Oglasi

Žestoke kritike: Hrvatska zaobilazi institucije BiH, ali zašto Izetbegović pristaje na to?

Bakir Izetbegović odbacuje optužbe da je pristao na devalviranje institucija BiH i da je legitimirao odlazak Dodika u Zagreb.
Dvije sedmice nakon sastanka sa Miloradom Dodikom, hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je i sa Draganom Čovićem i Bakirom IzetbegovićemVlada Hrvatske

Oštre kritike opozicionih političkih partija u Bosni i Hercegovini uslijedile su nakon sastanka predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u ponedjeljak u Banskim dvorima u Zagrebu.

Kritike se udnose na to da državni vrh Hrvatske, uključujući premijera Plenkovića kao i predsjednika Zorana Milanovića zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, i razgovore o važnim pitanjima između dvije zemlje vode sa predstavnicima etničkih naroda u Bosni i Hercegovini.

Prije Izetbegovića i Čovića Plenković i Milanović su u Zagrebu primili Milorada Dodika, u ime bosanskih Srba.

U posljednjim nekoliko godina nije bilo zvaničnih državničkih sastanaka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, premda dvije susjedne zemlje dijele najdužio dio granice koja se prostite na oko 1.000 kilometara.

Podijeljena između građanskog i nacionalnog koncepta unutarnjeg političkog uređenja, odnosno rastegnuta između ideje da svi građani trebaju imati ista prava u svim dijelovima zemlje i ideje da su nosioci političkog suvereniteta samo građani koji se izjašnjavaju kao Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, dvije i po decenije nakon okončanja rata Bosna i Hercegovina ne može uspostaviti funkcionalne institucije koje bi je uvele u Evropsku uniju.

Politička stabilnost BiH često se smatra ključnom za stabilnost u cijeloj regiji.

Hrvatska, članica EU-a se deklarativno zalaže da i njena prva susjeda sa oko 3,5 miliona stanovnika treba što prije postati članicom Unije, ali istovremeno vlasti u Sarajevu uslovljava da politički suverenitet trebaju prepustiti isključivo etničkim narodima, što bi, prema brojnim komentatorima, bilo u suprotnosti sa principima same Evropske unije.

‘Paternalistički odnosi Zagreba’

"Već duže vremena zvanični Zagreb se paternalistički odnosi prema Bosni i Hercegovini na način da zanemaruje državne institucije Bosne i Hercegovine, i opšte ciljeve Bosne i Hercegovine koja pretenduje da bude članica Evropske unije i NATO pakta", optužuje Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

On kaže da je zvanična politika susjedne Hrvatske više okrenuta interesima bosanskohercegovačkog HDZ-a, uključujući i pritiske da se Izborni zakon Bosne i Hercegovine izmijeni “na način koji će odgovarati Draganu Čoviću i HDZ-u”.

“Susreti koji su bili sa [Miloradom] Dodikom također su u funkciji pojačavanja utjecaja tandema Dodika i Čovića na unutrašnjem planu Bosne i Hercegovine, koji imaju svoje političke ciljeve, a ti politički ciljevi su u suprotnosti sa interesima Bosne i Hercegovine kao građanske države koja na principima evropkih standarda treba da gradi svoje društvene odnose i svoju budućnost”, rekao je Lazović za Al Jazeeru.

Lazović misli da će se u narednom periodu Bosna i Hercegovina suočiti sa dodatnim pritiscima u vezi ideoloških pitanja, koja se odnose da na to da li Bosnu i Hercegovinu treba graditi na etničkim ili građanskim principima “na kojima je ustrojena i Evropska unija”.

Građanska ili etnička BiH

“Kada kažem građanska država to ne treba da znači potiranje nacionalnih prava. Potrebno je naći balans između građanskog i etničkog s jedne strane, i s druge strane naći balans između sekularne Bosne i Hercegovine i vjerskog pitanja”, kaže Lazović.

„Etnički princip na kojem je Bosna i Hercegovina do sada građena mora početi dozvoljavati puna ljudska prava svakom Bosancu i Hercegovcu na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, dodao je.

Nosioci nekih od najvećih političkih funkcija u zemlji, poput članova u tročlanom Predsjedništvu BiH, trenutno mogu biti samo građani koji se izjašnjavaju kao Srbi, Bošnjaci ili Hrvati, dok drugim građanima nije dozvoljeno kandidirati se za tu poziciju. Međunarodni sudovi za ljudska prava takvu su praksu ocijenili diskriminatornom u poznatom predmetu Sejdić-Finci, ali i nekoliko drugih sličnih predmeta.

