Turizam postaje avanturizam

Doba turističke predsezone ove godine nema i sve će na koncu ovisiti o epidemiološkoj situaciji i pojedinačnoj odvažnosti turista da krenu na Jadran, piše autor (EPA)
Doba turističke predsezone ove godine nema i sve će na koncu ovisiti o epidemiološkoj situaciji i pojedinačnoj odvažnosti turista da krenu na Jadran, piše autor (EPA)

Prošle godine je milijardu i pol ljudi turistički putovalo svijetom. Bilo je to prije pojave koronavirusa. Sredinom prošloga mjeseca, kad je svijet već duboko bio „zaključan“ zbog pandemije Covida-19, UN-ova Svjetska turistička organizacija (UNWTO) iznijela je procjenu da će ove godine biti 20 do 30 posto manje međunarodnih putovanja uz gubitak između 30 i 50 milijardi dolara. Neće, naravno, svi osjetiti taj strmoglavi pad broja turista i golemi financijski minus na isti način. No, teško je zamisliti da će turisti ovoga ljeta ili do konca godine masovno hrliti u Italiju, Francusku ili Španjolsku, koje su europske turističke velesile, ali i ponajveća žarišta epidemije na kontinentu. Teško je, zapravo, uopće išta zamisliti jer smo suočeni s dojučer nepoznatim, mutiranim i vrlo lukavim virusom koji se u svega par mjeseci raspršio svijetom izazvavši, barem u ovoj generaciji živućih ljudi, neviđenu psihozu i mjere zaštite. Predočimo li si taj virus kao znatiželjnog turista koji putuje silno umreženim i svedostupnim svijetom, možemo zaključiti da je i on, poput turizma samog, čedo globalizacije na svome vrhuncu kojemu je svaka ovozemaljska destinacija na dlanu.

Turizam u logorskim i laboratorijskim uvjetima

Zbog tog „globtroterskog“ karaktera virusa koji na svome putovanju gura nos u svaki zakutak planeta, naravno da je među prvim njegovim žrtvama pao turizam. Sezona ljetnih odmora je na vratima, a zaključane ekonomije već ionako trpe nepojmljive gubitke pa s dolaskom toplijih mjeseci popuštaju svoje rigorozne mjere nastojeći koliko-toliko ublažiti postojeće posljedice krize i one koje tek slijede. Zbog svega toga, dok ovo ne prođe, turizam će biti pravi – avanturizam.

Sve će idućih godina patiti zbog ovih nekoliko mjeseci zaključavanja. Globalizirani svijet nema pravo na odmor i zatvaranje ekonomskih procesa i tokova pokazuje se fatalnim. A turizam, kao jedna od debljih grana globalne ekonimije, proteklih nekoliko dekada postao je fetiš. U doba vrhunca izobilja i globalno dosegnutog standarda dobrog života i mnogi su iz nižih katova socijalne piramide iskusili blagodati turističkih iskustava. Pa milijarda i pol lani je putovala svijetom uglavnom iz dokolice! Sada su, zbog tog mikroskopskog, oku nevidljivog organizma dovedeni u ćorsokak ili u boljem slučaju prisiljeni na kretanja sanitarnim koridorima. I najbliža ljetovališta ili zimovališta odjednom su postala daleka, a daleka egzotična odredišta potencijalna nova žarišta epidemije.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Čini se, prema onome što se dogovara u Europi i svijetu, da će se neko vrijeme (valjda samo neko?) putovati po strogim pravilima, s posebnim propusnicama (tzv. covid-pasošima) i pod budnim okom kontrolnog sustava koji će paziti da netko na putovanju od točke A do točke B neplanirano ne skrene do točke C ili ne daj bože D i E. Smještaj, kupanje i sunčanje ili zimi skijanje bit će, također se čini, u ograničenim, gotovo logorskim i laboratorijskim uvjetima. Dok svijet ne doskoči tom mutiranom virusu i kao građani i kao turisti živjet ćemo svojevrsnu softdistopijsku stvarnost punu nelagode. A nelagoda nikako ne stane u klasičnu turističku jednadžbu sa zadanim vrijednostima užitka i razonode. Turizam će, kažem, biti avanturizam. Nadajmo se, jednosezonski.

