Oglasi

Zovko: Zagreb ima problem, ali ne kao Sarajevo ili Beograd

Zagađenje u glavnom gradu Hrvatske manje je nego u prijestolnici Bosne i Hercegovine, iako dijele neke slične klimatološke značajke i na snazi su zdravstvene preporuke, ali alarma još nema.
Nina ZovkoZovko: Problemi su izraženi samo zimi i u kontinentalnom dijelu zemlje, zbog grijanja na biomasu i nepovoljnih meteoroloških prilikaUstupljeno Al Jazeeri

Zagađeni zrak koji je ove zime ponovno 'progutao' neke gradove regije, nije zaobišao ni Zagreb. U tmurnom i maglovitom glavnom gradu Hrvatske zrak je zagađen već danima, a najveće onečišćenje pokazivala je mjerna stanica u novozagrebačkoj četvrti Dugave.

Podaci mjernih stanica Državnog hidrometeorološkog zavoda (HMZ), objavljeni na stranicama Agencije za okoliš i prirodu, pokazali su da je kvaliteta zraka u četvrtak, nakon povoljnije situacije u srijedu, u cijelom Zagrebu bila loša.

Postaja Zagreb-3 u novozagrebačkoj četvrti Dugave, gdje su zabilježene najviše vrijednosti zadnjih dana i u blizini koje se nalazi naselje Jakuševac s obližnjim odlagalištem otpada i farmama, zbog čega se građani žale na vrlo neugodan smrad, pokazala je u četvrtak ujutro vrijednost od 112,79 μg/m3 lebdećih čestica PM10, dok je propisana 24-satna granična vrijednost PM10 50 μg/m3.

Loša kvaliteta zraka izmjerena je na stanici Zagreb-1 (81,37μg/m3) u Ulici grada Vukovara te znatno manje na okretištu Dubrava (49,28μg/m3), no povremeno je u nekim dijelovima grada indeks kvalitete zraka bio i u kategoriji vrlo loše, na trenutke čak do 270,9 μg/m3.

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" izdao je niz zdravstvenih preporuka za osjetljive skupine građana, no ističu kako je kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama uobičajeno tijekom zimskih mjeseci i ne predstavlja značajnu ugrozu za zdravlje ljudi.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nina Zovko, rukovoditeljica Odjela za zrak u Zavodu za okoliš i prirodu pri Ministarstvu zaštite okoliša, za Al Jazeeru govori o problemu zagađenja zraka u Zagrebu posljednjih dana i tijekom zimskih mjeseci, ozbiljnosti situacije u odnosu na neke druge gradove u regiji i šire, uzrocima zagađenja te općem stanju kvalitete zraka.

  • Koje su prosječne vrijednosti štetnih čestica PM10 u zraku u Zagrebu posljednjih dana, koliko je to više u odnosu na granične vrijednosti i što to konkretno znači za građane?

- Hrvatsko zakonodavstvo, koje je u potpunosti usklađeno s direktivama i graničnim vrijednostima koje su propisane i na razni EU-a, propisuje za lebdeće čestice PM10  24-satne satne granične vrijednosti u iznosu od 50 μg/m3 da ne smiju prijeći navedenu vrijednost više od 35 dana godišnje. Nadalje, osim 24-satnih koncentracija, zakonodavstvo propisuje i srednju godišnju koncentraciju PM10, koja ne smije prekoračiti vrijednost od 40 μg/m3. Ovih dana su se te vrijednosti, i to satne vrijednosti, znale u nekim trenutcima popesti i do 270,9 μg/m3. To jesu visoke vrijednosti, ali se radi o satnim koncentracijama, koje služe više za orijentaciju o trenutnom trendu.

