Žute čizme koje su slučajno postale brend

Tiho i bez previše medijske buke vukovarska tvornica Borovo krajem 2017. godine ponovno je počela proizvodnju žutih čizama u svojim pogonima. Riječ je o čizmama koje su, uopće, jedne od najprepoznatljivijih borovskih proizvoda u povijesti tvrtke dugoj 87 godina.

Jedan od razloga zašto se žute čizme ponovno mogu pronaći u gotovo svim prodavaonicama Borova na području Hrvatske je prije veliki interes kupaca. Do aktualizacije žutih čizama došlo je prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kada je ulicama grada, u Koloni sjećanja, u tim čizmama hodala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Mnogi ne znaju kako je zapravo riječ o čizmama koje su tijekom agresije na Vukovar dobile naziv „zenge“. Razlog tome je što su upravo u tim čizmama vukovarski branitelji branili grad. Mnogi od njih su dali svoje živote dok su ih imali na nogama, a drugi su pak imali „poseban tretman“ u logorima jer su zarobljeni dok su ih imali.

Nekadašnji član Uprave Borova Ivan Hubalek pojašnjava kako su branitelji te čizme pronašli u skladištima Borova. Naime, na tisuće pari žutih čizama bilo je proizvedeno i spremno da se proslijedi kupcima u SAD-u, ali ih je rat u tome spriječio.

„Čizme su ostale u skladištima što su pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) iskoristili da se obuju. Tako su i dobile naziv ‘zenge’, a tako su i postale jedan prepoznatljivi borovski brand o kojem se i danas govori i koji je i danas, kako svi vidimo, veoma živ. Treba to iskoristiti na najbolji mogući način jer taj proizvod može donijeti boljitak tvrtci“, rekao je Hubalek.  

Iz Uprave Borova kažu da su proizvodnju žutih čizama počeli tijekom 1985. godine i to po narudžbi američke tvrtke Royce Shoes. Prema narudžbi, trebalo je proizvesti čizmu koja je prije svega bila namijenjena za američka pustinjsko-planinska područja gdje vladaju ekstremno visoke temperature dok noću temperatura zraka tamo naglo pada. S obzirom na potrebnu tehnologiju, žuta čizma se proizvodila u pogonu Poly koji je tijekom rata razrušen i više ne postoji.

Proizvodnja isključivo za američko tržište

Asistentica u uredu Uprave Anica Panenić kaže kako se godišnje proizvodilo do 250.000 pari žutih čizama. Za izradu „zengi“ koristili su se najbolji i najkvalitetniji materijali. Koristio se goveđi hidrofibirani nobuk. Imale su dvije međupostave, dok je đon bio brizgan. Šavovi su nakon šivanja s unutarnje strane premazivani neoprenskim ljepilom i bili su također nepropusni. Ugrađeni materijali u čizmi su omogućavali da se noga ne pregrijava danju, a ne pothlađuje noću.

„Kompletna proizvodnja završavala je na američkom tržištu tako da se ove čizme nisu mogle kupiti u našim maloprodajnim objektima. Radi se o visokokvalitetnoj čizmi koju su odlikovali kvalitetni materijali i činjenica da je bila vodo nepropusna. Uz to bila je i iznimno udobna“, rekla je Panenić dodajući kako su američki kupci bili iznimno zadovoljni kvalitetom obuće koja se proizvodila u Borovu.

I žuta čizma koja se u Borovu proizvodi danas iste je kvalitete kao i ona od prije rata. I dalje je iste boje, vodonepropusna i udobna. Jedina razlika u odnosu na prijeratnu čizmu je otisnuti suhi žig vukovarskog Vodotornja koji je otisnut s vanjske strane čizama.

Stručna suradnica u promidžbi Borova Marija Rušnov kaže kako je taj suhi žig uveden na zahtjeve kupaca koji pokazuju izniman interes za ovaj proizvod.

