Live blog: Advokati kandidata zabrinuti zbog sporog glasanja

Glasači u Crawfordvilleu u Floridi (Getty Images)

23:53 – Pittsburgh: Predsjednički izbori u SAD

Mitt Romney kazao je reporterima u avionu na putu iz Pittsburgha u Boston kako je tek završio pisanje svog pobjedničkog govora, koji će održati u slučaju da pobijedi na izborima.

“Dug je 1.118 riječi. Siguran sam da će se to promijeniti, jer ga još nisam pokazao porodici, prijateljima i savjetnicima. Zasad sam napisao samo jedan govor”, rekao je Romney, a prenosi AP.

Sa objave rezultata u Dixvilleu [Reuters]

Građani Dixville Notch u New Hempshireu počeli su prvi glasati noćas u ponoć po lokalnom vremenu! Svih 10 stanovnika sposobnih za glasanje iz ovog mjesta izašlo je biralište. Naravno, riječ je o tradiciji. Prije četiri godine Obama je pobijedio, kao prvi demokrat od 1968.godine.

Romney 5, Obama 5 – Prvi put je rezultat poravnat. Dovoljan dokaz da će izbori biti vrlo tijesni. U tom mjestu imaju tri registrirana republikanca, dva su demokrate, a pet ih je neovisno.


07:15 -Washington: Predsjednički izbori u SAD

U prognozama izbora za trećinu mjesta u Senatu, gdje demokrate drže većinu i cijeli saziv Predstavničkog doma Kongresa, u kojem su većina republikanci, prognoze ne previđaju bitne promjene.

Tako bi prema prognozi NPR-a u Senatu trebao ostati isti odnos snaga, 53 prema 47 zastupnika, pri čemu bi demokrate izgubili Montanu, Nebrasku i Sjevernu Dakotu, a republikanci Indianu, Maine i Massachusetts.

U Predstavničkom domu Kongresa, gdje bi demokrate trebali osvojiti 25 novih mjesta da postanu većina, također se prognozira malo promjena, odnosno jednocifreno povećanje broja zastupnika za bilo koju od stranaka.

NPR prognozira da bi republikanci mogli dobiti dva mjesta više. U sadašnjem sazivu republikanci imaju 241, a demokrate 191 zastupnika.


07:10 – Washington: Predsjednički izbori u SAD

Dio američkih medija je dan uoči predsjedničkih izbora objavio prognoze izbornih rezultata, dobijene ne osnovu posljednjih anketa na državnom nivou i u tzv. državama-ratištima, prema kojima predsjednik Barack Obama osvaja drugi mandat s više od 270 elektorskih glasova i tek neznatnom većinom ukupnih glasova birača, prenosi agencija Hina u utorak ujutro.

Američki javni radio NPR u blogu posvećenom izborima predviđa da Obama osvaja drugi mandat s apsolutnom većinom od 277 elektorskih glasova dok republikanski izazivač Mitt Romney dobija 261.

Obama prema toj prognozi osvaja Iowu, Nevadu i Ohio, a Romney – Colorado, Floridu, New Hampshire i Virginiju.

The New York Times u svom izbornom blogu FiveThirtyEight, nazvanom po 538 članova Elektorskog kolegija, prognozira da Obama osvaja 307 elektorskih glasova prema 231 za Romneyja, uz 50,6 posto ukupnih glasova birača, prema 48,5 posto za Romneyja.

Obama, prema tom izračunu ima 86,3 posto šansi za pobjedu, a Romney samo 13,7 posto.

Portal posvećen ovogodišnjim izborima Race42012., predviđa Obami 290 elektorskih glasova a Romneyju 248.


07:00 – Chicago: Predsjednički izbori u SAD

Piše: Ivica Puljić

Da bi se razumio proces za nominaciju predsjedničkog kandidata, potrebno je poznavati američku povijest.

Amerika je utemeljena kao republika u 80-tim godinama 18.stoljeća nakon što je napisan Ustav u kojem nema nijedne jedine riječi o političkim strankama, ali isto tako nema ni riječi o američkom predsjedniku.

To znači da oba politička procesa, stranke i izbor predsjednika, nisu utemeljena Ustavom, ali jesu kroz političku praksu.

Formiranje stranaka

Početkom 1790-tih, došlo je do stvaranja dvije političke stranke na veliku žalost prvog američkog predsjednika Georgea Washingtona, koji je mrzio stranke zato što ih je smatrao faktorom razdvajanja i polarizacije.

