Vremena se mijenjaju, ali neki i danas pamte Nobelovca i borca za ljudska prava. Martin Luther King je sam bio svjestan silne nepravde koja se događala svuda oko njega, ali nije gubio uvjerenje da se stvari mogu mijenjati.
Gdje je pronalazio toliku snagu da od te iste nepravde pobjegne?
Koji izvor ga je duhovno hranio, da u svojoj borbi ne posustane?
U vremenu u kojem je živio, nije bilo lako biti katalizator neke promjene, danas je još teže.
Vjerovatno ga je održavao san usred surovog realizma i nasilja?
Sada je još vrijedniji spomena i pažnje. Njegova energija treba da bude primjer svima kako da se nosimo sa političkim groznicama.
Borba koja se pamti
Martin Luther King je rođen u januaru, u Atlanti 1929. godine, a postao je propovjednik s 25 godina u baptističkoj crkvi u Montogomeryju. Godinu dana kasnije, bio vođa bojkota javnog saobraćaja zbog rasne segragacije u javnom prometu. Do štrajkova je moralo doći zbog uhićenja Rose Parks koja je odbila ustupiti svoje sjedalo u autobusu jednom bijelom putniku.
Bojkot se završio 1956. godine odlukom Vrhovnog suda kojom se protuzakonito proglašava svaka rasna segregacija u javnom gradskom saobraćaju.
Događaj je isprovocirao javnost. Bila je to presuda stoljeća za borce za ljudska prava u SAD u vrijeme sveprisutne segregacije i zamaskirane nepravde.
Bio je to trenutak koji je ušao u historiju i koji je promijenio njen tok.
Upoznavanje sa ahimsom-doktrinom nenasilja
Sudbina je htjela da se u tom istom dramatičnom 20. stoljeću Martin Luter King upozna sa doktrinom – nenasilja prilikom posjete Indiji 1959. godine, kojeg je propovijedao hinduistički vođa Mahatma Gandi, indijski borac za ljudska prava.
Sada se sve čini drugačije.
Poslije nedavnih događaja u SAD-u, kada su Trumpove pristalice izazvale nerede, čini se kao da se raduju nasilju.
Značaj Države Alabame za život borca za ljudska prva
Država Alabama je iz raznih razloga značajna za život Martina Luthera Kinga. Tu je susreo i oženio svoju suprugu Coretta Scott.
Opet, u gradu Montgomery veže ga sjećanje na dane kada je postao pastor Dexter Avenue baptističke crkve 1954. godine. Njegove propovjedi iz ove crkve će mu omogućiti da se u budućnosti bolje istakne, one će mu biti okidač za istrajavanje u rastućem pokretu za građanska prava.
Pa, ipak najpoznatija Kingova djela u Alabami su marševi 1965. godine, a u fokusu su bilaglasačka prava Afroamerikanaca. Prvi, od tri marša bio je suočen s nasiljem i poznat je kao „Krvava nedelja“. Policija je nasrnula na 600 prosvjednika. Sudac Okružnog suda naposlijetku je presudio kako po Prvom amadmanu Ustava imaju pravo prosvjedovati.
Da, nije bilo takve odluke, možda se ne bi sve završilo krajem mjeseca marta te 1965. godine. Montgomery.
Govor koji je ušao u antologiju
Njegov čuveni govor iz 1963. godine„ I have a Dream“ i danas se ne zaboravlja. Ciljano, baš sada odlomkom podsjećam sve na odlomke tog slavnog govora.
Imam san da će jednog dana ova nacija ustati i živjeti istinsko značenje svoje vjere: “Držimo ove istine da budu očigledne, da su svi ljudi stvoreni jednaki”.
Imam san da će jednog dana na crvenim brdima Gruzije, sinovi bivših robova i sinovi bivših robovlasnika moći sjediti zajedno na stolu bratstva.
Imam san da jednog dana čak i država Mississippi, drzava koja se zalazi s toplinom nepravde, koja se guta od vrućine ugnjetavanja, pretvorit će se u oazu slobode i pravde.
Imam san da će moja četvrta djeca jednoga dana živjeti u zemlji gdje ih neće suditi boja njihove kože, već sadržaj njihovog karaktera.
Njegov govor je uspio ući u antologiju govora SAD, uz govore američkih predsjednika Abrahama Lincolna i Franklina Roosevelta. To je njegova pobjeda, nasuprot ćudljivih, zabavljačkih Trumpovih govora, koji će svi normalni građani i građanke SAD brzo zaboraviti. Očigledno i historija.