Desi se neki čudan preokret pa se društvene mreže i komentatorske rubrike pretvaraju u gladijatorske arene, pune krvi i znoja, u kojima ne važe nikakva pravila.


Emina Žuna je spisateljica, autorica romana i kratkih priča. Po obrazovanju je psihologinja i komparativistica. Kao freelance autorica je sarađivala s... mnogo medija u BiH, a najčešće piše medijske analize, komentare, književne i filmske osvrte. Radi kao psihologinja.
Desi se neki čudan preokret pa se društvene mreže i komentatorske rubrike pretvaraju u gladijatorske arene, pune krvi i znoja, u kojima ne važe nikakva pravila.

Jesam li nešto propustio, upitao je Amerikanac Daniel Thorson nakon 75-dnevne izolacije iz civilizacije.

Koncept pozitivnog razmišljanja je uslijed globalne popularizacije pojednostavljen i banaliziran.

Čitanje se sve više globalno percipira kao aktivnost pomoću koje se odmaramo od napornog dana, a ne nešto što nas uči da mislimo i shvatimo svijet.

Vjerovanje u određenu verziju u koju su ʽproniknuliʼ samo neki, teoretičarima zavjere daje osjećaj posebnosti i uvjerenje da su ʽboljiʼ od drugih.

Iako se čini neumjesnim porediti iskustva u vrijeme pandemije sa onim u logorima koje opisuje Viktor Frankl, neki njegovi savjeti mogu nam pomoći u ovoj situaciji.

Ljudima je jednostavnije razmišljati u kategorijama konačnosti, pa je lakše zamisliti da nam prijeti masovno istrebljenje.

Djeca su uvijek najveće žrtve u ratu, čak i onda kada im se samima, zbog fantazije koja ih štiti, ne čini tako.

U Jajcu je nedavno poginuo mlad čovjek. Svi su žalili dok nije osvanula plava osmrtnica i označeno da je mjesto ukopa Partizansko groblje.

Ako se već moramo baviti zločincima, onda bi red bio i da obuhvatimo i sav užas zločina koje su počinili.
