Oglasi

Žrtve ratnog silovanja: Strah i nepovjerenje u bh. institucije

Čak ni nakon odluke Komiteta Ujedinjenih naroda protiv mučenja o plaćanju odštete žrtve ne vjeruju da će Bosna i Hercegovina ispuniti svoje obaveze.
BiH još nema zakon o žrtvama torture u ratu, niti državni fond iz kojeg bi se mogle isplatiti odšteteReuters - ilustracija

Adila Suljević, predsjednica udruženja Suze iz Brčkog, koja pomaže preživjelim seksualnog nasilja u ratu, silovana je tokom rata u Bosni i Hercegovini, a nekoliko mjeseci je provela i u zloglasnom logoru Luka. Za sve što je preživjela, kao mnoge žrtve rata, tražila je odštetu na sudu u Banjoj Luci. Međutim, njena tužba je odbijena, jer su se primijenili rokovi zastare i ona je, umjesto da dobije nadoknadu, morala platiti sudske troškove u iznosu od 1.600 eura.

Podigla je kredit kako bi isplatila dug, jer nije htjela proživljavati scenarij u kojem joj neko upada u kuću i plijeni imovinu. Stoga je Adila Suljević, kao i druge žene s kojima radi u udruženju, vijest da je Komitet Ujedinjenih naroda protiv torture donio prvu odluku protiv države Bosne i Hercegovine u slučaju žrtve ratnog seksualnog zlostavljanja kojoj još nije isplaćena odšteta dočekala s nepovjerenjem i bez nade da će to išta promijeniti u njenom slučaju.

"Mi se, jednostavno, svega toga bojimo, zato što smo već jednom bile kažnjavane i bile smo žrtve tog sistema. Mi smo platile sudske troškove, troškove advokata, ponovo smo došle u stresnu situaciju. Ja lično niti želim više ikoga tužiti, niti smijem."

Nadoknadaa 15.000 eura, kako je naplatiti?

Komitet UN-a protiv torture donio je prvi put odluku prema kojoj Bosna i Hercegovina treba da plati nadokandu žrtvi koja je silovana 1993. godine. Dva desetljeća kasnije, čovjek koji ju je silovao proglašen je krivim za ratne zločine, a uz zatvorsku kaznu, sud je u krivičnom postupku također presudio da joj plati nadoknadu štete od 15.000 eura. Međutim, to se nikada nije desilo, jer osuđeni ratni zločinac na svojim računima nije imao ta sredstva, niti imovinu kojom bi se mogla osigurati nadoknada.

Bosna i Hercegovina, kao država, nema fond iz kojeg bi isplatila odštetu, a s druge strane, da je pokrenula parnični postupak protiv bh. entiteta Republika Srpska, jer se radilo o vojniku Vojske RS-a, doživjela bi isti ishod kao u slučaju Suljević. Zbog ove "pravne slijepe ulice", organizacija TRIAL International, koja pomaže žrtvama, odlučila se prvi put obratiti Komitetu UN-a.

"Žrtva ratnog seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini, uz pomoć i zastupanje TRIAL Internationala, podnijela je Komitetu UN-a protiv torture individualnu predstavku protiv Bosne i Hercegovine. Tako se u odluci navodi da je Bosna i Hercegovina žrtvi dužna osigurati isplatu na ime nematerijalne naknade štete, u što kraćem roku osigurati pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći te osigurati javno službeno izvinjenje", kažu iz ove ogranizacije. 

Odluka nije pravno obavezujuća, ali Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije protiv torture, čiju primjenu tumači Komitet UN-a, što je sada i uradio. Međutim, kako dodaju, iako se radi o pojedinačnom slučaju, ova odluka se tiče svih žrtava, jer je to prvi put da se jedno međunarodno tijelo za zaštitu ljudskih prava izjasnilo o praksi primjene zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete žrtava mučenja, kao što se desilo Adili Suljević.

Komitet UN-a osudio je ovu praksu u Bosni i Hercegovini, napominjući da se, zbog kontinuirane traume s kojom žrtve žive nakon pretrpljenog mučenja, zastarni rokovi ne bi smjeli primjenjivati, jer im se time uskraćuje pravo na nadoknadu i rehabilitaciju koja im je potrebna.

Bespomoćnost, apatija, nepovjerenje...

"Sa tog aspekta može se reći da će ova odluka predstavljati međunarodni presedan u smislu tumačenja međunarodnih obaveza na koji će se žrtve širom svijeta moći pozivati bilo na domaćem nivou ili međunarodnom nivou – pred ovim komitetom i drugim tijelima", navode iz TRIAL Internationala.

"Sasvim sigurno bi bilo korisno da smo imali ovakvu odluku jednog međunarodnog tijela prije nego što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zauzeo stav da je primjena zastarnih rokova u tužbenim zahtjevima za naknadu štete, nastale kao posljedica ratne torture, opravdana. Stoga je, radi budućih postupanja, vrlo važno imati ovu odluku i osudu ovakve prakse od jednog međunarodnog tijela", dodaju.

Također, Komitet UN-a u odluci navodi obavezu Bosne i Hercegovine da uspostavi sistem reparacija na državnom nivou i na taj način počne pružanje svih oblika odštete. Prema evidenciji koju TRIAL International vodi, postoji 15 predmeta u kojima je u krivičnom postupku pred sudovima u Bosni i Hercegonini konkretnom počinitelju zločina dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama. U skoro svim slučajevima, osim ovoga koji je iznijet pred Komitet UN-a, izvršni postupci još uvijek traju, navode iz ove ogranizacije.

Amra Muradbegović iz udruženja Vive Žene Tuzla kaže da, iako je Bosna i Hercegovina potpisala Konvenciju o pravima i obavezama prema žrtvama rata i ratne torture, ona ih ne ispunjava te stoga žene kojima ovo udruženje pruža podršku ne vjeruju da će se to desiti čak i nakon odluke Komiteta UN-a.

"Osjećanja s kojima se preživjeli i danas nose, upravo radi odnosa bh. vlasti prema njima, su bespomoćnost, apatija, nepovjerenje, zatomljena ljutnja, koja vodi mnogobrojnim posljedicama, kao što su zdravstveni  problemi, depresija, anksioznost, suicidalnost i druge psihosomatske bolesti, porodični problemi, kao što su nasilje u porodici, ovisnosti, problemi u komunikaciji, besperspektivnost i nezaposlenost, socijana ugroženost, siromaštvo, nasilje u društvu...", objašnjava Amra Muradbegović.

'Opet se neko poigrava s nama'

Dakle, radi se o marginaliziranoj populaciji, prema kojoj su obaveze države izostale. Najbolji pokazatelj toga je nepostojanje zakona na državnom nivou o žrtvama rata i ratne torture, koji je u više pokušaja da se usvoji bio vraćen ili se zagubio u nekoj "ladici". Prvi nacrt je bio 2006. godine, drugi je uslijedio 2011. godine, a treći 2017. godine, kaže Amra Muradbegović.

"Nakon donešene odluke od Komiteta UN-a protiv torture, u razgovoru s našim korisnicama, one i dalje pokazuju nepovjerenja i bojazan kako će bh. vlasti po ovoj odluci postupiti, jer su do sada bile bezbroj puta izigrane."

Adila Suljević kaže da žene iz njenog udruženja ne vjeruju kada čuju neku lijepu vijest, jer su mnogo puta bile izložene raznim manipulacijama. 

"Mi se uvijek pitamo - da li se to opet neko poigrava s nama? To je život žrtava nakon gotovo 25 godina od završetka rata."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.