U momentu pisanja ovog bloga u Crnoj Gori je umrla druga žrtva koronavirusa. Riječ je građaninu u poznim godinama koji je bio srčani bolesnik i koji je, kako su objasnili ljekari Klinčko-bolničkog centra u Podgorici, imao koronu, ali je umro zbog komplikacija na srcu. Testovi se rade svakodnevno, a broj oboljelih raste, pa je prešao 80.
Da li zato što su svi -gledajući šta se dešava u svijetu, shvatili da bi za Crnu Goru, i približan broj žrtava od koronavirusa bilo katastrofa koja bi ugrozila goli opstanak države sa nešto više od 620.000 stanovnika, tek i crnogorske vlasti i crnogorski građani se već treću sedmicu esklacije krize, ponašaju manje više, uz manje izuzetke, najbolje što mogu u datim okolnostima.
Naravno, kako stalno ponavljaju članovi Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) u velikoj je mjeri pomogao relativno kasan dolazak COVID-19 u Crnu Goru- posljednja smo država u Evropi koja je na dnevnoj bazi počela brojiti, oboljele (riječ zaražen iako tačna, reče neko, ružno zvuči) i na žalost preminule.
Učimo na tuđim greškama
Načelnik Instituta za javno zdravlje, dr. Boban Mugoša i njegov pomoćnik dr. Senad Begić neprekidno nas, na dnevnoj bazi, upozoravaju da smo učili na greškama drugih i da je stoga neprocjenjivo važno da se prodržavamo njihovih direktiva. I pridržavamo se – svi, od državnog vođstva do običnih građana, sa manjim izuzecima i na jednoj i na drugoj strani.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ima naravno građana koji se ne pridržavaju karantina, kao i onih koji ne poštuju samoizolaciju, što je uslovilo, jedini do sada, uslovno rečeno, kiks vlasti u novonastaloj situaciji.
Naime, budući da organi reda nemaju dovoljno kapaciteta da kontrolišu sve koji su u samoizloaciji, a mnogi od njih se ne pridržavaju zadate mjere, u strahu od širenja koronavirusa, vlast se odlučila na jedan kontroverzan potez – objavljivanje spiskova imena ljudi koji su u samoizolaciji.
Dio nevladinog sektora koji se bavi zaštitom ljudskih prava, opravdano je izrazio bojazan da je prekršeno jedno od osnovnih ljudskih prava –pravo na privatnost i da se ova mjera može zloupotrijebiti. Agencija za zaštitu podataka je doduše dala saglasnost za ovu mjeru, pravni stručnjaci su podijeljeni, a premijer Duško Marković je jednostavno pravda „da je pravo na život preče od prava na zaštitu privatnosti i da Crna Gora nema života za gubljenje“. Po rekacijama bih rekla da se ubjedljiva većina, čak i onih koji ga inače ne podržavaju, saglasila sa njim.
Lično se jako plašim zloupotrebe ove mjere, posebno imajući u vidu naš stepen demokratije i kulture, ali moram priznati da sam primjetila iz komunikacije sa ljudima koji su oštri kritičari aktuelne vlasti da je podržavaju, naročito oni čiji su članovi porodice, ispostavilo se, bili izloženi konataktu sa nekim od ovih neodgovornih pojedinaca.
Kako se kaže „strah je čudo“-naročito za život, ali me brine, šta ćemo sa onom velikom većinom, od više od 6000 ljudi, koji se pridržavaju izolacije.
Normalan život u nenormalnim uslovima
Ne volim što je, u velikoj mjeri u ovom slučaju, mnogo toga ostavljno našoj ličnoj savjesti i građanskoj odgovornosti, mada me ona ovoga puta više nego prijatno iznađuje, i to po mnogim iskazazanim osobinama.
Kako reče psiholog i komunikolog Radoje Cerović, gostujući u petak veče u „Živoj istini“ kod Darka Šukovića „Ovo je najbolja Crna Gora koju sam ikad vidio”. Da li zato što smo generacija, tek dijelimo isto uvjerenje o zajedničkoj domovini.
