Zilha Šeta: ‘Bijeli hljeb’ bi nahranio desetoricu
U Parlamentu Bosne i Hercegovine (PSBiH) pokrenuta je inicijativa za ukidanje takozvanog „bijelog hljeba“, prava prema kojem izabrani zvaničnici i 12 mjeseci nakon isteka mandata primaju plaću.
Bio je to ključni zahtjev građana organiziranih u plenume tokom prošlogodišnjih protesta. Inicijativa je zaživjela na državnom nivou, a entitetske vlasti uvjeravaju kako će i same ukinuti odredbe nepravednoga zakona.
Donacija s bijelim hljebom upravo dostavljena u narodnu kuhinju u starom dijelu Sarajeva. Korisnika nikad nije bilo više, kaže Zilha Šeta, koju mnogi poznaju kao tetku Zilhu. Ona brine da svaki gladni stanovnik u Narodnoj kuhinji Stari Grad dobije svoje parče.
Onaj drugi bijeli hljeb, kojeg nakon isteka mandata primi državni funkcioner, mogao bi, računa, nahraniti desetoricu.
„Golema je godina dana, za nas koji baš radimo i imamo neke pristojne plate, a drukčije je onaj ko je imao visoku platu, on još dobija toliku platu u godini… Pa da je makar samo jednu, samo jednu – imao bi od čega živjeti tu godinu jer velika su primanja“, kaže Šeta.
‘Kao soljenje mora’
Pravo na mjesečnu naknadu, koja iznosi i do 2.000 eura, ministri, zastupnici ili delegati zadržavaju tokom cijele godine – osim ako se zaposle ili odu u penziju.
Bivši zastupnik u državnom Parlamentu Mladen Ivanković Lijanović tako je nakon oktobarskih izbora ostao bez funkcije, ali ne i bez „bijelog hljeba“. Iako je javnost očekivala da će ga se zbog prilično dobrog imućnog stanja odreći, nije to učinio.
„To je kao soljenje mora, to nije rješenje i to ništa neće značiti za građane BiH. Nije problem da se ja tog odreknem, da to dam, međutim, to uopće nije rješenje. Rješenje je ukidanje kantona, ukidanje doprinosa na plaće i promjena ekonomske politike“, govori on.
„Bijeli hljeb“ bi tako za državni nivo vlasti mogao postati prošlost. Iako su pojedine stranke insistirale da se razmatra u okviru seta zakona koji treba donijeti uštede, pritisak građana je učinio svoje. Parlamentu BiH nije preostalo ništa drugo nego da odredbu zakona o „bijelom hljebu“ ukine.
„Ona je izgubila svaki svoj smisao jer su ljudi, koji su bivali ministri samo tri mjeseca, bez ikakvog radnog iskustva, ostvarivali nakon toga punu plaću, ministarsku plaću godinu dana. To je nešto što ne može izdržati nikakvu kritiku“, rekao je predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH Šefik Džaferović.
Novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović iz Sarajeva javlja kako bi država ukidanjem „bijelog hljeba“ na četverogodišnjem nivou uštedila više od tri miliona eura.
„No, to je tek mali dio u odnosu na sve one privilegije koje imaju izabrani zvaničnici u BiH“, dodaje ona.
U bh. entitetu Republika Srpska, pravo na bijeli hljeb bivši funkcioneri mogu koristiti pola godine od isteka mandata, dok u drugom entitetu Federacija BiH i u njenim kantonima – godinu.
Koliko je njih iskoristilo pravo, zbog kompliciranog ustavnog uređenja i podijeljenih nadležnosti, niko ne zna. Iz Ministarstva finansija FBiH navode kako je to „vrlo teško utvrditi“ jer se „naknada, poznata kao ‘bijeli hljeb’, u trezoru vodi kao i svaka druga plata“.
Građani ogorčeni
Anketirani građani su ogorčeni zbog „bijelog hljeba“ i kažu:
„Bijeli hljeb je najveći lopovluk. Da on poslije godinu dana prima astronomsku platu – tri, četiri hiljade [KM, 1.500-2.000 eura] šta ja znam koliko ima u Parlamentu, i da nastavlja primat. To je kriminal.“
„Za mene je to nenormalno. Ja sam ovdje rođena, ali već 20 godina živim u Švedskoj i Norveškoj.“
„Sjedi ondje, uzima koliko mu treba, obraza nemaju što ovaj narod gladuju, što nema nigdje ništa da jede, što ide po kontejnerima. Bitno je da on ima, da može da ide na skijanje, da ide na more, da prkosi, i eto.“
Ukidanje „bijelog hljeba“ predložio je Savez za bolju budućnost BiH (SBB BiH) i za sada podržale sve političke partije. No, mnogi su skeptični – izabrani funkcioneri će ostati bez „bijelog hljeba“, ali će u skladu sa zakonom o finansiranju političkih partija, oni koji su ih kandidirali na izborima i dalje primati milionske iznose novca.
Izvor: Al Jazeera