Grujica Spasović: Novinar i ambasador, uprkos njima

Grujini saradnici i prijatelji biranim riječima se opraštaju od velikog novinarskog uzora mlađim generacijama (Ustupljeno Al Jazeeri)
Grujini saradnici i prijatelji biranim riječima se opraštaju od velikog novinarskog uzora mlađim generacijama (Ustupljeno Al Jazeeri)

Prvi glavni i odgovorni urednik i jedan od vlasnika i osnivača uglednog dnevnog lista Danas Grujica Spasović preminuo je u ponedeljak u Beogradu u 70. godini, poslije duge i teške bolesti.

Kad ode novinar čije se zanimanje ima pisati velikim slovom N uprkos pravopisnim pravilima i kad prva riječ u vijesti o smrti glasi s razlogom prvi, sve nas koji smo ga poznavali i s njim radili u raznim redakcijama u najgorim vremenima, prva misao je da Gruja jest bio prvi glodur Danasa, u kojem je proveo polovinu svog radnog vijeka, ali je bio i prvi i nepokolebljivi borac za nezavisno i objektivno novinarstvo još od vremena kada je omladinska štampa u bivšoj Jugoslaviji bila čitanija, pa i uticajnija od mainstream medija.

Grujica Spasović bio je spiritus movens stalno napadane i osporavane grupe novinara u Srbiji kojoj su principi slobodnog i nepristrasnog izvještavanja bili iznad poslušničkog i sluganjerskog povlađivanju režimu ma koliko on bio autoritaran, bezobziran ili okrutan. Bez obzira na visoku cijenu koja se plaćala i životom, bez obzira i na ratove u kojima, kao što je poznato, prva strada istina. Zbog toga je bio i među prvim osnivačima Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

“I dvadeset godina kasnije nas, nažalost, optužuju da smo antirežimski i antisrpski list, a mi se samo trudimo da budemo nezavisni”, reći će Gruja u jednom od svojih posljednjih intervjua.

Učenik Juga Grizelja

Od svih Spasovićevih biografija koje će uz vijest o smrti koja se nekako zbog opake bolesti već iščekivala među prijateljima i kolegama obići Srbiju i region, najpreciznije će prebogatu karijeru svog ispisnika zabilježiti Ivan Mrđen s kojim je Gruja ušao u “veliko” novinarstvo 1973. godine, kada ih je čuveni lovac na novinarske talente Jug Grizelj zaposlio u beogradskoj rubrici Večernjih novosti. Prije toga prve tekstove objavljivao je u omladinskom “Susretu”.

Šest godina kasnije, najprije je imenovan za zamjenika, a ubrzo postao i glavni i odgovorni urednik “Omladinskih novina”, glasila Saveza socijalističke omladine Srbije, koje su za njegovog vakta preimenovane u “Omladinske”, a kasnije u Nove omladinske novine, skraćeno NON koji je bio srpski pandan u to vrijeme rado čitanih ljubljanske “Mladine”.

Početkom 1984. godine imenovan je za glavnog i odgovornog urednika dvonedjeljnika “Duga” pod čijim je vođstvom ovaj magazin utrostručio tiraž i postao jedan od najpoznatijih mjesta za polemike u Jugoslaviji. Mnogo značajnija od Duge koja zaista jest bila “šarena”, naravno, bila je “Borba”, dnevni list koji se upravo otrgao od (jedno)partijskih stega, pa se kao i mnogi drugi i Gruja odazvao na poziv Staše Marinkovića da prave novine koje će se kasnije bez lažne skromnosti nazvati i “listom istine”. Sve dok država nije ugasila ovo ostrvo medijske slobode gusarskim upadom u redakciju i postavljanjem julovskog tandema Dragutin Brčin – Ivan Marković na čelu kuće. Sa kolegama bukvalno istjeranim otjeranim na ulicu osniva “Našu Borbu”, a nakon sukoba sa vlasnikom sa grupom istomišljenika osniva Danas čiji će prvi čovjek ostati od 1997. do 2006. godine.

Promocija knjige u Sarajevu

Tada ga je predsjednik Boris Tadić postavio za ambasadora Srbije u Sarajevu, gdje će ostati šest godina. Na kraju će se vratiti u svoj Danas, u izdavačku djelatnost, a sam će napisati knjigu “Danas, uprkos njima” koju je predstavio i u Sarajevu.

Ostalo je zapisano da je tadašnji gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić rekao da je Spasovićeva knjiga “svjedočanstvo o listu Danas, ali i svjedočanstvo o događajima koji su se zbivali od 1997. do 2000. godine, precizno i tačno, s tim što je cijela redakcija, novinari, svi koji su radili, bili su na onoj drugoj strani nasuprot totalitarnog Miloševićevog režima”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Istaknuo je da je i za BiH knjiga važna “jer usput, ne direktno, već indirektno svjedoči o nekim događajima koji su vezani za BiH”.

Gradimir Gojer je rekao kako je knjiga iznimno značajna upravo za cijeli region, pa i za BiH, jer ta demontaža je bila najsnažnija u mediju koji je Grujica Spasović stvorio, a to je list “Danas”. “On je bio jedan prostor demokracije u totalitarnom režimu Slobodana Miloševića i zato je ova knjiga, po mom sudu, odličan naputak kuda treba ići Srbija sutra, a kuda, Boga mi, treba ići i cijeli region”, rekao je Gojer.

Sam Spasović je sarajevske prijatelje podsjetio da je nedavno preminuo “jedan od najvećih antiratnih boraca i boraca za pomirenje, za ljudska prava i demokratiju Nebojša Popov” i objasnio da se radi o čovjeku koji se, između ostalog, prije svega borio za kulturu sjećanja.

