Sjeme revolucije: Pandemija pogodila male biznise i potrošače, bogataši netaknuti

Vodeći stručnjaci međunarodnih odnosa govorili su o tome da li će COVID-19 promijeniti svjetski poredak.

Pandemija je pokazala posljedice neuspjeha globalne saradnje, vrline sposobne vlade, ranjivost demokratskih institucija (EPA)

Magazin Foreign Policy pitao je vodeće stručnjake međunarodnih odnosa današnjice i dugogodišnje kreatore američke vanjske politike o tome kakva će biti 2021. godina i budućnost nakon toga te da li je pandemija korona virusa promijenila svijet.

Svi su složili u tome da je COVID-19 pokazao da u svijetu nema puno pravih lidera te da istinskog oporavka neće biti bez dobrog liderstva u međunarodnim odnosima. Također su istaknuli da je najveće razočarenje u tome SAD, odnosno način na koji je administracija Donalda Trumpa upravljala krizom, kako kod kuće tako i u svijetu.

Međutim, iako je otkrila sve slabosti globalnog poretka, većina njih smatra da pandemija neće fundamentalno promijeniti svijet. Također, slažu se da je kriza oštetila ekonomiju i prije svega utjecala na male biznise, potrošače, ljude koji zarađuju platu, ali ne i na one bogate te na finansijska tržišta. Neki od njih u tome vide mogućnost revolucije.

Pandemija nije spriječila ratove

Richard Haass, američki diplomata i predsjednik prominentnog Vijeća stranih odnosa, američke neprofitne organizacije koja se bavi vanjskom politikom i međunarodnim odnosima, ističe da pandemija neće fundamentalno promijeniti međunarodni sistem i najvjerovatnije se na nju neće gledati kao neku prekretnicu nego na jedan događaj iz prošlosti.

Kako navodi ovaj savjetnik bivših američkih predsjednika i kreator vanjske politike SAD-a između ostalog i za vrijeme Zaljevskog rata, drugi izazovi će vjerovatno obilježiti ovu eru kao što su klimatske promjene, nuklearno naoružavanje i rivalstvo velikih sila.

Za njega je iznenađenje da nije bilo korelacije između političkog sistema zemlje i njegovog upravljanja pandemijom – neke demokratije i autoritarni sistemi su dobro to radili, a drugi očajno.

“Ono što je najviše bilo bitno jeste liderstvo i izvedba. Ovdje šokira katastrofalna izvedba SAD-a. Toliko gubitaka se moglo izbjeći. Evropa sada izgleda snažnije kada Njemačka i Francuska rade zajedno.”

Stephen Walt, profesor međunarodnih odnosa na Harvardu te jedan od glavnih teoretičara neorealizma koji je razvio teoriju ‘balansa prijetnji’, modificirajući poznatu realističku teoriju ‘balansa moći’, smatra da je, kao što se očekivalo, COVID-19 ubrzao proces premještanja moći sa Zapada na Istok i stavio još veća ograničenja na globalizaciju, što dovodi do svijeta koji je manje otvoren i prosperitetan.

“Međutim, pandemija nije okončala tradicionalne geopolitičke i nacionalne rivalitete, niti je je dovela do nove ere globalne saradnje. Panedmija nije spriječila nove sukobe između Indije i Kine niti je dovela do zaustavljanja sukoba u Siriji i Jemenu. Napetosti između Kine i SAD i dalje rastu”, navodi Walt.

Međutim, dobra vijest je za njega to što su, kako kaže, populisti izgubili tlo pod nogama a autokrate su pod velikim pritiskom zbog načina na koji su upravljali pandemijom.

“Zabrinutost da će se autoritarni političari i populisti učvrstiti vlast u vrijeme vanrednog stanja nije se ostvarila. Populisti gube na popularnosti u Austriji, Britaniji i Njemačkoj, poljska vladajuća stranka se suočava sa novom opozicijom, autokrate kao što su ruski predsjednik Vladimir Putim, bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko i mađarski premijer Viktor Orban su pod velikim pritiskom jer nisu uspjeli dobro upravljati pandemijom. Što je najvažnije Donald Trump predsjednik je sa jednim mandatom. To je razlog za nadu. Sa dobrim rješenjima, maskama i vakcinama – izaći ćemo iz ovog.”

Sjeme revolucije

Anne-Marie Slaughter, autorica brojnih članaka i knjiga iz oblasti međunarodnih odnosa, nekadašnja dekanesa Woodrow Wilson School na Univerzitetu Princeton te profesorica na Univerzitetu Harvard, koja je bila jedna od glavnih savjetnica u State Departmentu za vrijeme administracije Baracka Obame, istaknula je da je pandemija pokazala da Amerika nije nezamjenjiv igrač u međunarodnim odnosima.