„Dobivamo svakodnevne upite kupaca iz cijele Hrvatske ali i iz BiH, Njemačke, SAD-a, Kanade… Svi se interesiraju gdje mogu kupiti žutu čizmu. Možemo im obećati kako ćemo nastaviti s daljom proizvodnjom žutih čizama kao i da ćemo ih i dalje dodatno unaprjeđivati kako bi bile što kvalitetnije i udobnije“, rekla je Rušnov.

Dodaje i kako se također, zbog velikog interesa građana, počela i proizvodnja malih, odnosno, ženskih brojeva. I to se pokazalo kao dobar potez tvrtke jer i žene žele nositi ovakve čizme. Rušnov ističe kako Borovo raspolaže s tehnologijom i znanjem te da postoji i mogućnost da se žute čizme proizvode i u još nekim bojama.

„Sve ti planovi ovisiti će prije svega o interesu tržišta koje diktira sve planove. Ako taj interes bude velik Borovo vrlo lako može i povećati proizvodnju“, rekla je Rušnov.

Žute čizme kao simbol Vukovara

Dok se to pokaže ili ne, vukovarski branitelji koji su ih nosili u vrijeme ratne 1991. godine smatraju kako njihov marketinški potencijal nije niti izbliza iskorišten. Tako razmišlja i vukovarski branitelj Naser Subašić, inače samouki kipar, koji već dvije godine pravi žute čizme od gline. Pravi ih na stari vučedolski način, bez korištenja električne energije, što im daje dodatnu kvalitetu.

„Žute čizme jedan su od najprepoznatljivijih simbola Vukovara uopće. Za nas branitelje one su veći simbol grada od Vodotornja. Mnogi moji suborci dali su svoje živote dok su ih imali na nogama. Drugi su dodatno stradali jer su ih imali. Treba maksimalno iskoristiti njihov brend jer su žute čizme prošlost, sadašnjost, ali i budućnost Borova i Vukovara“, rekao je Subašić.

Podsjeća i na brojna svjedočenja branitelja koji su tijekom tri mjeseca opsade grada nosili žute čizme. Njihova iskustva su najbolja jer su ih nosili po suncu, vodi, blatu, snijegu… Jedno od takvih je i svjedočenje Ž.Ž. (Plavi-0) koji je u svome svjedočenju, koje je zapisano, rekao:

“….cijelo vrijeme borbe u okruženju, te tri dana i tri noći proboja kroz redove neprijatelja, a tek u Vinkovcima sam shvatio da se ne sjećam kada sam zadnji put skinuo čizme. A noge su mi bile potpuno suhe!. To je ‘žuta čizma’ – čizma nad čizmama“, riječi su Ž.Ž.

Predsjednica Uprave Borova Gordana Odor također je mišljenja kako bi upravo žute čizme mogle biti jedan od proizvodnih aduta tvornice Borovo. Prema njenim riječima Borovo radi modnu, ali i namjensku obuću tako da im nije problem niti krenuti ponovno u proizvodnju i žutih čizama. I ona prije svega ističe zahtjeve tržišta.

„Dolaskom na čelo Borova zatekla sam veliku i kompliciranu problematiku. Zajedno sa svojim suradnicima i djelatnicima učinit ću sve da tvrtka ne samo opstane nego i krene naprijed. Krenut ćemo i s dodatnim financijskim i operativnim restruktuiranjem tvrtke, s naglaskom na financijskom. Razlog tome su dugovi iz prošlosti vezani za predstečajnu nagodbu. Dugovi iz prošlosti iznose oko 86 milijuna kuna (11,6 milijuna eura) što iznimno opterećuje svakodnevni rad i proizvodnju. U planu je širenje proizvodnje, nabavka nekih strojeva, uvođenje druge smjene u pogone, dodatno zapošljavanje kao i povećanje plaća“, zaključila je Odor. 

Izvor: Al Jazeera