Zemljotres trese Hrvatsku, ali i sve nas u drugim državama koji osjećamo strah, bol, tugu i brigu.
Poslije Petrinje, nikada se ne zna kada će zemljotres nekog drugog pogoditi, on ne bira niti Hrvata, niti Albanca, niti Srbijanca, niti Bosanca i Hercegovca.
Na udaru su ljudi.
Zemljotresi koje historija pamti
I zadnjih nekoliko godina širom svijeta desilo se nekoliko razornih zemljotresa koji su odnijeli veliki broj ljudskih žrtava i pričinili ogromnu materijalnu štetu. I povijest ih pamti, osobite one razorne. Bilježeni su i tada pisanom riječju, opisima preživjelih.
Prema nepotvrđenim naučnim tvrdnjama, najstrašniji potres koji je pogodio svijet desio se 23. januara 1556. godine u kineskoj pokrajini Shaanxi i odnio je 830 hiljada ljudskih života. U kineskoj povijesti ovaj potres se često spominje i kao „Jiajingov veliki potres“, jer se pojavio za vrijeme vladavine cara Jiajinga, za vrijeme dinastije Ming.
Od potresa u Kini do izuma seizmografa snaga većine zabilježenih potresa procijenjena je prema pisanim dokumentima. Tako znamo za potrese koji su se dogodili 464. pr. n. e. u Sparti i 226. pr. n. e. na Rodosu u Grčkoj. Prvi detaljno opisan potres nove ere dogodio se u Pompejima 5. veljače 62. Taj je potres razorio grad, njegova je obnova trajala sve do 79. godine, kada su Pompeji nestali uslijed vulkanske erupcije. Od tada su Zemlju pogađali mnogi potresi, od kojih su neki odnijeli 50 000, i više, ljudskih života.
Najjači poznati zemljotres u historiji čovječanstva zabilježen je u Čileu 22. maja 1960. godine jačine 9,5 stepeni po Richterovoj ljestvici. Zemljotres se osjetio u cijeloj Južnoj Americi, a prouzrokovao je i niz cunamija koji su pogodili Havaje, Japan, Filipine, SAD te Australiju i Novi Zeland.
Prema nekim procjenama, ukupna materijalna šteta iznosila je između 400 i 800 miliona američkih dolara.
Uništenje Lisabona
Čile pamti još jedan, 2010. godine, koji je pored ljudskih žrtava, počinio štetu od 30 milijardi dolara.
S obzirom da se Čile nalazi u jednom od najtrusnijih područja u svijetu, najvjerovatnije će u budućnosti tamo biti još zemljotresa.
Snažni zemljotresi su također zabilježeni i na Aljaski u SAD-u 28. marta 1964. godine, jačine 9,2 stepeni po Richteru, istočnoj obali Honshua u Japanu 11. marta 2011. godine, jačine 9,0, kao i u Kamčatki u Rusiji četvrtog novembra 1952. godine, jačine 9,0 stepeni po Richterovoj skali.
Jedan od najsnažnijih potresa u Evropi desio se 1. novembra 1775. godine kada je u manje od šest minuta portugalski grad Lisabon gotovo u potpunosti porušen, dok je u tom zemljotresu život izgubilo između 70 i 100 hiljada ljudi. Grad je također pogodio cunami, a vatra koja je gorjela narednih pet dana u potpunosti je uništila ono što je zemljotresom bilo pošteđeno. Iako su posljedice za grad i ljude bile vrlo pogubne, korist od ovog razornog potresa dobila je siezmologija, jer se upravo nakon toga pojačalo proučavanje podrhtavanja tla.
I u najnovijoj ljudskoj povjesti, jedan potres ulazi u kategoriju najrazornijih, a to je onaj koji je 26. decembra 2004. pogodio Sumatru, ostao je zapamćen jer je izazvao veliki cunami koji je pogodio obalu Indijskog okeana, a u kojem je stradalo gotovo 230 000 ljudi.
Kataklizma u Banjoj Luci
Najsnažniji zemljotres u regionu Balkana zabilježen je u 15. aprila 1979. godine u širem području Crnogorskog primorja jačine 7,0 po Richteru, u kojem je poginulo 168 osoba.
Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Banje Luke i Skoplja.
U posljednje 104 godine, u BiH su zabilježena 1.084 zemljotresa jača od tri stepena Richterove skale. Seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na području BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, s mogućim oštećenjima stambenih objekata.
Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera, a desio se 27. oktobra. U navedenom zemljotresu, 15 osoba je izgubilo život, hiljadu ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86 hiljada stanova., velika oštećenja nanijeta su školskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133) i društvenim objektima javne uprave administracije (152).
Teško je danas uporediti Petrinju sa Banjom Lukom iz 1969. godine, jer tada je Banja Luka imala 70.000 stanovnika, a Petrinja danas nešto više od 24.000 na području cjele opštine. Neovisno od broja stanovnika, zajednička im je trauma od zemljotresa.
Svi potresi su zabilježeni, koje koristi? Jer, čovječanstvo, brzo zaboravlja i posljednje zemljotrese, a onih iz prošlosti ne želi se ni prisjetiti. Čak i smišlja komentare na račun zemljotresa. Sjećam se jednog od prošle godine: „Neka je jučer pogodilo i Hercegovce“.
Nenaučene lekcije iz prošlosti
Činjenica je da, ni u dalekoj, ni u modernoj historiji, čovječanstvo nije imalo mira od zemljotresa. Najgore je od svega, što nismo naučili lekcije ni iz prošlosti, a ni iz nedavnih skorih događaja iz Petrinje. Nekada su satovi, zaustavljene kazaljke u određenim mjestima, podsjećali ljude na vrijeme zemljotresa. Ima tih satova još negdje i sada, postoje, ali ih niko i ne pogleda.
PJedno ipak ljudi ne bi smjeli zaboraviti, pokazati dijelom humanost, jer granice i ne treba da postoje među ljudima, kada se dešavaju nesreće. Sve ostalo je prolazno, brzo se zaboravlja, ali podrška i pomoć nikada.