Umjesto toga, dodala je, američke filantropske i građanske ogranizacije, kompanije i univerziteti su pokazali da su nezamjenjivi. Fondacija Bill i Melinda Gates pomogla je da se organizira Gavi, globalna koalicija za vakcinu, te Koalicija za inovacije i spremnost na epidemiju, koji su ključni partneri EU i WHO u borbi protiv pandemije.

“Najveće iznenađenje pandemije je ogromno nacionalno i globalno odvajanje ekonomije bogatih od ekonomije svih ostalih. COVID-19 je izazvao smrt više od milion ljudi i napravio ekonomsku katastrofu za male biznise i one koji zarađuju platu. Međutim, finanskijska tržišta nisu oštećena, čak naprotiv. Ovakvi rascjepi siju sjeme revolucije.”

Joseph Nye, profesor i nekadašnji dekan Harvard Kennedy School, jedan od začetnika pravca neoliberalizma i autor teorije o ‘mekoj moći’ i ‘pametnoj moći’ na koju su se oslanjale administracije Billa Clintona i Baracka Obame, te dugugodišnji savjetnik američkih predsjednika, ističe da COVID-19 nije promijenio proces globalizacije nego samo njen oblik – manje putovanja, više virutalnih sastanaka.

Smatra da su neki aspekti globalne ekonomije, kao što je međunarodna trgovina, umanjeni, ali se isto nije desilo i u slučaju finansijskog tržišta. Iako su neki industrijski lanci opskrbe regionalizirani, nije vjerovatno da će ovo fundamentalno promijeniti globalni lanac opskrbe u međunarodnoj trgovini.

Nye navodi da, dok na ekonomsku globalizaciju utječu vlade, ekološki aspekti globalizacije kao što su klimatske promjene i širenje pandemije su određeni zakonima fizike i biologije te tako zidovi i tarife ne spriječavaju transnacionale globalne ekološke prijetnje, iako ih ograničena putovanja i ekonomska stagnacija mogu usporiti.

“Nijedna vlada se ne može sama boriti nego mora razmišljati o konceput vladanja sa drugima. Nisam očekivao da će toliko zemalja biti usporeno u odgovoru i da će tako sporo učiti.”

Oporavak nemoguć bez liderstva

John Ikenberry, profesor na Univerzitetu Princeton, teoretičar međunarodnih odnosa, savjetnik u State Departmentu te kritičar američke politike imperijalizma za vrijeme George W. Busha, mišljenja je da će COVID-19 imati dugotrajne posljedice na našu viziju 21. stoljeća.

Prema njegovim riječima, pandemija nam je pokazala posljedice neuspjeha globalne saradnje, vrline sposobne vlade, ranjivost demokratskih institucija te nepobitnu činjenicu da je sudbina ljudi zajednička.

“Pandemija je dramatični podsjetnik da ljudi nisu još savladali prirodu. Godinu dana otkako se pojavio COVID-19, čini se da problemi koji leže ispod svjetske anarhije, kao što su nacionalizam i rat, nisu oni koji nas najviše more. Umjesto toga čini se da je svijet prezasićen zbog problema modernizma, naše nesposobnosti da se nosimo sa globalnim promjenama u društvima koje su donijele snage nauke, tehnologije i industralizacije.”

Kako ističe Ikenberry, moderni svijet neprestano stvara kapacitete za veliki napredak čovječanstva ali isto tako i za velike civilizacijske katastrofe. Pandemija, zajedno sa klimatskim promjenama i nuklearnim naoružavanjem, dovest će nas do nove ere borbe za svjetski poredak u kojem će zemlje gledati kako da profitiraju dok će se istovremeno braniti od opasnosti.

John Allen, predsjednik Instituta Brookings, penzionisani general Marinaca SAD-a, bivši komandant međunarodnih snaga NATO-a i američke vojske u Afganistanu te nekadašnji specijalni predstavnik predsjednika Baracka Obame u Globalnoj koaliciji protiv Islamske države Irak i Levant (ISIL), naglašava da će malo pobjednika izaći iz ove krize, jer je većina zemalja doživjela neuspjeh da osigura pravo liderstvo i društvenu samodisciplinu potrebnu da se pandemija stavi pod kontrolu dok vakcine ne budu dostupne.

Dodaje i da je COVID-19 također utjecao na već krhki međunarodni sistem te otkrio njegove slabosti. Na osnovnom nivou, mišljenja je Allen, ovo je samo pokazalo koliko su nespremni naši zdravstveni sistemi. Također, umjesto da se globalno uhvate u koštac sa krizom, mnoge zemlje su se odlučile za izolacionistički pristup, a SAD je jedan od najgorih primjera.

“Ustvari, COVID-19 predstavlja kompleksni niz povezanih transnacionalnih problema koji zahtijeva liderstvo i multilateralna rješenja. Za rješavanje problema kao što je sistematski rasizam, klimatske promjene, ekonomski oporavak trebamo jak međunarodni poredak. Naš oporavak nije moguć bez liderstva.”

Izvor: Al Jazeera