Da li je namjera Alfreda Nobela ispunila cilj?

Po broju dobijenih nagrada (više od 923 nagrade), ispade da su najviše bile rezervisane za muške ruke, navodi autor (EPA)
Po broju dobijenih nagrada (više od 923 nagrade), ispade da su najviše bile rezervisane za muške ruke, navodi autor (EPA)

Rijetko ko se kada se svečano dodjeluju Nobelove nagrade zapita, kakve će ruke primiti tu nagradu. Da li pametne i vrijedne, svemoćne ili lukave? Jer, ruke koliko god grade, stvaraju, znaju i uništiti ono što su stvorile.

Po broju dobijenih  nagrada (više od 923 nagrade), ispade da su najviše bile rezervisane za muške ruke. Samo šest posto otišlo je u ruke žena.

Uostalom nagrade za pojedina područja su bila ponekada vrlo subjektivna. Nobelova nagrada je i bez Petera Handkea i prije 2019. godine, bila i ranije na meti kritika. Pratile su je i afere i skandali, dobitnici su bili i kontroverzne osobe.

Svako se s pravom može zapitati koliko je ta ista nagrada u međuvremenu postala ispolitizirana, pa i nepravdena? Ko zna, možda pandemija nešto i promijeni, možda u 2020. godini, dođe do zabune, pa nagrade više odu u ženske ruke?

Odavno je politika utjecala na nagrade

Ostavština Alfreda Nobela bila je namijenjena za bolji svijet, ali je politika u svijetu i u prošlosti utjecala  na nagrade. O tome govore i činjenice. Kada je Nobela za mir osvojio 1935. godine njegov veliki kritičar, njemački pacifist Carl von Ossietzky, Hitler se naljutio, zabranio je primiti nagradu čak trojici dobitnika – kemičarima Richardu Kuhnu 1938., Adolfu Butenandtu 1939. godine te Gerhardu Domagku, koji je 1939. trebao primiti nagradu za medicinu.

Uostalom zbog pritiska i straha od sovjetske vlasti Ruski pisac Boris Leonidovič Pasternak  odbio je 1958. godine Nobelovu nagradu za književnost. Pasternak je dobio nagradu za knjigu po kojoj je snimljen i popularan film Doktor Živago. Žan Pol Sartr je 1964. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Kako se navodi u njegovom zvaničnom objašnjenju koje je dostavio Nobelovom komitetu, on je rekao da ne želi da bude institucinalizovan kao pisac.

Vijetnamski revolucionar i političar, Le Duk To, odbio je Nobelovu nagradu za mir koju je dobio 1973. godine, zbog učestvovanja u Pariskoj mirovnoj konferenciji. Na toj konferenciji potpisan je prekid sukoba u Vijetnamskom ratu. Kako je rekao, i poslije potpisanog sporazuma nasilje se nastavilo, tako da ono nije doprinjelo prekidu rata u južnom Vijetnamu.

“U ovakvim uslovima nije moguće da prihvatim Nobelovu nagradu za mir. Kada se budu u potpunosti poštovali uslovi primirja, i pravi mir bude zavladao južnim Vijetnamom, biću u mogućnosti da prihvatim nagradu”, naveo je Le Duk To.

Pored ovih koji su odbijali Nobelovu nagradu, bilo je i onih koji su više puta nominirani, ali nikada nisu uspjeli biti nagrađeni, a pravi je rekorder Sigmund Freud, koji je nominiran čak 12 puta, ali je ocjenjivački sud za dodjelu nagrade za medicinu svaki put imao isti zaključak – psihoanaliza nema znanstvenu vrijednost. Glupost? Pa, vođa pokreta za nezavisnost Indije i simbol nenasilnog otpora, Mahatma Ghandi  koji je bio nominiran pet puta, posljednji put 1948., kad je nad njim izvršen atentat. Ali ju je zato dobio Barack Obama nakon što je samo devet mjeseci sjedio u fotelji američkog predsjednika, nakon čega su se vodile velike kritičke rasprave. Primjera ima još…

Tesla nikada nije bio nagrađen. A, bilo je i onih koji su bez nagrade za mir ostali mijanmarski političar i nekadašnji glavni tajnik UN-a U Thant, posljednji predsjednik Čehoslovačke, pisac i disident Vaclav Havel, američka humanitarka, političarka i spisateljica Eleanor Roosevelt te još mnogi. Za sve njih možda vrijedi poruka poznate mirovne aktivistice iz Sjeverne Irske Betty Williams, koja je rekla: “Ne mora se dobiti Nobelova nagrada da bi se radilo za mir. Jednostavna pretpostavka bezuvjetne ljubavi i nenasilja, koju su Gandhi i Martin Luther King prizvali u život, može biti primijenjena od svih nas. Naučite svoju djecu samo to. Ako učinite ovu jednostavnu stvar, zajednički možemo izliječiti ovaj svijet”.

Da li je namjera Alfreda Nobela ispunila cilj?

Svima nama je poznata namjera Alfreda Nobela, međutim sa razlogom se postavlja pitanje da li je njegova namjera ispunila cilj i da li zaista pomaže razvoju nauke? Uslovi i ograničenja, postavljeni prije više od 100 godina, danas znatno više ograničavaju slobodu u donošenju odluke o nominaciji nego u početku dodjele ovog svjetski poznatog priznanja, Razlika je posebno na području znanosti, koja se obično opravdava činjenicom da znanošću tradicionalno dominiraju muškarci i da se često nagrađuju znanstvena otkrića do kojih je došlo prije mnogo godina. Nobelova nagrada dodjeljuje se za iznimne uspjehe, izvanredna istraživanja te doprinos društvu što činjenicu da je tek svaku 10 dobila žena čini još više poražavajućom. Poslije Marie Curie izgleda da nijedna žena nije dobila nagradu dva puta?

Alfred Nobel je i uoči masovnih pokolja u dva svjetska rata imao viziju i cilj zašto da bude namijenjen njegov novac, u njegovoj opuruci određeno je da se kamate od glavnice koja iznosi 203 milijuna eura dijele kao nagrade. Nobel je nešto uradio za čovječanstvo, ali izgleda da ono samo više ne reaguje kada te iste nagrade odu u pogrešne ruke. Postali su svi skeptični u ideju promicanja pacifizma, tome očito nije danas kriv Nobel,već čovječanstvo koje je već odavno zakazalo.

Nagrade kao da su postale kliješta za mučenje zbog dileme kome će svake godine biti dodijeljene. Svi se simbolično kolebaju za Međunarodni dan prava čovjeka i Međunarodni dan Majke Zemlje. U tome zaista ima istine. Više je značila dobijena Nobelova nagrada nekada. Čovječanstvo danas mora primijeniti učinkovite molitve, da bi nagrada otišla u prave ruke. Nema pravog odgovara na pitanje: Zbog čega se to danas dešava? Umjesto odgovora vlada mukla tišina…

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Nobelova nagrada za mir je uručena Svjetskom programu za hranu, koji je koordinirao medicinskom logistikom tijekom pandemije korona virusa. Umjesto uobičajene svečanosti u gradskoj vijećnici u Oslu, održana je online dodjela, a službenici Svjetskog programa za hranu nagradu će preuzeti naknadno. Preživljavanje blizu 270 milijuna ljudi diljem svijeta koji su na rubu gladi – ovisi […]

Više iz rubrike BLOG
POPULARNO