Prvi mart u tržnim centrima: Entuzijazam i prkos protiv snage i moći

Bosanci i Hercegovci žele kupovati bosanskohercegovačke brandove (EPA)
Bosanci i Hercegovci žele kupovati bosanskohercegovačke brandove (EPA)

Kada je onomad Coca Cola pokrenula globalnu kampanju ispisivanja imena na ambalaži sa ciljem da većina kupaca na svojim tržištima pronađe boce Coca Cole sa svojim imenom, jedan Bosanac koji studira izvan Bosne i Hercegovine na feriju je pronašao svoje ime na polici. Radostan, podijelio je to sa svojim prijateljima na Facebooku, na što mu je prijateljica odgovorila da je ‘domovina tamo gdje na Coca Coli’ može pronaći svoje ime. Dodao bih da je domovina tamo gdje ti Coca Cola ‘proda’ flašu sa tvojim imenom.

Fascinantna je kreativonst i marketinško super znanje kojim nas svako malo Coca Cola i druge mega korporacije i njihovi brandovi obore s nogu. Vidi se da iza toga stoji ogrmono znanje, vrijeme, trud, i milijarde investirane u istraživanja tržišta, ponašanja potroša, ali i razvoj. Ipak, globalne kompanije nemaju drugog načina. Njima je ubjeđivati ljude po cijelom svijetu da su oni njhov izbor uvijek i svugdje. Nije to nimalo lahko, tim više, jer ljudima je prirodno da vole ono što im je blisko i na šta su navikli, ono što je dijelom njihovog prirodnog okruženja. Otuda tolike impresije, tolika prikazivanja i frekvencija, u vrijeme i na mjestima gdje se i ne nadate, interno i eksterno, analogno i digitalno, iznad i ispod crte, samo da bi svi zajedno pomislili da smo to oduvjek i posvuda imali u našoj blizini.

Ne mislim kako marketing služi samo tome da nas ubjeđuju da kupujemo stvari koje nam ne trebaju, novcem koji nemamo, kako bismo impresionirali prijatelje koji nam to nisu. Ne mislim ni da je marketing tu da manipulira ljudskim čulima.

Globalni čovjek

Ovaj posao doživljavam kao komunikaciju, poštenu i korisnu, da saznamo, informišemo, argumentirano, ciljano, i onog do koga nam je stalo. Da postignemo za početak razumijevanje, pa ko voli nek’ izvoli. Korektno i bez pretjerivanja. S ljubavlju prema svome i poštujući tuđe. Jer, kako ću zavoljeti drugo i drugačije ako ne volim svoje.

Globalne multinacionalne kompanije fokusirane su na novog, globalnog čovjeka, standardiziranih ukusa, mirisa i očekivanja. Kako je takav čovjek nemoguć, tu je onda sve dopušteno od trgovinskih sporazuma, preko državnih podsticaja, do kampanja koje su jače od svakog političkog spina. Nacionalne kompanije ciljaju najprije svoja nacionalna tržišta, ne bi li preživjele a onda kasnije uhvatile zraka za duge pruge neke, i eventualnue uspješne utrke na stranim tržištima.

Na jednoj strani su super snaga i moć, a na drugoj entuzijazam i prkos.

Zaista je velika hrabrost bila 1996. u Bosni i Hercegovini pokretati bilo kakav biznis. Šta god da započente, već je na tržištu za nisku cijenu, iz uvoza. Trebalo je desetak godina, bez ičije pomoći i brige da se hrabrost i entuzijazam pokažu ispravnim. Nastaju jedna po jedna firma, ponovno se rađaju jedan po jedan brand. Neki istina trajno nestaju, ali zato mnogi vraćaju svoja mjesta na polici. Ima i potpuno novih, prate u stopu stare. Sljedećih deset godina u borbi sa golijatom svi oni pokazaše žilavost i upornost. Strpljen – spašen. Spasio ih je ekonomski patriotizam, onaj u domovini i onaj naše dijaspore širom svijeta.

Made in BiH

Ući u velike multinacionalne tržne lance prodajući bosansku kafu, jufku, sok, burek, hurmašicu ili somun, uspjeh je ravan podvigu (Vispak, Klas). Kada vam se stolice sa oznakom “Made in BiH” nađu u najvećem svjetskom centru za namještaj pobjeda je par excellence, ali kada 2 puta pobjedite u dvije kategorije na najvećem sajmu na svijetu sa stolicama i stolovima sa oznakom “Created in BiH” bilo bi kao da ste četiri puta za redom oborili svjetski rekord u bilo kojoj disciplini (Ms&Wood). Kada otvarate firme i fabrike u Bosni i Hercegovini zaslužili ste “Orden zasluga za narod”, kada kupite cijelu fabriku u Njemačkoj da biste jačali svoj domaći brand u jednoj maloj Bosni, to je već osvojena Liga šampiona (Hifa Oil).

Vispak, Klas, Violeta, Ms&Wood, Hifa, Komerc – mali, Bingo, Mepas, Madi, Akova, Bajra, Prevent, Napredak, Fortitudo, Oaza, Milkos, Swity, Menprom, Vitinka, Bekto, Sincro, Sim Technic, itd. Sve ove kompanije najprije su pobijedile u Bosni, a onda nastavile svoj uspjeh širiti dalje. Bili su i ostali ekonomske patriote, jer u ovim fabrikama radi na hiljade radnika, koji od svojih zarada žive i školuju svoju djecu.

Na ovom sam mjestu ranije već napisao da Bosanci i Hercegovci žele kupovati bosanskohercegovačke brandove. Mnoge je ta činjenica iznenadila, misleći da Bosanci i Hercogvci nemaju ono što ostali imaju – interes, želju i ljubav prema domaćem, tj. svijest o ekonomskom patriotizmu. Imaju oni svijest o kupovini, ali žele i proizvoditi, i to baš ono u čemu misle da su vješti i da mogu ponuditi svijetu nešto novo i neisporobano. Pita, stolica, pvc profil, higijenski papir, automotive, pašteta, voda, sok, odijelo ili autopresvlaka, svjedeno. Važno je samopuzdanje i znanje. Vještine su već tu, valjda od rođenja.  

I još nešto… da paradoks bude veći do sada, nikada još u Bosni i Hercegovini država nije stala iza ekonomskog patriotizma, niti nekim oficijelnim niti neoficijelnim projektom, kampanjom, dokumentom, staovom, standardom, a kamo li zakonom. Ne postoji neko racionalno objašnjenje za to. Moguće je da se stvari sada konačno promijene.  

U to ime, sretan i berićetan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike BLOG
POPULARNO