Iako je Josip Broz održao samo jedan govor u ovom krajiškom gradiću, na jednom mjestu, danas postoje tri spomen-obilježja tog događaja.

Lejla Hairlahović je iz Cazina. Doktorantica je etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se društvenim... sjećanjem i identitetima. Kao bivša rukometašica, veoma je vezana za taj sport. Radi na promociji kulturnih i sportskih vrijednosti.
Iako je Josip Broz održao samo jedan govor u ovom krajiškom gradiću, na jednom mjestu, danas postoje tri spomen-obilježja tog događaja.
Porodici pilota Samira Beganovića koji je sa još pet članova posade poginuo 1994. rečeno je da su kosti iz Beograda prebačene u Ukrajinu.
Karmelićanin i etnolog Zvonko Martić bilježi predanja o vilama i narodnim običajima.
Huska Tatarević i Refik Abazović zamijenili su dan i noć, samo da bi drugi jutro počeli u čistom i sa toplim kruhom.
Voda teče svakodnevno, ali šestog maja poteče tačno u podne i tada se ljudi krijepe, umivaju, uzimaju abdest i klanjaju, a omladina se kupa u odjeći.
U mjestima Jasenica, Luška Palanka i Benkovac života skoro da više nema. Kroz napuštene kuće svira vjetar, a na livade ne svraćaju ni životinje.
Hašani, kao i sva grmečka i podgrmečka naselja nalazila su se na stalnoj vjetrometini historije.
Prostor među zidinama Ostrošca je ogroman, a ispunjen je brojnim kamenim skulpturama, koje kao da su tu oduvijek.
Himzo Bužimkić iz Bosanske Krupe jedan je od najpoznatijih majstora za izradu ‘unske lađe’.
Mogućnosti koje nudi kesten kao veoma rasprostranjena kultura u ovom dijelu BiH nisu do kraja iskorištene.