Zvizdić za AJB: BiH neće biti sabiralište migranata na zapadnom Balkanu

Zvizdić je, kako kaže, imao tri važna sastanka u Washingtonu (EPA)

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić boravio je nekoliko dana u Washingtonu, gdje je nazočio jesenjem zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke te imao niz razgovora u Kongresu i State Departmentu.

  • Nakon sastanaka s predstavnicima američke administracije koliko ste zadovoljni njihovim stajalištima i porukama?

– Imao sam tri važna sastanka u Washingtonu – s predstavnicima Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a, zatim s voditeljem Odjela za jugoistočnu Evropu i zapadni Balkan u State Departmentu Matthewom Palmerom (sastanku je prisustvovala i bivša ambasadorica u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack), kao i s predstavnikom Odjela za NATO pitanja. Mogu konstatirati, s velikim zadovoljstvom, da su Sjedinjene Američke Države bile, jesu i bit će najvažniji partner Bosni i Hercegovini. Najzaslužnije su za mnoge segmente opstanka i razvoja Bosne i Hercegovine. Njihovo prisustvo na zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini je dobrodošlo, neophodno i u političkom i ekonomskom smislu. Svjesni su da je Bosna i Hercegovina jedan od najvažnijih faktora stabilnosti na zapadnom Balkanu. Potpuno i ispravno razumiju naše evropske i NATO integracije.

Dobili smo punu, nepodijeljenu podršku za ta dva najvažnija vanjskopolitička cilja Bosne i Hercegovine. Dakle, očekujemo daljnju podršku SAD-a, koji odlično razumije političku situaciju u Bosni i Hercegovini, koji jasno može prepoznati prodemokratske i antidemokratske snage. Siguran sam da će vrijeme pokazati da će prozapadne snage u Bosni i Hercegovini, koje žele mir, stabilnost i ekonomski prosperitet, nadvladati retrogradne snage, koje nas vraćaju u godine prije, maltene, 20. stoljeća.

  • Krajem prošle godine, na temelju informacije iz State Departmenta i Bijele kuće, stjecao se dojam da će se SAD više baviti zapadnim Balkanom i Bosnom i Hercegovinom u 2019. i 2020. Imate li Vi takav osjećaj i što je s rastućim ruskim utjecajem u regiji?

– Sasvim sigurno imam taj osjećaj. Bosna i Hercegovina je, prije svega, jedna od najuspješnijih priča Sjedinjenih Američkih Država, koje su najviše pomogle da se uspostavi mir i omogući razvoj Bosne i Hercegovine. Uvijek su bile prisutne na području Bosne i Hercegovine, ali nove okolnosti zahtijevaju njihov povećani angažman i upravo zbog toga imamo imenovanog posebnog izaslanika Matthewa Palmera, koji jako dobro poznaje regiju, odnose u našoj regiji i može meritorno zaključiti ko se istinski zalaže za demokratske vrijednosti, a ko se samo deklarativno zalaže za njih.

S druge strane, želimo imati dobru saradnju sa svim zemljama, i na Zapadu i na Istoku, ali, ako govorimo o iskrenim prijateljima, onda želimo da SAD, kao najutjecajniji, u ekonomskom, političkom, vojnom i diplomatskom smislu, najsnažnija država svijeta, bude ključni igrač na području Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, a da Bosna i Hercegovina ostane njen najvažniji partner, kao što je to bilo i dosad. Zbog toga su Amerikanci dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu i kao politički predstavnici i kao budući investitori. To je, dakle, moja poruka: da su vrata Bosne i Hercegovine u svakom smislu otvorena za SAD. Mi ih pozivamo da budu više prisutni u Bosni i Hercegovini, da snažnije razvijemo ekonomske odnose i ostanemo prijatelji u realizaciji ključnih ciljeva, a najvažniji su euroatlantske integracije.

  • Razgovarali ste i o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, godinu se “u zaostatku”. Kakve su tu američke poruke?

– Poruke su da se poštuje međunarodni standard, načelo na kojem su zasnovane sve demokratske države svijeta. To je načelo vladavine prava. Pitanje ANP-a [Godišnji nacionalni program] ili NATO-a nije pitanje jednog čovjeka, jednog naroda i jedne političke partije. To je pitanje vladavine prava i činjenice da svi važeći zakoni, odluke i strategije naređuju, zahtijevaju od svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine da ulože maksimalne napore, da moraju uložiti napore Bosne i Hercegovine ka evropskim i NATO integracijama. Mislim da svi moramo pošteno i otvoreno, zbog naših građana, zbog međunarodne javnosti, odgovoriti na pitanje – jesmo li iskreno za evropske i NATO integracije ili nismo? Ako pitate pojedine političke lidere jesu li za evropske integracije, oni deklarativno kažu da jesu. Ako ih pitate prihvataju li bezuslovno 14 preporuka Evropske unije, oni kažu: “Ne, prihvatamo samo neke od njih.” Dakle, to govori o neiskrenom odnosu prema evropskim integracijama.

Isto je i s NATO integracijama. Poštujmo važeće zakone jer, ako ih prestanemo poštivati, ne možemo govoriti o demokratizaciji društva nego o početku anarhije. Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao članicu modernih familija – Evropske unije, NATO alijanse, zemlju prosperiteta, mogućnosti, koja će omogućiti mladim ljudima da ostanu u svojoj domovini. To je, ustvari, najvažnija poruka.

  • Hoće li Palmer dolaziti u regiju i Bosnu i Hercegovinu uskoro na duži boravak?