Kada se radi kategorizacija kvalitete zraka koristi se srednja godišnja koncentracija. Kategorizacija kvalitete zraka, odnosno određivanje kvalitete zraka, utvrđuje se za svaku onečišćujuću tvar na godišnjoj razini, jednom godišnje za proteklu godinu. Što znači da ćemo u 2020. godini, točnije 30.9.2020. (rok prema Zakonu o zaštiti zraka) imati gotov Izvještaj o kvaliteti zraka na području RH, koji će imati navedene kategorije zraka za sve mjerne postaje u RH. Napominjem ujedno da su ovi podaci izvorni podaci - tkz. Near real time podaci - znači nevalidirani te moraju proći validaciju od strane referentnih laboratorija (DHMZ i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - IMI) i tek se s podacima radi kategorizacija kvalitete zraka. I to su onda službeni podaci.

  • Kakvi su to podaci u odnosu na gradove poput, primjerice, Sarajeva ili Beograda s jedne i drugih europskih gradova slične veličine u sadašnjim zimskim uvjetima s druge strane?

- Izmjerene vrijednosti u gradu Zagrebu su manje nego u navedenim gradovima, pogotovo u odnosu na Sarajevo. Naime, u Sarajevu je problem onečišćenja zraka jako izražen jer je grad u kotlini, što onemogućava strujanje zraka, a vjerujem i da se u Sarajevu ipak veći broj ljudi grije na drva nego u Zagrebu. Naime, to navodim jer su dominantni izvor lebdećih čestica PM10 pa tako i PM2,5 izgaranje biomase u malim kućnim ložištima, kao i cestovni promet. Pri tome ne mislim samo na izgaranje goriva u automobilima, nego i trošenje asfalta, guma i kočnica.

  • Je li situacija alarmantna, kako su sugerirali neki medijski napisi, i ima li u skladu s time razloga za veliku zabrinutost? Neki roditelji su, primjerice, zabrinuti puštanjem djece na igru izvan škola ili vrtića unatoč zdravstvenim preporukama…

- Prekoračenja u Zagrebu nisu alarmantna. Također, treba imati na umu da europske direktive propisuju vrijednosti za uzbunu samo za dušikove okside (NOx), sumporov dioksid i ozon. Primjerice, razine NOx u Zagrebu posljednjih su dana uglavnom bile ispod 100 µg/m3, a graničnima se smatraju razine od 200 µg/m3. To je još daleko od granice za uzbunjivanje. NOx je uglavnom vezan za promet pa u danu raste kako raste promet. Za lebdeće čestice uopće ne postoje propisane vrijednosti za koje bi trebalo uzbunjivanje građana. EU na svojim stranicama za prekoračenja kakva su ovih dana u Zagrebu za osjetljive skupine stanovništva, navodi da izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom, a za općenitu populaciju da smanje fizičke aktivnosti na otvorenom.

  • Koji su glavni uzroci zagađenja kada se u obzir uzme grijanje i promet te koliko je među njima atmosferskih uzroka, primjerice učestalih zima s malo padalina?

- Drago mi je da ste u Vašem pitanju spomenuli i atmosferske prilike. Naime, klimatološka značajka Grada Zagreba u zimskim mjesecima je česta pojava temperaturne inverzije. Do porasta koncentracija lebdećih čestica u posljednja dva tjedna došlo je u najvećoj mjeri zbog meteoroloških uvjeta, točnije temperaturne inverzije, odnosno porast temperature s visinom. Javlja se, npr. pri noćnom ohlađivanju ili pri prodoru hladnog zraka tako što se sloj hladnijeg (gušćeg) zraka nađe ispod sloja toplog (rjeđeg) zraka. Tada je atmosfera statički stabilna.

Onečišćen zrak ne poznaje granice

  • Ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić izrazio je zabrinutost kvalitetom zraka, ali kaže da se ne radi o nečemu što je izvan standardnih godišnjih gabarita te da se kratkoročno po ovom pitanju ne može učiniti mnogo… Postoje li kratkoročne i koje su dugoročne mjere koje se mogu poduzeti da se smanji zagađenje?

