Dobre kote za ljepši komšiluk

Ideja inicijative 'Dobre kote' je da se stvore javni prostori koji promoviraju solidarnost, ljubav i slobodu za sve ljude (Ustupljeno Al Jazeeri)
Ideja inicijative 'Dobre kote' je da se stvore javni prostori koji promoviraju solidarnost, ljubav i slobodu za sve ljude (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Saida Mustajbegović

Prepričava se da je nekakav prodavao kuću za 300. Pošto se ne zna kada, teško je dokučiti valutu, mada u ovoj priči nije ni važna. Upućeni u cijene i nekretnine tada su se iščuđavali: „Čuj tristo! Ne vrijedi ni sto.“

Vlasnik kuće se nije dao na to omesti u naumu, već je odgovarao: „Vrijedi sto. Ali dajem ti i komšiju lijevo – to je sto; dajem ti i komšiju desno – to je još sto. Onda je to tristo.“ 

Komšije čine komšiluk, zajednicu koja se njegovala u vremenu kada su se kuće „dodirivale“ u sokacima i mahalama. Bile su uokvirene mirisinim pokaldrmljenim avlijama (mirisalo je u svako doba – behar ili ajvar), a izbrazdane sokacima u kojima je uvijek bilo djece a na njih je uvijek imao neko da pripazi.

Onda su došli kvartovi kao društveni fenomen koji je manje određen formalno-administrativnom podjelom grada, a više dinamikom društvenih odnosa među stanovništvom.

Kao rezultat načina života i društvenih odnosa, u kvartovima su se počeli  javljati zapušteni prostori, obrasli korovom i „popunjeni“ otpadom. Nerijetko su ti prostori jedina mjesta na kojima bi se mogao sretati komšiluk i djeca igrati.

Upravo je to ponukalo Smirnu Kulenović  iz Sarajeva da pokrene inicijativu „Dobre kote“ čiji je zadatak ponovo oživjeti duh zajedništva, raditi na ponovnom uspostavljanju međusobnog povjerenja građana/ki i rekreirati osjećaj sigurnosti unutar javnog prostora. Ideja je da stvore javne prostore koji promovišu solidarnost, ljubav i slobodu za sve ljude.

Čišćenje komšiluka

Kulenović je slične inicijative viđala u Njemačkoj i Belgiji i poželjela je tu dobru praksu prenijeti i u bosanskohercegovačku prijestolnicu. Prije četrnaest mjeseci počeli su na Grbavici raščišćavati i oplemenjivati prostor na javnim garažama. Najviše je tu bilo smeća, ali i narkomanskih igli.

Od septembra prošle, do aprila ove godine volonteri okupljeni u „Dobrim kotama“ su samo u naselju Grbavica uredili 600 kvadratnih metara. Uredili su još četiri prostora u Sarajevu, ali i zajedničku baštu preko puta policijske stanice na Marijin dvoru. Onda su za prvi rođendan dobili nominaciju za Evropsku nagradu za urbani javni prostor.

U godini su „Dobre kote“ dobile i dosta podrške, tako da sada imaju 96 volontera. Ono što je važno u ovoj inicijativi je da ona nije tek projekt koji traje  dok ima novca. Komšiluk, osim što radi na raščišćavanju zapuštenog prostora i ulaže u njega – koliko ko može.

Tako da su „Dobre kote“ kote postale sinonim za dobre komšije na trenutke vraćajući „staru modu“. Jer nema komšiluka u tradicionalnom smislu. On je danas na društvenim mrežama. Ubrzanim razvojem društvenih mreža dolazi do ubrzanog razilaženja komšiluka.

Danas je komšiluk „tu“ da egzistira bez da pojedincima daje međusobnu interakciju. Koliko god da je virtualni život uzeo maha, djeca i dalje vole da skaču ili se igraju bez da je riječ o videoigrici. Zapušteni prostori koje „Dobre kote“ uređuju postaju oaze za socijalizaciju djece, ali i druženja komšiluka i dobar primjer kako se udruženim snagama može promijeniti prostor u kojem živimo.

Grupica mladih entuzijasta, zbog nedostatka brige za javni prostor, Sarajevo vidi kao dobru kotu, tj. grad koji obiluje dobrim kotama. Postavili su pred sebe cilj oživjeti takva mjesta, integrišući umjetnost u njihov sastavni dio.

Poručuju: „Dobre kote ‘putovat’ će kroz grad, gdje će uvijek na novoj lokaciji integrisati umjetničku postavku (fotografije, slike, poeziju, prozu, instalacije, skulpture, video-art) u napušteni prostor, prostor koji će zatim renovirati i oživjeti, organizujući unutar njega zajedničke radne akcije“.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike BLOG
POPULARNO