Život u nedozvoljenom minusu

Već dugi niz godina, građani Srbije suočavaju se s padom životnog standarda. Nakon ratova, sankcija i hiperinflacije devedesetih, uslijedila je svjetska ekonomska kriza kojoj se još uvijek ne vidi kraj.

Zbog toga, dočekati kraj mjeseca u plusu nerijetko znači  – biti u debelom minusu.  

“Živeti u minusu. Za veliki broj građana Srbije, dozvoljeni minus odnosno pozajmica po tekućem računu ili kreditnoj kartici – bankarske su usluge kojima je, silom prilika, teško odoleti”, izvještava Anne Marie Čurčić

Rastezanje budžeta

Čini se da su u Srbiji oni koji su spremni da rastežu kućni budžet, u manjini. Jer, statistika, između ostalog, kaže da od 4,5 miliona korisnika tekućih računa, čak i sa pokrivanjem dozvoljenog minusa kasni 8,5 posto građana. 

Dušan Uzelac sa portala Kamatica, kaže: “Na ime dozvoljenog minusa, u Srbiji je u opticaju nekih 400 miliona evra što u proseku, po građaninu tj tekućem računu iznosi oko 10.000 dinara.”

Na prosječnu platu od oko 400, dodatno zaduženje od blizu stotinu eura nije malo.

“Posebno treba obratiti pažnju i na trenutak nedozvoljenog minusa, to je ono kad probijete i tu zelenu zonu i uđete u crvenu zonu nedozvoljenog minusa”, kaže Uzelac. 

Uticaj na inflaciju

Radojka Nikolić iz magazina Biznis objašnjava: “Svi oni koji koriste nedozvoljeni minus, koji izdaju čekove bez pokrića su kao mala pokretna štamparija novca, ispisuju čekove i povećavaju obim mase koja je u opticaju, mase novca što takođe utiče na inflaciju.”

U paru sa visokom inflacijom, koja je u Srbiji već dostigla stopu od 12,4 odsto, idu i visoke kamatne stope na nedozvoljene minuse koje se kreću do 27 odsto.

U takvim okolnostima, visoke kamate, smatraju stručnjaci, sasvim su razumljive. Jer, kako kažu, ne smije se zaboraviti da brz pristup novcu za koji vam je u banci potreban samo potpis, najskuplje i košta.

Izvor: Al Jazeera