“On je bio jedan od glavnih razloga, on me je pritiskao da pišem o onome šta nam se događalo, a događalo nam se zaista svašta”, rekao je Spasović u Sarajevu.

Gotovo svi mediji pod kontrolom Vučića

Britka Grujina riječ nije izgubila na oštrini. Tako je i u intervjuu Vremenu prije dvije godine govorio o medijskoj situaciji u Srbiji:

“Mislim da je danas mnogo lošija situacija na medijskoj sceni nego u doba Zakona o informisanju. Zašto? Zato što ima mnogo manje pluraliteta: izuzev par izuzetaka, sada se gotovo svi mediji nalaze pod direktnom kontrolom Aleksandra Vučića. I to ne njegove vlade ili stranke, nego baš pod njegovom ličnom kontrolom. Ovakva manipulacija sa medijima je nezabeležena u Evropi posle pada Berlinskog zida”. rekao je u intervjuu za nedeljnik Vreme pre dve godine.

Gruja je sa često govorio o Danasovim počecima i 1998. godini kada je list bio zabranjen.

“To je bilo vreme pretnji, pa NATO bombardovanje, a onda nemiri i rat na Kosovu. I tada smo napravili verovatno najvažniji potez u istoriji ovog lista, kada smo se iz Beograda preselili u Crnu Goru da nas zloglasni Zakon o javnom informisanju koji su doneli Šešelj i Vučić ne zahvati i ne uništi kao što je uništio ‘Dnevni telegraf’ Slavka Ćuruvije. Da to nismo uradili, verovatno danas ne bismo imali ovu proslavu dvadesetog rođendana”, govorio je Spasović.

Aleksandar Vučić je u to vrijeme bio ministar informisanja. Ustavni sud je kasnije Zakon proglasio neustavnim, a listu “Danas” vratio novac koji im je oduzet.

“Sa Vučićem smo bili i kada nas je za vreme NATO bombardovanja cenzurisao svaki dan. Kasnije nam se izvinjavao, slao čestitke, zahvaljivao što smo uporište evropske Srbije, da bi posle prešao na to da smo jedan najobičniji tabloid, koji on nema vremena da čita. Sve u svemu, mislim da je zatvorio krug, i da se opet našao na onim pozicijama na kojima je bio i kada smo krenuli pre dvadeset godina”, ocijenio je Spasović.

Lekić: Gruja odlazi u legendu

Grujini saradnici i prijatelji biranim riječima se opraštaju od velikog novinarskog uzora mlađim generacijama.

Zdravko Huber, jedan od osnivača i vlasnika Danasa, kaže kako je sa Grujom prvo bio kolega i saradnik početkom osamdesetih godina.

“Tada smo u posttitovskom socijalizmu naslutili da je moguće širiti medijske i druge slobode u zemlji u kojoj smo živeli i koju smo istinski voleli. Mi smo to u omladinskoj štampi radili iz sve snage, ali su stvari krenule u drugom pravcu. Umesto demokratskog socijalizma, pobedio je Miloševićev nacikomunizam”, rekao je Huber.

Rade Radovanović kaže da su kao prijatelji i osnivači Danasa, mnogo toga dijelili i ugradili u Danas: antiratno i antinacionalističko opredeljenje, ljudski odnos prema drugom i drugačijem.

“Sada mi odjekuje njegov karakterističan pozdrav – Smrt fašizmu, sloboda Čačku. Danasu, medijima i sadašnjim generacijama novinara posle Gruje ostaju ideje i kriteriji na osnovu kojih je Gruja radio i uređivao Danas i sve listove pre toga – Naša Borba, Borba, Duga, Omladinske novine… On bi rekao “nema predaje” i ‘ajde, ajde, mora da se završi novina za sutra’, kaže Radovanović.

Novinar Slaviša Lekić je rekao da nas je Gruja učio “da nema polovičnih istina i da ne smemo istinu, koliko god gola bila, oblačiti po sopstvenom meraku”.

“Učio nas je da svaka reč i svaki smisao koji daju te reči koje slažemo imaju svoju specifičnu težinu. Učio nas je solidarnosti, altruizmu, da – i kafanskom druženju. Učio nas je novinarstvu i naučio da volimo svoj poziv”, ističe Lekić.

On je naglasio i da niko nije znao da motiviše novinare kao Grujica Spasović: duhovitošću, često i samoironijom, ležeran i jednostavan, bez krupnih reči i jakih strasti, nikada površan ili nedajbože plitak, umeo je da kupi svaku novinarsku dušu i učini da se osetiš ono baš važnim. “Zato odlazi u legendu”, rekao je Lekić.

Sociolog Srećko Mihailović koji je s Grujom bio “na istim talasima” kaže da mu se čini sve istinitijom ona priča po kojoj sa smrću dragih nam ljudi umire i deo nas.

“Delili smo iste vrednosti i slična interesovanja. Zajedno smo koješta radili, od zajedničkog pisanja do cigareta “goloaz” (a ponekad “žitan” i “sedam in pedeset”) i votke u sedamdesetim godinama onog veka. Posle je on prešao na viski a ja na vino. Tu su i šah i preferans. I naravno, nekoliko zajedničkih prijatelja…”

Knjiga žalosti je otvorena u redakciji lista Danas gde će moći da se upišu svi koji to žele do petka 30. oktobra.Ispraćaj za kremaciju će se održati u četvrtak, 29. oktobra, od 12.30 na Novom groblju u Beogradu.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike Balkan
POPULARNO