Pored kaznenih ustanova izgrađenih za potrebe smještanja osuđenika za teška krivična djela, na prostoru Balkana razgranala se mreža objekata čija je namjena bila utamničenje političkih prestupnika.
Cijeli Sadržaj
Nekadašnji bajkoviti običaji za Božić nestaju pod uticajem potrošačkog društva i ubrzanog tempa života.
Farmaceuti, kao moderni alhemičari, koriste svoje vještine za dobro, ali postoje i neslavni momenti zbog kojih je cjelokupan esnaf nerijetko etiketiran i kolokvijalno nazvan farmakomafijom.
Vizuelni umjetnik Midhat Kapetanović ilustracijama reaguje na tuge koje se događaju na Balkanu i time šalje snažnu poruku o važnosti saosjećanja i jedinstva.
Ovo su priče o tri sasvim različite žene – Nađi Tešić, Zlati Bartl i Milevi Marić, koje su umjetnošću, ljubavlju, nježnošću i znanjem u mnogo čemu utjecale na svijet u 20. stoljeću.
One nisu imena fabrika, ni vrtića, škola i ulica; one nisu spomen-ploče; one su antifašistkinje, heroine Narodnooslobodilačke borbe, žene koje su promijenile tok historije – one su simbol slobode.
Tačno je: život ide dalje, ali… kakav život? Ta rečenica ništa ne znači majkama i očevima koji su u Novom Sadu izgubili svoju djecu zbog nemara, neprofesionalizma i korupcije, piše autorica.
Komercijalizacija straha, obreda i za njih vezanih artefakata, doprinijela je da ‘Noć vještica’ postane svjetski fenomen oko kojeg se oštro debatuje, ali i zarađuje.
Konzervativna sredina nije uvijek bila naklonjena idejama koje su žene donosile, te je nehajno odnjegovala kult zaboravljanja, piše autorica.
Filozofija, likovna i muzička kultura vjerovatno mnogima izgledaju kao uzgredni predmeti koji nemaju suštinsku svrhu za budući život školaraca, ali situacija je zapravo drugačija.