- Slažem se s izjavom ministra Ćorića. Naime, onečišćeni zrak je kompleksan problem koji zahtijeva dugoročnu strategiju te suradnju svih razina vlasti, različitih ministarstava - promet, energija, poljoprivreda - te gospodarskog sektora. S obzirom na to da onečišćen zrak ne poznaje državne granice, učinkovita politika zaštite zraka moguća je samo djelovanjem na globalnoj i europskoj, kao i na regionalnim i nacionalnim razinama, pri čemu se politikama i ciljanim aktivnostima nastoje smanjiti emisije koje su rezultat ljudskog djelovanja.

Klimatska značajka Zagreba u zimskim mjesecima upravo je spomenuta temperaturna inverzija, pri kojoj se zrak ne može dizati uvis pa je svako zagađenje "uhvaćeno", odnosno zadržano na razini zemlje. Naime, takve epizode se događaju zimi u gradovima u slučajevima kada je strujanje vjetra slabo ili nikakvo, a temperature su niske. Navedeno dovodi do toga se hladan zrak, koji je teži, spušta na dno te temperatura umjesto da pada raste s visinom iznad tla. U takvim slučajevima ne postoji mogućnost strujanja zraka. Navedeno predstavlja velik problem i u Sarajevu, koje je u kotlini.

  • Postoji li ovaj problem u Zagrebu i drugim gradovima i izvan zimske sezone, odnosno kakva je kvaliteta zraka koji se udiše u Zagrebu i Hrvatskoj i zašto je takva kakva jest?

- Ovi problemi su izraženi samo u zimskim mjesecima, kao što sam i navela, zbog grijanja na biomasu odnosno drva i nepovoljnih meteoroloških prilika i to u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Zanimljivo je da istodobno u Rijeci i Splitu, dakle priobalju, granične vrijednosti lebdećih čestica nisu prekoračene, što možemo zahvaliti klimatološkim razlikama. Priobalje, međutim, pogađa problem prizemnog (troposferskog) ozona, koji se smatra jednim od globalnih problema današnjice jer njegova relativno duga postojanost u atmosferi omogućava njegov prijenos na velike udaljenosti.

Naime, prizemni ozon se ne emitira iz izvora, već nastaje složenim fotokemijskim reakcijama u kojima sudjeluju njegovi prethodnici - dušikovi oksidi, nemetanski-hlapivi organski spojevi, metan i ugljikov monoksid. Ciklus nastanka i razgradnje ozona i njegovih prethodnika ovisan je o intenzitetu sunčevog zračenja, tako da se povišene vrijednosti prizemnog ozona najčešće bilježe u vrućim i suhim danima na području Primorja, Istre, Like i Dalmacije.

  • Koje su još ugrožene sredine u Hrvatskoj i koji su tamo uzroci zagađenja?

- Problem onečišćenja zraka lebdećim česticama u naseljenim područjima u kontinentalnom dijelu Hrvatske i dalje je najrašireniji problem onečišćenja zraka. U razdoblju od 2013. do 2018. godine u aglomeracijama Zagrebu i Osijeku te u većim gradovima industrijske zone - Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu - zabilježena su prekoračenja dnevne granične vrijednosti (GV) lebdećih čestica veće od dozvoljenih u svim godinama mjerenja.

Najveći broj dana u kojima su povišene koncentracije lebdećih čestica (PM10) raspoređeno je u hladnijem dijelu godine za stabilnih meteoroloških prilika, kada su dominantni izvor onečišćenja kućna ložišta (izgaranje biomase za grijanje), a ostali izvori onečišćenja su promet i veliki točkasti izvori. Na mjernim postajama u aglomeracijama u priobalju - Rijeci i Splitu - dnevna granična vrijednost lebdećih čestica nije prekoračena. Povećane razine koncentracija lebdećih čestica na mjernim postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske u odnosu na niže zabilježene razine na mjernim postajama u priobalju uzrokovane su klimatološkim razlikama.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.