Oglasi

'Žuti karton' za BiH

Prema izvještaju Evropskog udruženja banaka, BiH nije ispunila standarde za kontrolu finansijskih tokova.
Institucije EU godinama upozoraju BiH da ne čini dovoljno na kontroli finansijskih tokovaAl Jazeera

Piše: Nermina Avdukić

Ranije ove sedmice ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić izjavio je kako su se finansijske mjere koje je Evropska unija uvela BiH zbog neispunjavanja obaveza ozbiljno odrazile na banke, ali da bi rigorozne kazne tek mogle uslijediti.

Naime, prema izvještaju Evropskog udruženja banaka, BiH nije ispunila standarde za kontrolu finansijskih tokova i zbog toga se nalazi na tzv. light-sivoj listi. To praktično znači da su u BiH otežane transakcije, poslovanje banaka, ali i poslovanja privrednika.

Rok za ispunjenje obaveza iz Akcionog plana FATF-a (Svjetske organizacije za sprečavanje pranja novca i finansiranja borbe protiv terorizma) je kraj janura naredne godine.

Poznato je da su institucije Evropske unije godinama upozoravale BiH da ne čini dovoljno na kontroli finansijskih tokova.

Moneyval (Komitet eksperata Vijeća Evrope za procjenu mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja borbe protiv terorizma), od decembra 2010. godine izražava zabrinutost nedostacima u BiH u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranjem borbe protiv terorizma.

U oktobru 2011. godine Vijeće Ministara BiH usvojilo je Akcioni plan za otklanjanje utvrđenih nedostataka, a koji se odnose prije svega na harmonizaciju krivičnih zakona u vezi sa finansiranjem terorizma, uspostavljanje i implementiranje adekvatnog zakonskog okvira za zamrzavanje imovine terorista i obezbjeđenje adekvatnih procedura za konfiskaciju imovine, implementiranje adekvatnih mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma u nevladinim organizacijama i konačno, uspostavljanje i implementacija adekvatnih kontrola prekograničnog prometovanja stranim novcem.

U grupi sa Ugandom i Vanuatuom

Također, FATF na svojim plenarnim sesijama, kontinuirano razmatra napredak BiH u ispunjavanju mjera iz akcionog plana. U oktobru 2016. godine, zajedno sa još 10 drugih, BiH se nalazila na listi zemalja čije ‘jurisdikcije imaju strateške nedostatke’. Bitno je napomenuti da je BiH jedina zemlja iz Evrope na ovoj listi, a u grupi je sa zemljama kao što su Uganda i Vanuatu.

„Ukoliko se jedna zemlja percipira kao slaba u kontroli svojih finansijskih tokova, kao što je to slučaj sa BiH, tada je njena pozicija vrlo nisko u globalnoj finansijskoj arhitekturi. Dakle konkretno i bez bilo kakvog špekulisanja u smislu da li se BiH nalazi na ‘jačoj’ ili nekoj ‘umjereno sivoj' listi, ne mijenja ništa u odnosu na percepciju koju drugi u finansijskom svijetu imaju o nama. Naravno, stavljanje na neku ‘crnu’ listu, značilo bi jake restrikcije ili čak sankcije prema BiH, a što bi imalo katastrofalne posljedice za naše građane, privrednike, a naravno i banke, čija je uloga da za svoje klijente vrše usluge platnog prometa sa inostranstvom, izdaju kreditna jemstava i drugo“, kazala je Emina Šišić, izvršna direktorica BBI banke.

Ovakva situacija sa sigurnosnog aspekta otvara mogućnosti da oni koji bi htjeli ili eventualno planiraju da iskoriste i zloupotrijebe BiH za svoje kriminalne radnje, zapravo počnu razmišljati da to konkretno i sprovedu.

„Ovakva konfuzna situacija i slika države u kojoj se ne vidi i ne prepoznaje jasno linijska odgovornost i obaveze pojedinih nivoa vlasti i institucija, samo još više doprinosi opštoj slici neuređenosti države, te se, nažalost, BiH vrlo često u tom smislu i percipira kao plodno tlo za realizaciju različitih sigurnosnih prijetnji. U svakom slučaju, cijenu ovakvog (ne)rada državnih institucija plaćaju građani Bosne i Hercegovine“, kaže Jasmin Ahić, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Velid Efendić, docent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu kaže kako će bankarski sektor nastaviti stabilno i sigurno poslovanje - neće doći do ekstremnog rasta troškova niti će se u tom smislu osjetiti bilo kakvi veći poremećaji, ali naglašava da je ovo veoma ozbiljna poruka BiH u vidu "žutog kartona".

