i improvizuje na razne načine (EPA - Ilustracija)
Džez se i dalje istražuje i improvizuje na razne načine (EPA - Ilustracija)

Veljača je jedinstven mjesec, barem meni, prvenstveno zbog pojave prve gramofonske ploče sa zvukom jazza.

Ko bi rekao da je od tada prošlo više od stoljeća? Od te 1917. godine do danas prošle su mnoge veljače. CD i YT su odavno zamijenili gramofonske ploče, svijet se promijenio, ali nije ona izreka „da je veljača prevrtljiva k'o žena“.

Jedno je sigurno, ploče nisu još u potpunosti nestale sa tržišta zahvaljujući kolekcionarima, žene se i dalje vole i još uvijek se neko negdje sjeti konca februara kao „rođendana jazza“.

Kada je nastao jazz

Jazz se, naravno, nije rodio određenog dana, on je stvoren vremenom. Neki kažu da je izrastao u bubnjanju i vudu ritualima koji su se se odvijali na Trgu Konga u New Orleansu prije građanskog rata. Opet, drugi govore da je jazz rođen 1895. godine, kada je Buddy Bolden osnovao prvi bend. Treći kažu, da se to dogodilo 1917., kada su Nick LaRocca i njegov Original Dixieland Jass Band snimili prvu jazz ploču „Liverly Stable Blues“.

Ferdinand, američki ragtime i jazz pijanist, profesionalno poznatiji kao Jelly Roll Morton imao je svoju teoriju. Govorio je: „Očito je poznato izvan kontradikcije, da je New Orleans kolijevka jazza, a ja sam slučajno izumitelj 1902. godine“.

Ova tvrdnja je poslije kritikovana, ali njegova izjava nije zaboravljena. Za New Orleans, bio je u pravu.

Najvjerovatnija moguća teorija je da je jazz muzika nastala u periodu od 1890. do 1910. godine. New Orleans je bio jedna od najvećih luka u koju su uplovljavali brodovi koji su prevozili porobljeni afrički narod. Afrička tradicionalna muzika pod uticajem lokalnog folklora i muzike, izvođena na evropskim instrumentima se nazivala jazz.

Plesnu pomamu 1910. godine širom SAD su izazvali teritorijalni bendovi (bijeli i crni), koji su putovali po mnogobrojnim mjestima improviziranih  plesnih dvorana, a većina njih je 1917. prešla na jazz muziku. Jazz je svoj bum doživio zahvaljujući radiju (1920.)  koji je ubrzao komunikaciju iz regije u regiju.

I sigurno jeste bio proizvod organizacijske i tehnološke revolucije, koji je lokalni fenomen pretvorio u fenomen za grad, poslije i državu i na kraju za cijelu zemlju. Tako su nastali prvi jazz stilovi Ragtime, New Orleans Jazz, Hot Jazz, kasnije poznatiji kao Dixieland. Mortonov Jerry Roll Blues (septembar 1915.) prvi je objavljeni jazz muzički komad.

Iskušavanje različitih profila publike

Poslije New Orleansa, tridesetih godina New York postaje središte jazz scene i, manje-više, ostaje do danas. Još i danas spominju Tatuma, zatim okretnog bijelog svirača klarineta Bennyja Goodmana i majstorskog tenorskog saksofonistu Colemana Hawkinsa. Stiglo je i doba „Swinga“, a jazz je stekao popularnost koju ranije, niti ikada više, nije postigao.

Iako se manje više istoričari slažu oko vremenskog okvira nastanka jazza, oko porijekla riječi jazz još se spore. Jedni tvrde da je naziv proizišao iz imena Jasbo Browna. Drugi riječi jazz dodjeljuju francusku etimologiju, i to na način da jazz dolazi od riječi „jazer“ (brbljati) zapravo radi se o razgovoru među instrumentima. A, opet antropolozi mu prepisuju određeno seksualno značanje.

Ljubiteljima ove muzike je i nebitno značenje porijekla riječi, jer oni vole slušati melodije njegovih različitih stilova, vole ga zbog slobode i improvizacije. Vole ga ne zbog definicije, ne zbog njegove istorije, vole ga srcem. Zapravo, obožavatelji ove muzike su zaslužni za produžavanje njegovog života, uprkos vremenskim promjenama. A, i on sam i dalje se istražuje, i dalje se improvizuje na razne načine, jednostavno on sam različitošću stilova iskušava različite profile svoje publike i u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu….

Jazz i pored mnogobrojnih muzičkih stilova nostalgično budi uspomene kod različitih generacija. Emocije koje izaziva, drže njegove simpatizere danima i ne mogu se ni opisati riječima. Tako je već godinama kod onih koji ovu muziku osjećaju, slušaju i razumiju.

Poneki festivali simbolično podsjete na rođendan prve gramofonske ploče sa zvukom jazza, poneka pjesma poput Bajagine „ Dobro jutro džezeri“ izjutra razbudi i podsjeti. Za sve druge, veljača je prolazna.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike BLOG
POPULARNO