Životinjski otpad guši Srbiju

Dok se otvaraju novi industrijski pogoni za preradu mesa, problem uklanjanja otpada koji pritom nastaje ne rješava se.

Godišnje se u Srbiji proizvede 200.000 tona životinjskog otpada. Preradi se najviše 20 posto, a ostatak završi na obalama i u koritima rijeka te uz ceste.

Vreće i  iz njih nesnosan smrad – leševi životinja svakodnevni su prizor u okolini Sremske Mitrovice.

“Evo sad smo pre par dana čistili. Evo vidite kakva je ovde situacija. Eskalirala je situacija pre 20 dana kada je ovde bilo izmedju 15 i 20 životinja”, kaže Branislav Nedimović, predsjednik općine Sremska Mitrovica.

Nepropisno odlaganje životinjskog otpada u Sremskoj Mitrovici je problem već desetljećima, ali su se prije četiri godine gradske vlasti ponadale da je rješenje na pomolu.

Zakopavanje životinjskih ostataka

Kada je u obližnjoj Inđiji belgijska kompanija Energo zelena otvorila kafileriju, dobili su mjesto na kojem konačno mogu propisno uništiti otpad.

“Otpad se do prošle godine prerađivao u ovoj zgradi po najvišim evropskim standardima. Međutim, belgijska kompanija Energo zelena odlučila je da zatvori postrojenja. Uz konstataciju da su duboko razočarani investicionom klimom i nespremnošću Vlade Srbije da sprovede sopstvene zakone u oblasti odlaganja životinjskog otpada, ta kompanija napustila je Srbiju”, izvještava reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Uz tvrdnje da inspekcija ne radi svoj posao i da su zbog nelojalne konkurencije pretrpjeli  gubitke, Energo zelena je počela međunarodnu investicijsku arbitražu protiv Srbije.

Tako su mjesta u okolini Inđije ostala  bez kafilerije. U nedostatku spalionica promijenjen je zakon, čime je dozvoljeno zakopavanje životinjskih ostataka u jamama.

Više u videoprilogu…

Izvor: Al Jazeera