„Moramo promijeniti ponašanje i početi igrati po pravilima ili ćemo biti isključeni iz igre. U tom smislu, BiH mora da podigne ozbiljnost i odgovornost svojih institucija na svim nivoima i poduzeti neophodne korake kako bi se ovakve situacije izbjegle i neutralizirale. Ovo je problem koji će manje pogoditi banke, a više njihove klijente, kako poslovne subjekte tako i fizičke osobe. Dakle, banke će implementirati dodatne zahtjeve, procedure. Pronaći će i alternativne kanale gdje oni eventualno budu zatvoreni. Ali ovo će uticati na rast troškova koje će prenijeti na svoje klijente. U krajnjem, banke nisu uzrokovale problem i one neće biti spremne da snose trošak. Međutim, najozbiljniji efekti idu na sistem i ekonomiju zemlje. Ovo će biti samo još jedan u nizu negativnih faktora koji će uticati na rizik naše zemlje, pravnu i političku sigurnost sto će u krajnjem povećati troškove kapitala za našu privredu i stanovništvo.

Stabilan i efikasan bankarski sektor jedna od najvažnijih pokazatelja ekonomskog rasta i razvoja svake zemlje. U tom smislu je širi društveni interes da se održava sigurnost i efikasnost bankarskog sistema. Država i nadležne institucije moraju osigurati adekvatno poslovno i pravno okruženje ali i političku stabilnost za njihovo stabilno poslovanje. Nečinjenjem dovoljno na ovim poljima država direktno utiče na rast poslovnih, finansijakih i sistemskih rizika i time utiče na rast transakcijskih troškova u finansijskom sistemu što na kraju plaćaju građani i ekonomski subjekti", kaže Efendić.

Priča koja lako može otići u krivom smjeru

Nekoliko banaka koje smo kontaktirali tvrde kako za sada nemaju poteškoća u poslovanju, ali navode i kako je ovo tek početak priče koja može vrlo lako otići u krivom smjeru.

Bankarski sektor BiH generalno ima visok nivo uređenosti i dobre interne mehanizme kontrole i upravljanja potencijalnim rizicima u segmentu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Osim toga, većina banaka u BiH su dio velikih evropskih grupacija te koriste ekspertizu i grupne standarde matičnih banaka, utemeljene na evropskom zakonodavstvu. 

Pozicija Raiffeisen banke dosta je bolja s obzirom da je ta banka članica grupacije čije je sjedište u Evropskoj uniji. 

„Iako poslovanje Raiffeisen banke i naših klijenata nije ugroženo po osnovu odlaganja uvođenja navedenih standarda, banka ipak mora uložiti dodatne napore pri uspostavljanju i održavanju korespodentnih odnosa sa stranim bankama. Zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina tretirana kao visokorizična zemlja, strane banke pristupaju sa posebnom pažnjom transkacijama sa bankama u BiH i klijentima iz BiH, tražeći dodatne podatke i provjere, što može dovesti do produženja roka za izvršenje transkacije ili odbijanja iste. Nadamo se da će biti preduzeti neophodni koraci te da će ova situacija biti riješena u pozitivnom smjeru“, rekao je Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave Raiffeisen banke u BiH. 

Još jedna banka koja je članica grupacije sa sjedištem u EU je i Sparkasse Bank. Sve inostrane transakcije ova banka realiziraju preko matične grupacije u Beču koja obezbjeđuje maksimalan nivo sigurnosti i nesmetano odvijanje transakcija.

„Iz perspektive Sparkasse Bank možemo reći da još uvijek nemamo značajno povećanje broja spornih transakcija koje bi ukazivale na neki negativan trend. Slučajevi gdje ino banke osporavaju ili dodatno provjeravaju transakcije naših klijenata prema inostranstvu su i dalje sporadični.

Međutim, generalno se mora reći da činjenica da se BiH nalazi na sivoj listi FATF-a ima višestruko negativne implikacije – od obeshrabrivanja stranih investicija koje su bosanskohercegovačkoj ekonomiji neophodne, do otežanog odvijanja ili usporavanja finansijskih tokova. Nadležne institucije moraju usmjeriti napore u ispunjenje zahtjeva iz Akcionog plana, a kako bi se BiH što prije delistirala te se uklonila i ova prepreka na putu EU integracija“, kaže je Elmira Lalić, zamjenica direktora Direkcije za marketing, komunikacije i kvalitet usluge Sparkasse Bank.

„U ovom je trenutku veoma teško procijeniti efekte ovog poteza EU, obzirom da se tek nekoliko dana, kao i sve druge banke u BiH, praktično suočavamo sa ovom situacijom. Ono što je izvjesno je da će izvoznici osjetiti ove probleme prvi, ali i pojedinci koji žele kupovati u inostranstvu“, rekao je Vedran Perišić, voditelj odjela za marketing i komunikacije Sberbank BH.

Štete bi bile nesagledive

Bosna Bank International, u okviru postojećih zakona i vlastitih procedura, provodi stroge mjere kontrole plaćanja i naplata iz inostranstva.

„Nismo imali slučaje zastoja u plaćanjima ili prilivima iz inostranstva, niti bilo kakvih obustavljenih plaćanja od strane ino banaka. Naravno, u ovakvim uslovima banke prolaze procedure provjere od strane svojih korespondentnih banaka kod kojih drže račune za plaćanja u inostranstvu, kroz stalnu provjeru usklađenosti procedura same banke sa međunarodnim standardima.