Hrvatska ekonomija (o)visi o turizmu

Hrvatska je, srećom, među europskim zemljama koje se, barem statistički, vrlo dobro nose s epidemijom koronavirusa. No, Hrvatska ima nesreću što njezina ekonomija u ogromnom dijelu ovisi ili bolje reći – visi o turizmu. Gotovo petina BDP-a otpada na turizam i ostale uslužne djelatnosti, a prihod od turizma lani je bio gotovo deset millijardi eura. Turizam puni proračun i snažno određuje ritam BDP-a čiji će ovogodišnji pad zbog koronakrize, prema procjenama same hrvatske Vlade, biti 9,4 posto. S tim da su druge procjene još katastrofalnije.

Umjesto još jedne rekordne turističke sezone u nizu, koja se još prije par mjeseci činila posve izvjesnom, Hrvatska je suočena sa strepnjama. Iako u mnogo boljem (epidemiološkom) položaju od već spomenute Italije ili Španjolske, čak i sa bjanko pečatom „coronafree“ zemlje udarenim u nekim njemačkim i austrijskim medijima pa i dogovorima hrvatske Vlade s Vladama nekih zemalja poput Češke ili Mađarske o uspostavi zračnih koridora za dolazak gostiju otamo, čak i katamaranske linije s Anconom za turiste iz Italije – svaki plan je zapravo neizvjestan. A već je svibanj, doba turističke predsezone koje ove godine nema i sve će na koncu ovisiti o epidemiološkoj situaciji i pojedinačnoj odvažnosti turista da krenu na Jadran.

S druge strane, hrvatski hotelijeri, privatni iznajmljivači i ugostitelji s Ministarstvom turizma i nacionalnim Kriznim stožerom pregovaraju o tome da prvog, a najkasnije petnaestog dana lipnja započne turistička sezona, makar u ograničenom obliku.

Upoznajmo svakog turista ponaosob

Dotad se računa s otvaranjem granica, odnosno turističkih koridora s bližim zemljama. Razmatraju se epidemiološki najmanje rizične opcije – veće forsiranje onih oblika turizma poput kampiranja ili nautičkog turizma u kojima se lakše mogu ispuniti epidemiološki uvjeti socijalne distance. Na samim akterima je da razriješe potenicijalno problematične situacije poput čekiranja na recepcijama, uzimanja hrane sa švedskih stolova, propisnog razdvajanja gostiju na plažama i terasama, dezinfikacije i ventilacije u hotelima, opskrbe osoblja zaštitnim maskama i rukavicama… Sve u svemu, mogli bi svjedočiti jednom sterilnom, aseptičnom obliku turizma naspram dosadašnjih „masovki“ na autocestama, plažama, rivama i terasama. Neki dugovječni turistički rituali poput ribarskih fešti ili „partijanja“ na plažama bit će barem privremeno suspendirani.

Na koncu, kako kaže ona hibridna misao: kriza je prilika za novi početak. Ako joj se mudro pristupi. Hrvatska sada ima priliku preispitati svoj odnos prema svome turizmu, ali i samim turistima. Ova, a vjerojatno i mnoge naredne sezone bit će izazovne jer će se doslovce voditi bitka za svakog turista. Umjesto dosadašnjeg statističkog prebrojavanja gostiju već na graničnim prijelazima, ovoga bi ljeta, karikirano govoreći, mogli poimence upoznati svakoga ponaosob i lišiti se mnogih predrasuda. Nevolja tjera na to da se bude bolji domaćin, jednako dobar i Bosancima i Srbima kao i Nijemcima i Austrijancima. Ali i domaćim turistima koji su, zbog općeg osiromašenja, proteklih godina bili svedeni na samo desetak posto u ukupnom broju. Već i neke reakcije nadležnih govore da će, u nedostatku većeg broja drugih, dobri biti i domaći gosti, kojima se već nude razni popusti i povlastice. Iako sami ne mogu spasiti čitavu turističku sezonu, barem mogu popraviti što se popraviti dâ.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike BLOG
POPULARNO