Oglasi

Zlatna groznica u Varešu

Kompanija iz Australije "Adriatic Metals" kupila je nekadašnji Energoinvestov rudnik i vrši istraživanja u Varešu.
Područje Vareša je od davnina bilo interesantno mnogim poznatim geloškim istraživačimaAl Jazeera

Zlatna groznica trese Vareš, mali rudarski gradić u Srednjoj Bosni. Euforija se budi nakon natpisa australskih medija, tamošnje berze i najava istraživanja starih, ali i novih rudarskih kopova. Mjesto je to koje je više vjekova bilo poznato po rudnicima željezne rude, te kovačnicama i livnici. Željezare su se snabdijevale rudom iz Vareša. Bio je i rudnik olova, cinka i barita, a posao je vodio Energoinvest. U ovaj grad su dolazili brojni stručnjaci iz svijeta i plasirali priče o brdima u okolini koji sadržavaju sve ono što se nalazi u periodnom sistemu elemenata.

„Nama koji živimo tu je sve manje-više poznato. I ne samo nama. Ko god se razumije u rude i rudarski je stručnjak, zna da je Vareš i njegova okolina bogata prirodnim blagom. Samo je ostalo pitanje koliko ima interesa, novca i vremena neko preduzeće da investira u istraživanja i eksploatiše do nivoa ekonomske isplativosti“, kaže Zdravko Marošević, načelnik Opštine Vareš, koji ovih dana objašnjava novonastalu situaciju kolokvijalno nazvanu „zlatna groznica“ . Ali i interes predstavnika državnih institucija sa viših nivoa, naučne javnosti i medija.

„Vratili smo se u žižu interesovanja. Dočekali smo da se u priču uključe oni koji se danas ozbiljno mogu baviti ovom industrijskom granom. A to su Australijanci, Indijci ili Kinezi. Oni imaju ono što ostatak svijeta očigledno nema“, poručuje Marošević.

Mišljenje Rudarskog instituta iz Tuzle

Al Jazeera je kontaktirala i Rudarski institut Tuzla u nastojanju da dobije više informacija o pomenutom lokalitetu:

„Područje Vareša je od davnina bilo interesantno mnogim poznatim geloškim istraživačima (F. Katzer, B. Walter, A. Beck) zbog svoje izrazite geološke raznovrsnosti ili geodiverziteta. U brojnim rudnim pojavama registrovane su i pojave plemenitih metala koje na žalost nisu detaljno istražene na način da bi se moglo argumentovano govoriti o određenim količinama. Najnovija interesovanja stručnjaka za ovo područje samo pokazuju njegovo potencijalno i nedovoljno istraženo bogatsvo. Aktivnosti predstavnika Univerziteta iz Bolonje i firme Geoworks d.o.o. Tuzla  iz 2014. i 2015. godine na mogućnosti formiranja geoparka na području Vareša potvrda su njegovog velikog geološkog bogatstva“, cijene u Institutu, navodeći da je granica isplativosti vrlo kompleksan pojam i da  zavisi od vrste rude, realne cijene sirovine na tržištu, moguće količine rudnih pojava i troškova eksploatacije. Sve to zahtjeva ciljana istraživanja i kvalitetne analize bazirane.

Prve analize su već odrađene i poznati su rezultati. Na lokalitetu Rupice uzorci sa dubine od svega deset metara su pokazali da jedna tona iskopane tvari sadrži 4,6 grama zlata; pola kilograma srebra; 7,7 posto olova; 10,8 posto cinka; 46 posto barita i 0,9 posto bakra. List The Westc Australian uz to prenosi i podatke sa ASX berze, te naglom porastu cijena dionica kompanije Adriatic Metals koja ima koncesiju na istraživanja i eksploataciju minerala i ruda na pojedinim dijelovima opštine Vareš. Predistraživanja su rađena u selu Borovica, ali ono što je pronađeno na lokaliteu Rupice je opisano kao „koktel visokokvalitetnih minerala“.

Neke detalje potvrđuje i dr. Adnan Teletović, prvi čovjek firme Eastern Mining koja je predstavnik pomenute australske grupacija u Bosni i Hercegovini. On pojašnjava kako nije ovlašten za davanje izjava. Pa ipak kaže kako je stav o zlatu u izobilju preambiciozan i da je istraživanje završeno tek na jednom lokalitetu.

