Čak 38 stepeni Celzijusa u 11 ujutro u Sydneyju. Tri dana traje talas vrućina u New South Walesu (NSW), državi u istočnom dijelu Australije. Zbog nesnosne vrućine i sparine, brzo sam odustao od pokušaja da ovaj tekst napišem na balkonu.
Ukoliko ne rade, Australci će danas radije ostati u klimatiziranom domu ili automobilom pobjeći do najbliže plaže ili bazena. Ništa neuobičajeno za januar, jedan od tri najtoplija mjeseca Australije.
Na južnoj polulopti tradicionalno se koristi za odmore, a ljetni raspust je počeo prije Božića.
Australijsko ljeto, u ovom dijelu zemlje koja ima šest klimatskih zona, zvanično počinje od 1. decembra i traje do 1. marta, a najhladniji dani su zimi od početka juna do kraja avgusta.
Tokom dana u zapadnom dijelu grada biće i do 41C, a u unutrašnjosti NSW-a i do 46 stepeni.
Sve toplije godine
Godina 2016. je bila ukupno najtoplija godina u svijetu. U Australiji „tek“ četvrta najtoplija od 1910. godine, od kada se ovdje mjere temperature.
Temperature okeana koji okružuju ovaj kontinent, objašnjavaju iz Biroa za meteorologiju Australije, najtoplije su izmjerene, sa porastom od 0,7 stepeni u odnosu na godišnji prosjek.
U proteklih 106 godina do danas prosječna temperatura kontinenta je povećana za jedan stepen. A najtoplije godine su zabilježene od 2001. Od posljednjih 11 u Australiji, 10 je najtoplijih.
Neposredno prije toplotnog vala, Ministarstvo zdravlja izdalo je upozorenje o visokom nivou ozona u vazduhu. Sydney plaća svoj napredak. Zagađenje ozonom uzrokuju otpadni gasovi miliona automobila uz obalu i industrija. Takav vazduh, objašnjavaju predstavnici australijske Astma fondacije može izazvati napade astme, od koje boluje 11 posto ljudi u zemlji.
Zaštita okoliša je u Australiji jedno od bitnijih izbornih pitanja u posljednjih deset godina. Vlada koju predvodi Liberalna stranka ukinula je 2014. odluku svojih prethodnika laburista o uvođenju poreza na emisiju ugljen-dioksida. Trajala je nepune dvije godine. Krajem 2017. se očekuje nova odluka o oporezivanju zagađivača, ali i dalje bez konsenzusa kako će Australija u budućnosti odgovoriti na klimatske promjene. Dilema je ista: profit korporacija i države ili život u čistom okruženju.
Ljeto je i vrijeme požara u Australiji. Mnogo se radi na prevenciji i obavještavanju, ali često ih nije moguće spriječiti zbog vrućina, suhog rastinja i brzog širenja. Prošlogodišnji požari odnijeli su najviše života i imovine nakon požara u državi Victoriji 2009, kada je u požarima poznatim kao Crna subota poginulo 173 ljudi, a više od 400 je povrijeđeno.
Turistički imidž
Već sutra dnevna temperatura u Sydneyju trebala bi pasti na ugodnih 27C i grad sa 4,5 miliona stanovnika će prodisati. S njima i brojni turisti koji dolaze da osjete draži januarskog ljeta.
Svoj turistički imidž Australija decenijama gradi upravo na činjenici da dugo toplo ljeto traje u vrijeme kada su SAD i Evropa okovani snijegom i ledom.
Vjerujem da bi se neko ko prvi put dolazi iz naših krajeva u ovaj dio svijeta sada, sredinom januara, jednostavno osjećao kao da je stigao na drugu planetu. Ali i brzo dosjetio i otišao put jedne od stotinu prelijepih plaža ovog megapolisa.
Izvor: Al Jazeera