– Da, g. Palmer će vrlo brzo doći u našu regiju. Imat ćemo sastanak u Ženevi, koji će za temu imati i zapadni Balkan i uopće razvoj regionalnih i globalnih odnosa. To će biti sastanak premijera zemalja zapadnog Balkana, uz sudjelovanje drugih zemalja EU-a, i poruke da će američko prisustvo biti pojačano, frekventnije i poruka, što je za mene najvažnije, i za sve koji vole Bosnu i Hercegovinu, da SAD snažno stoji iza evropskih i NATO integracija Bosne i Hercegovine, odnosno iza teritorijalnog integriteta i suvereniteta te perspektivne budućnosti Bosne i Hercegovine. To je najvažnije.

  • Kosovo i Bosna i Hercegovina često su prošle godine spominjani zajedno u Washingtonu, a oni koji podržavaju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu nisu voljeli te usporedbe. Govorim o mogućoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova te mogućem negativnom odrazu na Bosnu i Hercegovinu.

– Ne postoji nikakva veza u pravnim i drugim procesima između Srbije i Kosova i pitanja Kosova i Bosne i Hercegovine. Što se nas tiče, slažemo se s bilo kakvim dogovorom između Srbije i Kosova koji neće imati nikakve negativne posljedice na Bosnu i Hercegovinu. Pritom mislim da smo snažno protiv bilo kakve ideje razmjene teritorija na etničkom principu. To bi bila poruka da ne trebaju postojati multietničke države, a Bosna i Hercegovina je multietnička država. Želimo da ostane multinacionalna, međureligijska država jer je to bit i suština Bosne i Hercegovine. Naravno, želimo sačuvati Bosnu i Hercegovinu teritorijalno cjelovitu, s njenim suverenitetom te međunarodnom pravnim subjektivitetom i integritetom. To znači da se Srbija i Kosovo mogu dogovoriti, ali taj dogovor, da kolokvijalno kažem, ne može i sasvim sigurno nikad neće biti na štetu Bosne i Hercegovine. I Sjedinjene Američke Države tako misle.

  • Odnosi između Kurda i Turaka i sve što se zbiva na sjeveroistoku Sirije otvaraju mogućnost da pripadnici oružane skupine Islamska država Irak i Levant (ISIL) pronađu način da se izvuku iz pritvora, kao i njihove obitelji iz posebnih kampova. Među njima ima i ljudi iz Bosne i Hercegovine. Jeste li o tome razgovarali s američkim domaćinima?

– U stalnom smo kontaktu sa SAD-om, kao i svim evropskim i drugim institucijama i obavještajnim službama. Tačno znamo o kojem je broju bosanskohercegovačkih državljana riječ. To je ukupno stotinjak državljana, od toga je više od 50% žena i djece. Razrađujemo modele, zajedno s našim prijateljima iz Amerike i Evrope, kako da sukcesivno prihvatimo te ljude i izvršimo njihovu resocijalizaciju. Što se tiče mogućeg dolaska migranata, radimo pojačane kontrole. Ne može se, naravno, nikad dati stopostotna garancija, ali kontrole su vrlo snažne i mislim da ćemo to uspjeti riješiti na najsigurniji i najkvalitetniji način.

  • Migrantska kriza u punom je jeku u Bosni i Hercegovini. Kako to riješiti i kako pomoći tim ljudima?

– Naš koordinacioni odbor za pitanje migranata radi na problemu. Krajnje je nekorektno da najveći teret podnosi samo jedan kanton ili nekoliko gradova u tom kantonu, ali to je iz razloga da [bh. entitet] Republika Srpska odbija normalno rješenje primijenjeno u svim državama regije i Evrope o ravnomjernom raspoređivanju migranata na području Bosne i Hercegovine. Migranata je na području Bosne i Hercegovine uvijek približno 4.000 i, kad bi došlo do ravnomjerne raspoređenosti, migrantska kriza imala bi daleko manje negativne efekte nego što ih ima sad.

Naravno, Sarajevo sudjeluje u tome. Otvoren je jedan smještaj u kasarni Ušivak kod Hadžića, imamo smještaj u Delijašu, u Istočnom Sarajevu… No, Republika Srpska odbija bilo kakvu pomoć, dakle, ponaša se krajnje nehumano i protivno standardima međunarodnog prava i obavezama Bosne i Hercegovine. Očekujem od evropskih autoriteta, koji šalju poruke Bosni i Hercegovini da trebamo povećati standard i poboljšati odnose prema migrantima, da u svojim razgovorima to urade, prije svega, s predstavnicima Republike Srpske, da njih uvjere da migrantska kriza mora biti ravnomjerno raspoređena, a ne da vrše pritisak samo na jedan kanton ili na Bosnu i Hercegovinu da osiguramo smještaj samo na području Unsko-sanskog kantona.

I dalje ćemo se ponašati humano, koliko je to moguće, poštivati domaće zakone, evropsku politiku kad govorimo o migrantima, ali Bosna i Hercegovina neće biti sabiralište migranata na zapadnom Balkanu. Ako procesi krenu u tom pravcu, zaista ćemo ići na pokušaj hermetičkog zatvaranja naše istočne granice jer 80% migranata dolazi iz Srbije, 20% iz Crne Gore, ali svi migranti u Bosnu i Hercegovinu dolaze iz Evropske unije, odnosno iz Grčke. Dakle, Evropa mora sudjelovati u rješavanju migrantske krize u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera