Zeničanka na King's Collegeu u Londonu: Istraživanje umjetne inteligencije

Naše ambicije i životni pozivi, prema nekom nepisanom pravilu, idejno se uobličuju još u ranim fazama djetinjstva i jedino što nas može ostvariti u tom smislu jeste dosljednost krajnjem cilju. Uspješni ste u onoj mjeri koliko vjerujete u sebe, kazuje nam primjer Senke Krivić, rođene Zeničanke koja je pošavši tragom svojih srednjoškolskih želja stigla u London gdje danas gradi karijeru perspektivnog naučnika iz oblasti informatike i robotike. U Zenici je završila osnovno i srednje obrazovanje, nakon čega odlazi na studije u Sarajevo.

“U vrijeme kad sam pohađala nastavu osnovne škole razvila se i moja ljubav prema fizici, matematici, hemiji i informatici. Bilo je teško donijeti odluku šta da studiram. U srednjoškolskim danima mijenjala sam želje, ali sam na neki način bila ubijeđena da ću jednoga dana, ipak, studirati informatiku, jer me fascinirala ideja kreiranja računalnih programa. Više informacija o Odsjeku za automatiku i elektroniku prvi put sam saznala krajem trećeg razreda srednje škole. Kad sam shvatila da sa tim obrazovanjem mogu učiti o robotima, automobilima i vozovima, kao i njihovom progamiranju, to je bio više nego dovoljan razlog da donesem konačnu odluku u pogledu izbora svog budućeg rada i karijere.”

Prilika koja se ne odbija

Bez sumnje, naglašava, da su izazovi novog vremena, u kojem pravac profesionalne orijentacije određuje tehnički i tehnološki napredak društva, imali presudan utjecaj na njezinu odluku da se opredijeli za studij informatike. U Sarajevu je, najprije, završila Elektrotehnički fakultet, nakon čega je otvoreno za nju posve novo poglavlje života. Prilika koju je dobila nije se mogla odbiti. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Nakon završenog Elektrotehničkog fakulteta izvjesno vrijeme radila sam kao inženjer u kompaniji Volksvagen Sarajevo d.o.o. i nedostajali su mi izazovi i prilika za naučno-istraživački rad. Budući da sam se željela baviti naukom na naprednijem i ozbiljnijem akademskom nivou, potreban korak za to bio je upis odgovarajućeg doktorskog studija. Znajući da se želim baviti robotikom i inteligentim sistemima, aplicirala sam na pozicije u laboratorijama koje su nudile rad u tim oblastima. Doktorski studij u Inzbruku mi je otvorio vrata u taj naučno-istraživački svijet i omogućio priliku da radim na projektima Evropske unije sa najnovijim tehnologijama, kao i da upoznam neke od najznačajnijih naučnika današnjice iz oblasti robotike, umjetne inteligencije i fizike. Pored toga, već pri kraju doktorskog studija, dobila sam ponude za dalji rad na drugim univerzitetima i industriji.”

Jedan uspjeh vodi drugom, pa su rezultate Senkinog rada u vrijeme doktorskog studija u Inzbruku prepoznali stručnjaci sa univerziteta King's College London. Pored činjenice da je studij u Inzbruku uveliko pomogao njeno stručno usavršavanje značaj tog perioda za nju, kaže, ogledao se u pruženim prilikama koje je koristila za ostvarivanje kontakata sa mnogo uspješnijim kolegama.

“King's College London je jedan od najstarijih i najprestižnijih univerziteta u Engleskoj i svijetu. Posebna je čast raditi i biti dijelom takvog uspješnog kolektiva. Ponuda ove institucije, iskustva koja sam do sada stekla i koja se nude u budućnosti, u velikoj su mjeri odredila moje životne planove i odluku da povratak u Bosnu i Hercegovinu, uprkos velikoj želji, prolongiram za izvjestan period. Ovo je stepenica više u mojoj karijeri i nastojim što je moguće kvalitetnije opravdati ukazano mi povjerenje. Trenutno sam angažovana poziciji naučnog saradnika gdje, sa kolegama naučnicima, profesorima, doktorantima i saradnicima iz industrije, učestvujem u značajnim naučno-istraživačkim projektima.”

Stvaranje objašnjivih sistema umjetne inteligencije

Istraživanja u kojima participira i koja su, kako kaže, dijelom jednog globalnog strateškog projekta na polju informatičkog razvoja i umjetne inteligencije, donijela su joj željene izazove. Istraživačkom timu King's College Londona priključio se najkvalitetniji naučni kadar i Senka ne krije zadovoljstvo činjenicom da je u njemu i ona pronašla svoje mjesto.

“Rukovodstvo je smatralo da posjedujem znanje i iskustvo neophodno za rad u stručnom timu Odsjeka za informatiku. Zahvaljujući svojim ranijim uspješno realiziranim istraživanjima, uključena sam u projekat The Trust in Human-Machine Partnerships (THuMP), čiji je cilj unapređenje najsavremenijih dostignuća u pouzdanim sistemima automatskog odlučivanja. Projekat je podržan od strane EPSRC-a, tj. glavne vladine agencije u Velikoj Britaniji za finansiranje istraživanja iz inženjerstva i prirodnih nauka. Ovaj projekt, u predviđenom trajanju od tri godine, bavi se tehničkim izazovima koji su uključeni u stvaranje objašnjivih sistema umjetne inteligencije (engl. “Explainable Artificial Intelligence (XAI)”) kako bi ljudi koji koriste sistem mogli razumjeti razloge iza odluke pametnog sistema i vjerovati mu.”