Politički komentatori poput Ivane Marić od političke odgovornosti pak ne amnestiraju ni predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, trenutno najveće bošnjačke političke partije, najmnogoljudnijeg naroda u BiH. Marić kaže da je Izetbegović odlaskom u Zagreb na sastanak „predstavnika naroda“ dao potpuni legitimitet politici Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji sasvim otvoreno zagovaraju potpuni unutarnji etnički preustroj Bosne i Hercegovine, i njeno odmicanje od evropskih vrijednosti.

„Ali ne samo ovog puta“, kaže Marić za Al Jazeeru.

„Kada su razgovarali sa Sattlerom, [Johann Sattler, šef delegacije Evropske unije u BiH], ili oko kredita MMF-a, također su razgovarala njih trojica [Čović, Izetbegović i Dodik]. I, poražavajuće je da Parlament Bosne i Hercegovine pristaje na to“, rekla je Marić, dodajući da je Parlament BiH do sada više puta samo potvrdio ono što su već prethodno dogovorili predstavnici tri etno-nacionalne političke partije u Bosni i Hercegovini.

„Parlament postaje institucija za ovjeru odluka nacionalnih lidera“, kaže Marić, dodajući da je upravo to politika koju zagovaraju predsjednik HDZ-a Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koju sada podržava i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, premda ima drugačiju retoriku.

'Dogovor naroda u BiH'

Adnan Huskić, profesor na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju kaže da ga ne iznenađuju posljednji postupci Bakira Izetbegovića. „Stranka demokratske akcije je oduvijek bila stranka čiji fundament političkog djelovanja jeste bio - dogovor naroda u Bosni i Hercegovini“, kaže Huskić.

“Samo što se povremeno vole poigravati sa idejom države i državnosti“.

„Sada je potpuno demaskirana politika SDA - SDA jeste politika Bošnjaka, SDA interesuju samo Bošnjaci tamo gdje su Bošnjaci većina, i SDA jedine probleme koje ima sa svojim političkim partnerima [HDZ i SNSD] je tamo gdje ne može ostvari većinu, a to su Stolac, Mostar i Srebrenica. Njih ne interesuje Republika Srpska [entitet u BiH], njih ne interesuje zapadna Hercegovina...“.

Za profesora Huskića, u smislu evropske perspektive Bosne i Hercegovine veći problem predstavlja to što je skupu nacionalnih predstavnika u Zagrebu u ponedjeljak legitimitet dala i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

„Sasvim je svejedno gdje sjedi Bakir Izetbegović kao predsjednik SDA, ali to što je na sastanku sjedila i ministrica vanjskih poslova BiH, govori kako SDA shvata državne institucije Bosne i Hercegovine“.

Miro Lazović kaže da bi možda prije bilo kakvih komentara trebalo razmotriti format posljednjeg sastanka u Zagrebu.

“Ako je susret u Zagrebu organiziran na način da predsjednik HDZ-a Hrvatske, predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik SDA naprave stranački sastanak, slažem se da treba razgovarati, kaže Lazović.

“Najbitnije je da tokom tih razgovara Bakira Izetbegović ne odstupi od onoga što govori u Sarajevu, a to je da je interes Bosne i Hercegovine građanski princip, da je interes Bosne i Hercegovine da Izborni zakon bude u skladu sa stavovima Venecijanske komisije, da Izborni zakon ne smije etnički teritorijalizirati Bosnu i Hercegovinu…”

“Naravno, Bakir Izetbegović i praktičnim potezima mora pokazati da je za građansku državu”, kaže Lazović.

Sam Izetbegović odbacio je u utorak navečer optužbe da je pristao na devalviranje institucija i patronizirajući odnos zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini

“Nisam legitimirao posjetu Dodika, već sam je amortizirao i napravio neophodan balans”, rekao je Izetbegović za agenciju Fena.

“Ovo je na prvom mjestu bila posjeta predsjednika SDA predsjedniku HDZ, koja se fokusirala na odnose stranaka koje u velikoj mjeri predstavljaju Bošnjake i Hrvate, i koje u velikoj mjeri učestvuju u strukturi vlasti Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne vidim šta je tu devalvirajuće, štetno, u čemu se sastoji patronizirajući odnos. Jučer smo bili u Zagrebu, idući put ćemo se naravno sresti u Sarajevu, bitno je komunicirati, jer šutnja sama po sebi degradira odnose […] Šutnja i durenje sigurno nisu put do rješenja. Razgovor je donio i rješenje za Mostar, i sva prethodna rješenja koja su omogućila prestanak konflikta a zatim i oporavak BiH”.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.