U slučaju nekog ‘crnog’ scenarija, posljedice bi bile katastrofalne, sa velikim štetama za sve sudionike. Zamislite građane koji žive od doznaka koje im mjesečno uplaćuje rodbina iz inostranstva i koje su mnogima jedini izvor primanja, šta bi se desilo da ih više ne mogu primati putem banaka, a radi se o milijardama KM godišnje. Zamislite privrednike koji ne mogu da nabavljaju sirovine iz inostranstva jer ne mogu plaćati dobavljačima, a u zemljama iz kojih kupuju nije dozvoljeno plaćanje gotovim novcem, njihova proizvodnja bi stala. Zamislite banke, u konačnici, kojima njihove korespondentne banke u inostranstvu zatvore račune i tako im onemoguće da obavljaju usluge plaćanja za svoje klijente. Dakle zaista, štete bi bile nesagledive. No nadamo se da do ovoga crnoga scenarija neće ni doći, očekujući da vlasti u BiH što skorije donesu zakone na koje su se obavezali još 2011. godine“, kazala je Šišić.

Od samog početka ove priče sa usklađivanjem i ispunjavanjem obaveza prema međunarodnim finansijskim isntitucijama koje vode borbu protiv sprečavanja pranja novca i borbe protiv terorizma (FATF i Moneyval) u BiH vlada, najblaže rečeno, konfuzna situacija.

Naime, iako ove organizacije u svojoj pomoći BiH u procesu ispunjavanja standarda koji su potrebni za adekvatno poslovanje i kvalitetnu borbu protiv finanisiranja terorizma, na jasan i decidan način upute naše institucije šta je potrebno uraditi i uskladiti, uvijek se pronađe izgovor zašto se jasno utvrđene obaveze nisu ispunile.

„O ispunjavanju obaveza i eventulnim problemima u realizaciji, zvanične bosanskohercegovačke institucije se oglase tek onda kada budemo sankcionirani (stavljeni na 'sive' ili 'crne' liste ovih organizacija), i to sa veoma šturim objašnjenjima u razlozima. Tako, na primjer, BiH je stavljena na „neku listu“ zato što Federacija BiH 'ne želi objaviti popis nevladinih udruženja'. Suština je da nam niko ne pojašnjava šta konkretno znači 'ne želi', odnosno pitamo se može li nam iko objasniti koje institucije u sistemu nisu obavile koji dio posla i zašto (da li to znači da FBiH nema registar NVO, da li možda imaju pravnih problema sa objavljivanjem, da li i ko možda nije uradio svoj dio posla).

S druge strane, Republika Srpska nije ispunila svoje obaveze iz Akcionog plana FATF-a u dijelu koji se odnosi na izmjene i dopune Krivičnog zakona. Niti od jedne entitetske institucije ne dobijamo odgovore niti pojašnjenja zašto to nije učinjeno. Uobičajeno, tek kada dođe do posljedica naše instituicije reagiraju, što je nedopustivo i neodgovorno ponašanje koje svjetske i evropske institucije i organizacije ne toleriraju“, pojašanjava Ahić.

Kada su u pitanju strani investitori i ulaganje kapitala u BiH ono što se može očekivati je usporavnje protoka kapitala kao i rast transakcijskih troškova uslijed smanjene fleksibilnosti banaka. Zahtijevat će se jače kontrole i više dokumentacije, što investitori generalno ne vole i svaki dodatni papir ili procedura utiču negativno na imidž. Međutim, ozbiljne investitore ovo neće odvratiti od ulaganja u BiH. 

Građani plaćaju loše politike

A na pitanje da li će se ovaj problem odraziti na kompanije koje imaju transakcije u EU, doc. Efendić kaže: „Ne mislim da će biti ozbiljnih poremećaja u poslovanju naših kompanija koje imaju relacije sa Evropskom unijom. Također, to su i ozbiljne firme za koje postoji interes u EU i svaki poremećaj koji bi se dešavao s našim kompanijama indirektno bi uticao i na njihove partnere i kupce u EU. Može se očekivati eventualno usporavanje transakcija, vise procedura i papirologije ali ne i smanjenje tražnje ili gubitak poslova. U krajnjem ovo će uticati na rast njihovih transakcijskih troškova, što svakako nije dobro za našu ekonomiju.“

Građani plaćaju loše politike u bilo kojem segmentu ekonomije i u bilo kojoj zemlji.

„Sve negativne refleksije loših politika koje smo prethodno pomenuli u krajnjem pada na teret građana. U navedenom smislu i jeste tako važno promovirati povećanu političku i odgovornost svih nadležnih institucija i pojedinaca u političkoj strukturi naše zemlje. Našoj ekonomiji pa i bankarskom sektoru moglo bi se mnogo pomoći samo kroz političku stabilizaciju zemlje. Inertnost u donošenju zakona, usvajanja i prilagođavanja međunarodnih standarda i procedura poslovanja ide prije svega na našu i štetu naših građana, a najmanje na štetu međunarodnih institucija i subjekata“, zaključuje Efendić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.