Život srpskih učenika u Makedoniji

Učenici Srbi iz opštine Staro Nagoričane, na granici između Makedonije i Srbije, traže od gradonačelnika da im i ovog ljeta pomogne da učestvuju na kampu na Tari.

Došli su na sastanak da objasne da je druženje s vršnjacima Srbima iz regije za njih veoma važno, obrazlažući da su prošlog ljeta uspostavili prijateljstva i kontakte koji će trajati.

Susret mladih Srba na Tari organizira država Srbija.

“Staro Nagoričane vijekovima je naseljeno Srbima. Prije sedam vijekova tu je izgrađena crkva Svetog Đorđa, zadužbina kralja Milutina”, podsjeća reporterka Al Jazeere Milka Smilevska

Primjer Kumanova

U ovoj opštini srpski je drugi službeni jezik.

Seoska osnovna škola jedna je od samo dvije u Makedoniji gdje djeca uče na srpskom jeziku.

Gradonačelnik Miodrag Jovanović kaže da bi ih trebalo biti mnogo više, s obzirom na to da u Makedoniji živi blizu 40.000 Srba.

“Mi nemamo katedru za učitelje za osnovnu školu. Sve druge zajednice u Makedoniji imaji katedru za svoj maternji jezik. Samo Srbi u Makedoniji nemaju katedru da mogu da se obrazuju učitelji za srpski jezik u Makedoniji”, kaže Jovanović.

Nebojša Tomović, član Demokratske partije Srba u Makedoniji, kaže da im, uprkos tome što imaju zakonsko pravo, policija ne izdaje lične dokumente na srpskom jeziku.

Prema makedonskom zakonu, srpska zajednica ima pravo na nastavu na maternjem jeziku i u osnovnoj i u srednjoj školi, organiziranu od države.

Uslov je grupa od 28 đaka.

Ali, Srbi, kako kažu, zbog boljih uslova često odlučuju upisati djecu na nastavu na makedonskom jeziku.

Primjer je srpska zajednica u obližnjem Kumanovu.

“U Kumanovu živi oko 12.000 Srba, ali i pored brojne zajednice, u gradu nema osnovne škole na srpskom  jeziku. Najveći problem su nedostatak udžbenika i nastavnog kadra”, izvještava Smilevska.

Nebojša Tomović, član Demokratske partije Srba u Makedoniji, kaže da im, uprkos tome što imaju zakonsko pravo, policija ne izdaje lične dokumente na srpskom jeziku.

Ipak, za njega je najveći problem pitanje crkve.

Traži da se riješe otvorena pitanja između Makedonske i Srpske pravoslavne crkve i da Srbi u Makedoniji mogu organizirati liturgije sa srpskim sveštenicima.

Institucionalno rješavanje

“Takva je praksa u pravoslavnom svetu, da se obredi obavljaju i da velikodostojnici i sveštenici odlaze iz jedne države u drugu. I da imaju međusobne dogovore, gde je koncentracija jedne zajednice veća da idu sveštenici i da obavljaju taj duhovni posao”, kaže Tomović.

Sporazumom o prelasku makedonsko – srpske granice s ličnom kartom obje zemlje su već napravile prvi evropski korak.

Otvorena pitanja politički predstavnici Srba pokušavaju riješiti institucionalno.

Kažu da su lojalni građani Makedonije, ali da traže da zemlja u osiguravanju prava ima isti odnos prema svim zajednicama.

Smatraju da će ulazak u Evropsku uniju svima pomoći da bolje žive.

Sporazumom o prelasku makedonsko – srpske granice s ličnom kartom obje zemlje su već napravile prvi evropski korak.

Izvor: Al Jazeera