No, general Washington nije mogao “obuzdati” svoja dva prijatelja – Alexandera Hamiltona i Thomasa Jeffersona.

Hamilton je utemeljio Stranku federalista, a Jefferson je formirao Stranku demokratskih republikanaca, koja je kasnije prerasla u Demokratsku stranku.

Nakon toga, u Americi je praktično  postojao jednostranački sustav (1880-1824.), a predsjednici su nominirani na kongresnim klubovima.

To je u praksi značilo da je nekoliko članova Kongresa nominiralo američkog predsjednika!

Onda se u dvadesetim godinama 19.stoljeća na političkoj sceni pojavio Andrew Jackson, koji je formirao suvremenu Demokratsku stranku.

Republikanska stranka se formira tek 1854.godine, a bila je poznata i pod nazivom Grand Old Party, odakle dolazi sadašnja skraćenica za republikance – GOP.

Stranku su formirali protivnici robovlasništva, a potpuno je dominirala američkom političkom scenom od 1860 -1932 godine.

Nakon toga su kongresni klubovi zamijenjeni nacionalnim konvencijama. U to su vrijeme delegate na konvencijama isključivo birali stranački čelnici.

Prvi unutarstranački izbori (primaries) održani su 1912. godine unutar Republikanske stranke, ali i pored uvođenja unutarstranačkih izbora većinu stranačkih delegata i dalje je birao prvi čovjek stranke.

To nije promijenjeno sve do 1972.godine, kada su stranački delegati prvi put bili birani na unutarstranačkim izborima, a ne iza zatvorenih vrata.

To je bio početak modernog političkog sustava kakav postoji i danas. Ali, to je ujedno bio početak kraja nacionalnih konvencija, na kojima se više nisu nominirali predsjednički kandidati.

Oni su bili birani prije zasjedanja stranačke konvencije na unutarstranačkim izborima, a nominaciju su prihvaćali na nacionalnoj stranačkoj konvenciji koja se održava jednom u četiri godine.

Od 1792. godine američki predsjednik bira se na četiri godine, uvijek na prvi utorak u studenom. Razlog zašto baš tada je praktičan i prilagođen 18.stoljeću.

Poljoprivredni radovi su u studenom bili okončani, trebalo je održati izbore prije dolaska zime, a glasačima se davalo dva dana da mogu doći do birališta, ako treba i pješice, nakon nedjeljne mise u crkvi.

Elektorski glasovi

Američki izborni sustav je kompliciran i jedinstven u svijetu zato što građani ne biraju izravno predsjednika.

Oni će odabrati elektore koji će svoje glasove izravno davati Baracku Obami i Mittu Romneyju.

Elektori zapravo nemaju pravu moć odlučivanja, jer njihove odluke diktira broj glasova s birališta.

Svaka od 50 saveznih država, daje onoliko elektora koliko ima predstavnika u Kongresu, što opet zavisi od broja stanovnika svake savezne države.

Svaka savezna država ima po dva predstavnika u Senatu, te različit broj kongresmena u Zastupničkom domu.

Tako Vermont ima samo jednog predstavnika u Zastupničkom domu i dva senatora, dok California ima 53 kongresmena i dva senatora, zato što je najmnogoljudnija savezna država.

Po tome će pobjednik na predsjedničkim izborima iz Vermonta dobiti tri, a iz Californije 55 glasova!

Glavni američki grad Washington, koji čini District of Columbia, daje dodatna tri elektora. Time se dođe do brojke od 538 elektora koji formiraju elektorski college.

Na razini svake savezne države važi pravilo da pobjednik odnosi sve glasove, što znači da onaj tko ima većinu elektorskih glasova u jednoj državi nosi sa sobom sve glasove, a ne samo one koji su njega izabrali.

Predsjednički kandidat koji prvi dobije 270  elektorskih glasova postaje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Ovogodišnji predsjednički izbori, kao i oni prethodni, odlučuju se zapravo u takozvanim “swing states”, odnosno onim saveznim državama gdje glasači još nisu odlučili kome dati glas. 

Zato se smatra da su to najvažnije države, jer u ostalima se ishod već zna.

Tko će biti predsjednik odlučit će glasači iz država Virginia, Florida, Ohio, Pennsylvania, North Carolina, Colorado, Minnesota, New Hampshire,  pa zato Barack Obama i Mitt Romney do posljednjeg atoma snage obilaze upravo te države do samog izlaska na glasanje.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike BLOG
POPULARNO