Kada su unazad nekoliko tjedana Martina Živković i Boris Novković krenili u sadnju malog vrta u Preradovićevoj ulici u Zagrebu, vjerojatno nisu ni pomislili da će nedugo poslije njihova akcija završiti kao još jedna apsurdna crtica iz zagrebačkih kronika. Jedan sasvim benigan čin plemenitog cilja, a to je ozelenjavanje malene površine između dva parking mjesta u kazeti drveta, u percepciji gradskih službi, naime, odjeknuo je u negativnom svjetlu.
Sve je krenulo od anonimnog prijavitelja koji je novonastalu zelenu oazu etiketirao kao „neovlaštenu sadnju cvijeća na javnoj zelenoj površini u Zagrebu“, pa i shodno tome zatražio da se taj dio vrati prvobitno stanje.
Zasmetalo je to stanovniku Zagreba u tolikoj mjeri da je nemili čin prijavio Gradskom uredu za prostorno uređenje. Anonimni prijavitelj tako je uložio trud i dragocjeno vrijeme kako bi svoju prijavu oplemenio i dokazom zločina, odnosno, fotografijom vrta objavljenoj u Facebook grupi koja je nakon potresa okupila stanare centra i u kojoj je zavladalo oduševljenje zbog same ideje vrta.
Martina Živković tako je ubrzo u svoj sandučić dobila poziv za očitovanjem. U njemu jasno stoji kako je radi zaštite javne zelene površine zabranjeno poduzimanje „neovlaštenih zahvata“ kao što je sadnja bilja i cvijeća. Upravo ono što je učinila sa svojim susjedom Novakovićem. Namjera im je bila, kako tvrdi, pokloniti gradu kutak optimizma te unijeti u grad malo života.
A Zagrebu je to, zadnjih mjesec i pol dana, bilo potrebno onoliko koliko je onom jadnom, nepoželjnom bilju potrebna voda da bi raslo. Centar grada prvo je ispraznila epidemija korona virusa, da bi potom, uslijed potresa, poprimio obris kakve poslijeratne zone. Dijelovi zgrada koje su osakatila podrhtavanja tla danima poslije stajali su nasred ulice. Odlomljene cigle, betonske gromade te gomila šute i danas se odvoze iz Donjeg grada.
Stanovnicima Zagreba, onima koji su rođeni u njemu, ali i onima koji su preselili iz drugih djelova Hrvatske, takve su slike izazivale jezu. Volio netko ili ne volio taj grad, nemoguće je ostati imun na sablasnost prizora razrušenog i praznog centra, a kamoli tek na priče ljudi čiji su stanovi uništeni u potresu. Nešto života, pa makar u obliku malenog vrta, svakako je bilo dobrodošlo.
No ne misle tako i gradske službe. Živković se, nakon što joj stiglo pismo iz grada, logično zapitala: „Da li se postupa po zdravom razumu ili se zaista regira na svaku anonimnu prijavu?“. Svi ostali koji su pročitali vijesti, vjerojatno su isto pomislili isto.
A moguće i sljedeće: Zar je najveći problem u centru mali vrt? Je li moguće da, u situaciji u kojoj još nije usvojen zakon o obnovi grada nakon potresa, u kojoj građani još ne znaju kako će izgledati obnova koja nije ni počela, u kojoj je gomila njih vodila bitke s gradskim službama radi dimnjaka, bojlera i uključenja plina – zelenilo predstavlja najveću ugrozu?
Kome treba priroda?
Dok se čeka rasplet ove hortikulturalne drame, valja se prisjetiti kako Grad uopće gleda na javne zelene površine. Ne tako davno, u veljači ove godine, u zagrebačkoj skupštini pao je GUP, kojeg HDZ-ovi zastupnici nisu podržali jer su oni drugi, iz stranke gradonačelnika Milana Bandića, rekli „ne“ njihovim amandmanima.
A imao je Bandić velike planove za zelene površine. U izmjenama koje je predložio ležala je njihova „prekategorizacija“ u nešto puno isplativnije – prostor za gradnju stambenih i poslovnih prostora. Gradska oporba, ali i brojne nevladine organizacije te strukovna udruženja upozoravali su na činjenicu da plan donosi urbanističku kataklizmu. Jednakom žestinom su reagirali i prije dvije godine, kada su komunalci, povodom uređenja Trga žrtava fašizma, uklonili poznato drvo magnolije te ostala drveća i tako ogolili Meštrovićev paviljon.
Također, taman u vrijeme kada se raspravljlo o svim štetnostima GUP-a, jedna je nevladina udruga Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv uprave Hrvatskih šuma i Šumarije Zagreb zbog devastacije Medvednice, planine koja se izdiže iznad grada. Redovni posjetitelji tog parka prirode već godinama upozoravaju da veliki djelovi šuma doslovno nestaju preko noći, a kako stoji u kaznenoj prijavi, podnositelji smatraju da se na Medvednici događa ekocid te kriminal velikih razmejra.
Nije to sve, ima i novijih primjera. Inicijativa „Črnomerec je naš“, koja se, među ostalim, bori i za očuvanje potoka Črnomerec, prije nekoliko dana upozorila je javnost da je u tijeku njegova potpuna devastacija „opsežnim betoniranjem, širokim polaganjem geotekstila, grubog šljunka i rušenjem velikih dijelova šume“. Iz inicijative tvrde da su radovi u suprotnosti s GUP-om jer je riječ o površini koja je u tom dokumentu kategorizirana kao zona javne zelene površine, odnosno, gradske park šume.
Kako je krenulo, pitanje je hoće li njihova vizija, a to je da uz potok jednog dana bude uređena zelena šetnica uz biciklističku stazu, ikad zaživjeti.
Zelenije sutra
Da je potok u nekom drugom gradu ili nekoj državi, možda bi šetnica već odavno bila realizirana. Pametna društva ulažu u održivi razvoj. Put je to koji vodi ka uspješnoj prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju njihovog negativnog utjecaja.
Ako se kojim slučajem nađete u Amsterdamu, možda ćete primjetiti krovove zgrada koji su pretvoreni u vrtove i zelene površine u koje se tamo zadnjih godina ulaže. Rade to i u Kopenhagenu, koji je jedan od najzelenijih gradova u svijetu. Nešto bliži Beč trenutno ulaže u ulicu koja bi bila prilagođena klimatskim promjenama, a 53 posto od ukupne površine grada čini upravo zelenilo, kako navodi portal EkoVjesnik.
Daleko je Zagreb od takvih projekata, naročito dok mu na čelu stoji Milan Bandić, čovjek pod brojnim optužnicama koji je, kako je već navedeno u ovom tesktu, gurao izmjene GUP-a u kojima stoji prenamjena velikog broja zelenih površina. Zbog načina na koji vodi grad, stanovnici Zagreba ove su godine više puta prosvjedovali. Zbog slučaja mini vrta u Preradovićevoj, prosvjedovat će i sad, ali na nešto drugačiji način.
Vrlo brzo nakon što je Živković izašla u javnost s prijavom koju je zaradila, pokrenuto je nekoliko inicijativa u kojima se građane poziva da posade vrt poput onog u Preradovićevoj ulici.
„Uljepšajmo sami naš grad, ako treba i uz plaćanje komunalnih kazni. Uredite vrt, objavite fotku uz hashtag #zeleniotpor ili nam pošaljite fotku“, stoji u opisu Inicijative naziva „Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami“ koja poziva građane na „gerilsku“ sadnju.
Nekoliko njih to je već napravilo.
Izvor: Al Jazeera