Razvoj umjetne inteligencije i njena implementacija u proizvodne sisteme i druge oblasti ljudskog života, najaktuelnije je pitanje savremene civilizacije. To je, tvrdi Senka, ono što u bavljenju naukom čini suštinu strasti i što je motiv njenog rada u ovom zahtjevom projektu. Šta su to, zapravo, pametni sistemi i koji je značaj robotike u kontekstu budućnosti svakodnevnog ljudskog života, objašnjava istraživanjima koja se vrše kroz projekat njene matične institucije. Za mnoge ljude danas pojam umjetne inteligencije stvara asocijacije na naučnu fantastiku, i to s pravom, ali je ona, smatra Senka, naša živuća realnost i perspektiva.

“Kada govorimo o pametnim sistemima, mi nismo samo ograničeni na robote, koji su uvijek prva pomisao, nego izučavamo i sisteme umjetne inteligencije koji se koriste u industriji kao i svim drugim sektorima koji uključuju saradnju ljudi i nekog naprednog automatskog procesa. Fokus moga istraživanja je na razvoju pametnih algoritama i sistema koji su u sposobni objasniti svoje odluke korisniku i odgovoriti na njihova potencijalna pitanja, kao i osvrnuti se unazad na slijed događaja i automatski izvršiti analizu i donijeti zaključke. Na primjer, zamislite da imate robota-kućnu pomoćnicu-asistenta koji čisti po kući i zateknete da je nešto pogrešno složeno ili slomljeno, ili da robot nije završio sve zadatke koje je prvobitno trebao. Mehanizmi koje mi razvijamo omogućavaju da pitate robota zašto je to tako i dobijete željeno objašnjenje. 

Nedoumice koje se mogu javiti, i skup pitanja koja se mogu postaviti, postaju još kompleksniji u industrijskom okruženju gdje pametni sistemu mogu biti zaduženi za čitav jedan tehnološki proces ili pogon. Budući da je ovo problem koji može na različite načine uticati na ljude koji blisko sarađuju ili koriste taj sistem, tim u kojem ja radim je multidisciplinaran. Pored tehničkih, projekat THuMP također istražuje pravne, etičke i socijalne izazove koji su uključeni u stvaranje XAI sistema za rješavanje problema i donošenja odluka, na temelju različitih podataka iz više izvora, s različitim nivoima pouzdanosti i cjelovitosti. Ovo je jako bitno s obzirom da odluke nekog pametnog sistema mogu imati odgovornost za neku potencijalnu nesreću i gubitke kompanije kao i živote ljudi. Stoga je potrebno istražiti, također, i pravne i socijalne implikacije novih algoritama i sistema koji su unaprijeđeni sa transparentnošću i objašnjenjima, kao i način na koji se određuje odgovornost sistema, ljudi koje rade sa sistemom kao i onih koji su ih razvili. Ovaj projekt se provodi se u suradnji sa  organizacijom Save the Children i Schlumberger kompanijom koji su obezbijedili primjere primjene sistema umjetne inteligencije.”

Treba biti spreman na promjene

Komentirajući obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, kaže da jako malo činimo da idemo u korak sa evropskim zemljama. To, međutim, smatra Senka, ne znači da u Bosni i Hercegovini, i pored svih problema sa kojima se ona suočava, ne proizvodimo kvalitetan kadar. Naši su potencijali, kaže, mnogo veći i naša je obaveza da međusobnom saradnjom iste razvijamo u cilju bolje budućnosti svih našig građana.

“Premda obrazovanje u Bosni i Hercegovini zaostaje sa praćenjem najnovijih naučnih otkrića i aktivnim mijenjanjem nastavnog plana i načina rada, kadar koji se u njoj prozvodi je stručan i jako cijenjen širom svijeta. Zbog nedostatka prilika za razvoj i izostanak poslovnih mogućnosti, znatan broj naših mladih ljudi ne može da pokaže svoj potencijal. Ipak, prateći saradnju svih naših Bosanaca i Hercegovaca, kako u državi tako i izvan nje, primjećujem velike napore na povezivanju i saradnji u svakom smislu. Kao volonter pri organizaciji i programima uključena sam u rad Bosnia & Herzegovina Futures Foundation. Kao sudionik ove uspješne bosanskohercegovačke priče, u okviru Mentorship programa, više od dvije godine sarađujem sa studentima iz cijele BiH.”

Za mlađu populaciju u BiH je, smatra, vrlo važno da razvije svijest o svojim mogućnostima i da ih, kao uistinu velike potencijale, prepozna kao kvalitet koji ih svrstava rame uz rame sa evropskim i svjetskim zemljama.

“Svijet i tehnologija se brzo mijenjaju i svi mi moramo biti spremni na te promjene i prilagođavati im se. Također, živeći u Londonu, shvatila sam koliko neke stvari mogu da funkcionišu bolje kada su ljudi otvorenog uma, poštuju tuđu privatnost i ne osuđuju sve na prvu, nego svakoj ideji daju šansu i pokušavaju sagledati stvari iz različitih uglova prije nego kreiraju vlastito mišljenje. Mi, u Bosni i Hercegovini, posjedujemo izniman talenat i on je nebrojeno puta u svijetu preopoznat kao vrhunska vrijednost. U tom smislu, ne bismo smjeli da potcjenjujemo svoje kapacitete. Naša budućnost samo je u našim rukama.”

Izvor: Al Jazeera