S oprezom se gleda na euforiju

„Malo je najava oko navodnih tona zlata prebombastična. Napravili su to, prije svega australski mediji i njihova berza. Njihova „Adriatic Metals“ grupa je kupila nekadašnji Energoinvestov rudnik i vrše istraživanja. Na samo jednom lokalitetu su pronašli sasvim dovoljno da mogu nastaviti sa investiranjem u istraživanja. Istina je da su dobili 10 miliona australskih dolara da utroše u ovogodišnja istraživanja u Varešu“, ističe načelnik Marošević uz konstataciju da će to itekako dobro doći stanovnicima, privredi i široj društvenoj zajednici, jer to što su oni spremni uložiti nije u mogućnosti nijedno preduzeće iz naše i zemalja regije.

Znaju to i građani Vareša, koji također sa dozom opreza gledaju na novonastalu euforičnu situaciju. Igor Hinger, profesor njemačkog jezika i muzičar sa porodične strane ima iskustva u ovoj priči. „Moj sin je po ugovoru o djelu radio sa njima na istraživanjima kod sela Borovica. Nosao je opremu i bio sa njima 15tak dana. Dobro su mu platili. Šura je, s druge strane, zaspolen kao čuvar u nekadašnjem rudniku Energoinvesta na lokalitetu sela Pržići. Ono što je godinama bilo napušteno i zapušteno  sada se sve češće i obilazi. Čak osposobljavaju jednu zgradu. Nešto se kreće. Narod u gradu govori, ali ne osjeti prevelike efekte. Poprilično smo oprezni, jer smo i do sada imali raznih najava koje su završavale samo na tome. Znate kakav je narod? Priča se i da je pomenuto preduzeće došlo kako bi nakon istraživanja prodalo rezultate nekome ko bi mogao rudariti“.

Vareš je grad koji je u poratnom periodu zamro. Teška industrija, kao okosnica svih privrednih dešavanja i većina stanovništa je napustila ove prostore. Pokušaji nadoknađivanja kroz turizam su donijeli tek minimalne efekte. Svesni su toga i čelni ljudi: „Čist zrak, poljoprivreda, zdravi proizvodi, rekreacija i turizam su lijepa priča. Ali bez industrije, visokog ulaganja i masovnog zapošljavanja je teško napraviti značajniji preokret, vratiti ljude, dovesti stručnjake. Ovom pričom su budi optimizam. Zaposliti odmah stotine ljudi i da korist imaju svi. I fondovi i država, a da ne govorim o vareškoj privredi i svim pratečim segmentima društva“, zaključuje načelnik Marošević.

„Zlatna groznica“

Pravo je pitanje ima li sada Vareš dovoljno ljudi da se u nekom idealnom razvoju situacije svi zahtjevi za ljudskim potencijalom ostvare? Da ne govorimo o multidisciplinarnim stručnjacima, koji su dolazili, živjeli i radili sa ovdašnjim ljudima još od 1878.godine kda se organizovano i sistemski radilo na rudarenju i iza sebe ostavljali znatan broj stručnih radova.

„Bosna i Hercegovina je oduvijek imala kvalitetne kadrove iz oblasti geologije i rudarstva za što dokaz nudi i dugogodišnji, kontinuirani i kvalitetni rad Rudarskog instituta iz Tuzle u ovim oblastima. Mišljenja smo da bi se kvalitetno mogli suprotstaviti izazovima bilo kakvih istraživanja i eksploatacije plemenitih metala (ruda)“, smatraju u Institutu.

Vrijeme će pokazati hoće li euforija biti kratkog daha ili će se sistematski krenuti u realizaciju ozbiljnih planova? Nakon probnih istraživanja i analiza koje se obavljaju u Boru, na istoku Srbije, koji je respektabilan evropski centar za analizu ruda i dugi niz decenija je tijesno sarađivao sa vareškim rudnicima, će se ustanoviti stvarni razlozi opreznog optimizma. Možda „zlatna groznica“ zaustavi očiti egzodus nekog od preostalih 9.000 stanovnika opštine koja je prije rata brojala više od 22.000 stanovnika. Omogući im lagodniji i prosperitetniji život. Ponovo kroz rudarstvo kao ugašeni simbol Vareša.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.