Hrvatske vode na udaru kritika zbog poplava

Poplave u maju, pucanje nasipa u  Slavoniji i veliki vodostaji koji Hrvatskoj prijete ovih dana, u centar medijske pažnje su doveli državnu kompaniju Hrvatske vode, zaduženu za koordinaciju odbrane od poplava.

Stanovnici napogođenijih mjesta Hrvatske vode optužuju za nerad, a oni se brane izjavama da godišnje grade desetak kilometara nasipa i dva do tri prirodna propusta za odljev vode.

Reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić u Gornjem Mekušju razgovarala je s porodicom Osterman, u čijem se dvorištu dobro vide posljedice koje je ostavila rijeka Korana. 

Oni su potrošili nekoliko stotina eura na uređenje kuće nakon poplava koje su ih zadesile u februaru.

Sedam mjeseci kasnije, događa im se isti scenarij.

Po navodima Slavice Osterman, njena porodica 40 godina živi u istoj kući i za to vrijeme nikada nisu imali problema sa poplavama, dok taj nasip nije napravljen.

‘Voda do prsa’

Istog su mišljenja ljudi iz pogona za izradu armature.

Oni smatraju da je projekt odbrane od poplava za njihovo mjesto promašen, jer  kad god voda krene, sve se mašine dižu što je moguće više od poda.

Zbog sve češćih poplava, razmišljaju čak i o preseljenju pogona na neko drugo mjesto.

“Voda je bila do mojih prsa. Kako god je izgradnja obrambenog nasipa tekla, tako se i više su se otvarale plavne vode i tada je intenzitet plavljenja bivao sve veći“, kaže Marijan Plemić.

Nasip je napravljen da od Kupe zaštiti pročiščivač voda smješten na tom području. Nasip zbog imovinsko-pravnih odnosa nije do kraja zavšen – pa odgovorni kažu – zato je i došlo do poplave.

Ni sistem za okolna prigradska naselja iz 1966. nikada nije dovršen.

Vodama se upravlja na državnom nivou

Lokalna samouprava tvrdi da su im zavezane ruke, jer se vodama upravlja na državnom nivou.

„Kada bi grad sad odlučio da će 100 milijuna kuna uložiti u neku rijeku – to bi bilo protuzakonito djelo. Dakle, što možemo? Možemo ukazivati, možemo moliti, moliti za sastanke – što i činimo”, kaže gradonačelnik Karlovca Damir Jelić.

 Hrvatska ima izgrađeno 75 posto sistema odbrane od poplava. Za ostatak trebat će za sada nedostižnih milijardu i 200 miliona eura, ali u iduće tri godine Hrvatske vode moći će uložiti tek trećinu tog iznosa.

“Gradi se tamo gdje najčešće plavi. Tamo su najveći rizici i ako se poplavljuje, izazivaju veće štete – dakle to je nekakav redoslijed”, rekao je Ivica Plišić, direktor Hrvatskih voda.

Prvo bi se tako trebao zaštititi grad Karlovac, Samobor i Zaprešić u okolini Zagreba, na jugu Hrvatske Metković i nekoliko kritičnih tačaka na rijeci Dravi na sjeveru.

Blizu četiri hiljade kilometara nasipa, pet velikih i pedesetak manjih retencija – prirodnih mjesta za otjecanje vode – ono je čime upravljaju Hrvatske vode.

No, oni koji se bave zaštitom prirode tvrde da se u Hrvatskoj to čini na jednak način kao i prije pola stoljeća.

„Oni imaju pristup da se rijeke kanaliziraju, da se rade utvrde i da se tako pokušava zaštititi stanovništvo, na primjer, ili generalno područja oko rijeke. Taj način je način koji je, na kraju krajev,a i sigurnosno manje učinkovit”, kaže Ivana Varga iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Vraćanje nekada vlažnih i močvarnih staništa u prvobitno stanje, tvrde biolozi, najjeftinija je i najučinkovitija opcija za odbranu od poplava.

Izvor: Al Jazeera