Piše: Soraya Lennie
Iranci dijele modernu historiju na tri faze: period vladavine šaha, period Homeinijeve vladavine i period poslije Homeinijeve smrti. Od vaše starosne dobi zavisi da li se sjećate prve dvije faze, ali obje su promijenile pravac koji su zauzeli Iran, Bliski istok i svijet.
Prošle su 34 godine otkako je Homeini iznio svoju viziju za novi Iran, nakon što je napisao ustav po uzoru na belgijski: mješavina slobode javnog mišljenja, ali teokratija, vilajetu-l-fakih ili vladavina fakiha.
Islamska republika je postojala tek deset godina kada je Homeini umro 1989. godine, ostavljajući za sobom nedovršenu zaostavštinu. Djeca revolucije vode rasprave još od njegove smrti, o tome da li je revolucija završena ili nije i koji bi pravac Iran trebao zauzeti. Pravac bi mogao biti jasniji za deset dana, kada će država imati novog predsjednika.
Nuklearna politka
Ian Black, analitičar za Bliski istok, rekao je Al Jazeeri kako to znači “da će biti zanimljivo vidjeti da li će biti ikakvih promjena nuklearne politike nakon izbora”.
Ukoliko poslušamo vrhovnog lidera ove države ajatolaha Alija Khameneija, odgovor je ne. Na komemoraciji povodom 24. godišnjice Homeinijeve smrti rekao je da “je pogrešno praviti ustupke neprijateljima; to je znak da oni (okupljeni skup i predsjednički kandidati) daju prednost stranim interesima nad interesima Irana”.
Vrhovni lider smatra da je Homeinijevo naslijeđe naslijeđe otpora.
On je rekao da je Homeini od zavisne države napravio nezavisnu, da je oslobodio Iran od utjecaja Sjedinjenih Država i Britanije. Dao je ovakve komentare, a nisu prošla ni 24 sata nakon što je administracija predsjednika Obame nametnula nove sankcije (stav Sjedinjenih Država je da Iran koristi civilni nuklearni program da prikrije postojanje vojnog programa, Iran kaže da to nije istina).
U protekla dva dana iranske novine Iran, povezane s Vladom i za koje se kaže da su bliske sa sadašnjim predsjednikom Mahmoudom Ahmadinejadom, dobile su šestomjesečnu zabranu zbog štampanja “pogrešnih informacija”, a policija je uhapsila učesnike kampanje za Hassana Rouhanija, jedinog klerika koji se natječe za predsjedničku poziciju (kako kažu iz policije, nadgledaju ljude zbog “proturevolucionarnog ponašanja”).
Različiti pogledi
Interpretacije Homeinijeve vizije za Iran mogu da se razlikuju u znatnoj mjeri čak i među pripadnicima iste stranke. Na komemoraciji povodom godišnjice njegove smrti njegov unuk Hassan Homeini sjedio je sa bivšim predsjednikom Akbarom Hashemijem Rafsanjanijem, čovjekom koji je bio blisko povezan sa njegovim djedom.
Između njih: Braća Larijani, Ali, predsjednik Parlamenta i Sadeq, koji se nalazi na čelu iranskog pravosuđa, te predsjednik Mahmoud Ahmadinejad. A svi oni imaju različite vizije.
Iran je platio visoku cijenu za 34 godine otpora. Državna valuta je izgubila gotovo 80 posto od svoje vrijednosti u posljednje dvije godine. Država trpi sankcije već 34 godine, uključujući i sankcije na Centralnu banku i na izvoz nafte. Inflacija je velika i iznosi najmanje 30 posto, kao i nezaposlenost, posebno u proizvodnom sektoru.
Mohammed Marandi, stručnjak sa Univerziteta u Teheranu, staje u odbranu pravca koji je država zauzela.
“…to je popriličan uspjeh kada pogledate šta se dešava u regiji, što ne znači da nam je ekonomija dobra, da je situacija veoma dobra, ali ne mislim da je u suprotnosti sa Homeinijevom vizijom“, rekao je.
No, debata o Homeinijevoj zaostavštini traje već jako dugo i čini se da se svake godine, na svaku godišnjicu samo produbljuje. Protekla godina ne predstavlja izuzetak, posebno u slučaju predsjedničkih izbora, koji su bili ispolitizirani i koje je obilježilo unutrašnje neslaganje.
Pa, ipak, možda u tome i leži Homeinijeva poenta, zaostavština iranske politike.
Izvor: Al Jazeera
Soraya Lennie je Al Jazeerina dopisnica iz Teherana.