Naime, osim građana, koji se u ogromnoj većini pridržavaju svih instrukcija NKT –a, i vlasti koja nas je prijatno iznanadila i za promjenu odgovorono i profesionalno radi posao za koji je građani plaćaju, saznali smo da su naši ljekari i cijeli medicinski sistem i pored brojnih ograničenja, prije svega finansijske prirode, mnogo bolji nego što smo im često davali kredit.
Osim njih, na prvoj liniji izloženosti su oni koji nam takođe omogućavaju nesmetano funkcionisanje života, trgovinski radnici i ljudi iz ostalih servisnih djelatnosti, koji ovih dana rade i prekovremeno. Dok mi, srećniji radimo od kuće, oni i dalje neumorno odrađuju svoje smjene i omogućavaju nam, koliko toliko, normalan život u nenormalnim uslovima.
Vlada je odmah nakon što je objavljen prvi slučaj oboljelog od koronavirusa sljedećeg dana izašla sa ekonomskim mjerama koje bi pod uslovom da se kriza ne oduži, trebale da omoguće, zasad stabilno funkcionisanje sistema i uliju sigurnost građanima. Mjere podrzumijevaju i pomoć za najugroženije, odgađanje određenih plaćanja kao i finansijsku injekciju za pojedine privredne subjekte u nadi da neće otpuštati radnike.
Za kratko vrijeme građani Crne Gore i njene institucije, kao i njeni poslovni ljudi su pokazale da ujedinjeni zajedno mogu štošta. U samo sedmicu dana, Ministarstvo porosvete organizovalo je i počelo sa realizacijom kampanju #uči doma .
Zajedno sa učiteljima, nastavnicima i profesorima, državnim i privatnim medijima, kao i privatnim multimedijalnim firmama, pripremljen je školski program za osnovne i srednje škole, putem TV i online- i veoma uspješno je počeo da se primjenjuje.
Dežurni hvatači grešaka
Kada je startovao program # učidoma, koji je imao izvanrednu gledanost, na društvenim mrežama su se pojavile dežurni hvatači grešaka, koji su pecali greške nastavnika i profesora tokom nastave, koje su zaista minorne. Upecali su se međutim samo na opštu kritiku građana, koji su zdušno podržali prosvetne radnike koji su u zadatim okolnostima dali sve od sebe i na tome su im zahvalni svi.
Sklonost da budemo bolji nego što inače jesmo, kad je napotrebnije, pokazali smo i tako što su se i mnoge kulturne institucije i mediji, koristeći dostupne tehnologije potrudili da nam tokom #ostanidoma, omoguće brojne kulturne sadržaje, pa je tako veći broj publike nego inače u mogućnosti da na TV –u ili YouTube-u gleda predstave, koncerte, filmove. Došli su do izražaja i mladi stručnjaci iz raznih oblasti, tako što su, primjera radi, svi koji imaju štampače 3D počeli da rade zaštitne maske za ljekare i medicinsko osoblje. Svi koji su mogli stavili su svoje kapacitete na uslugu na razne načine.
Ne manje značajno, naprotiv, kriza izazvana koronavirusom nam je pokazala da smo solidarniji i spremniji pomoći jedni drugima nego inače, od brojnih volontera, posebeno me raduje što je među njima ogroman broj mladih, spremnih da urade sve što treba za one kojima je pomoć potrebna, do kompanija.
Pojedinci i kompanije, bogati i oni manje imućni, uključujući i one koji žive van Crne Gore dali su svoj ogroman doprinos da se zemlja, za sada na najbolji mogući način nosi sa krizom. Svake je večeri poseban segment TV dnevnika rezervisan za donacije, pojedinaca i kompanija, a za dvije je sedmice na jedinstveni žiro-račun slilo se, kako je saopšteno krajem prošle sedmice više od četiri miliona eura.
U subotu je u Crnu Goru stigao avion sa tri i po tone medicinske pomoći, donacija koja će, kako kažu u crnogorskom zadravstvenom sistemu zadovoljiti potrebe medicinskih insititucija u borbi protiv koronavirusa za tri do četiri sedmice.
Dok svi koji treba, rade svoj posao i uz nadu da kriza neće potrajati previše, kako kaže jedan skeč sa društvenih mreža, ostali građani Crne Gore treba da poslušaju nadležne i leže doma “uostalom za ovo smo trenirali cijeli život”.
Izvor: Al Jazeera