Ženeva: Dogovoreno razoružanje u Ukrajini

Na susretu o Ukrajini u Ženevi šefova diplomacije Rusije, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije usvojen je dokument o deeskalaciji u kojem je upućen poziv na neodložni početak širokog nacionalnog dijaloga, a sukobljene strane pozvane da se uzdržavaju od svakog nasilja.

Među potezima koje treba poduzeti su i razoružanje svih nelegalnih oružanih formacija i vraćanje svih administrativnih zgrada njihovim zakonskim vlasnicima.

Na konferenciji za novinare nakon susreta američki državni tajnik John Kerry je poručio kako se sve strane trebaju odreći nasilja, ekstremizma i izražavanja rasizma, a da ključnu ulogu u deeskalaciji konflikta u Ukrajini treba igrati specijalna promatračka misija OSCE-a, koja već funkcionira u toj zemlji.

Specijal: Kriza u Ukrajini

Prema njegovim riječima, od Rusije se očekuje da pokaže kako je ozbiljna u naporima za snižavanje tenzija.

“Ukoliko ne vidimo napredak, bit će dodatnih sankcija, dodatnih troškova”, rekao je Kerry.

Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov pozvao je misiju OSCE-a da, u skladu sa svojim mandatom, igra vodeću ulogu, kako bi pružila pomoć samim Ukrajincima i vlastima u Kijevu u realizaciji mjera za deeskalaciju stanja u toj zemlji.

“Bit će potrebna i amnestija za sve prosvjednike, izuzev onih koji su počinili teška kaznena djela”, rekao je Lavrov, naglašavajući da rješenja za Ukrajinu trebaju biti prihvatljiva za sve Ukrajince.

“Nismo upotrebljavali nikakve termine i oni mogu biti različiti, pa može biti federacija, gdje su prava subjekata sužena, a može biti i unitarna država samo po nazivu, sa širokim pravima regija”, dodao je Lavrov.

U Donjecku je 400 prosvjednika izašlo na ulice, s porukom da je “Donbas Ukrajina i da je Ukrajina u Donbasu”, javlja reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić. Skup je osiguravalo 400 policajaca.

Ishod pregovora u Ženevi različito se komentira u Donjecku. Prosvjednici koji okupiraju državne zgrade kažu da se neće povući dok ne bude održan referendum o federalizaciji. 

Drugi kažu da se neće povući dok ne bude raščišćen kijevski trg Majdan, dok treći poručuju da će se povući jedino ako se ovaj dio istočne Ukrajine pripoji Ruskoj Federaciji.

Putin: Ne dijelite nas kao Jugoslovene

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas, odgovarajući građanima u televizijskom programu putem “Direktne linije”, kako su Rusi i Ukrajinci isti narod, napominjući da ih zapadne zemlje pokušavaju podijeliti.

“Današnja politika zapadnih zemalja se vodi kako bi se podijelili Rusi i Ukrajinci koji su isti narod. Pokušavaju nas rasparčati. Pogledajte što su sa Jugoslavijom uradili – iscjepkali na dijelove i sada manipuliraju svime čime mogu manipulirati. Tamo se već može manipulirati praktički sa svim”, rekao je Putin.

Nije izravno rekao tko to konkretno želi učiniti, ali je odgovorio. “Ukoliko pogledate što se događa, i sami ćete odgovoriti na pitanje tko to radi”, rekao je Putin u odgovoru jednom TV-gledatelju.

“Stoljećima je predmet međunarodne politike zavađanje Rusije i Ukrajine, podjela i cijepanje, u suštini, jednog naroda”, dodao je Putin.

Ruski predsjednik proveo je u razgovoru s građanima, koji su se izravno javljali u program, nekoliko sati.

Televizijsko obraćanje imao je i američki predsjednik Barack Obama. Rusiju je tom prilikom ponovno optužio za destabilizaciju Ukrajine i povredu njezinog suvereniteta, a ruskog predsjednika upozorio na posljedice njegovih poteza. 

“Oni nisu zainteresirani za vojnu konfrontaciju s nama, jer su svjesni da je Amerika vojno nadmoćnija u odnosu na Rusiju. Nama ne treba rat. Ono što nam treba je priznanje da zemlje poput Ukrajine mogu imati odnose sa svim svojim susjedima. I to ne smije ovisiti o bilo kome. Nitko za njih ne smije donositi odluke”, poručio je Obama.

Putin je, odgovarajući na pitanja građana, otkrio i tajnu zbog čega osobno nema povjerenja u glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena, ispričavši kako ga je, dok je bio premijer Danske, Rasmussen tajno snimao i potom objavio taj razgovor.

“Rassmussen je komentirao da je snimke snimio zbog povijesti. Ponosan sam, jer me smatra tako važnim, ali me je razočarala činjenica da mi nije nagovijestio da će me snimati, niti je od mene tražio dozvolu za objavljivanje sadržaja”, rekao je Putin.

U izravni program Putinovog obraćanja naciji videolinkom se uključio i bivši agent američke obavještajne službe NSA Edward Snowden, upitavši Putina prisluškuje li Rusija milijune svojih građana. Ruski predsjednik je odgovorio da ruske vlasti to nikada nisu radile.

“Naravno da ne dajemo dozvolu za tako masovna prisluškivanja. Nadam se da to nećemo dozvoljavati ni u budućnosti. Ustvari, nemamo ni financijsku niti tehničku mogućnost da poput SAD-a to radimo. Nećemo to raditi ni kada budemo mogli”, zaključio je Putin.

Rusima zabrana ulaska u Ukrajinu

Zabranjen je ulazak svim državljanima Rusije starosti između 16 i 60 godina u Ukrajinu, javlja Bobetić, dodajući kako ta odluka stupa na snagu odmah.

Takvu odluku objasnili su pokušajem smirivanja, kako su rekli, proruske separatističke pobune.

“Ukrajinska granična policija od danas je značajno pojačala kontrole na granici s Rusijom, ne samo u zračnoj luci. To se odnosi na ruske državljane, jer postoje informacije o mogućim provokacijama na granici, uključujući i terorističke napade. Pozornost ćemo posebno posvetiti muškarcima u aktivnim godinama koji putuju sami ili u skupini”, rekao je glasnogovornik policije Oleh Slobodian.

I ruski zrakoplovni prijevoznik Aeroflot objavio je prethodno kako ga je Ukrajina izvijestila da će uvesti ograničenja ulaska Rusa u zemlju u kojoj traje proruska separatistička pobuna, te se konkretno navodi da se ulazak u tu zemlju zabranjuje muškarcima starosti od 16 do 60 godina, osim ako nemaju dokaz da u zemlju dolaze u posjet obitelji, na poziv tvrtke ili pojedinca ili putuju s obitelji.

Ubistva napadača na bazu u Mariupolju

Tijekom noći sa srijede na četvrtak, ukrajinske snage ubile su trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Mariupolju, na jugoistoku države, priopćio je danas ministar unutarnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov.

Na ulicama lučkog grada Mariupolja, smještenom u turbulentnoj Donječkoj oblasti, patroliraju dodatne policijske patrole, a potporu im iz zraka pružaju helikopteri.

Nakon noćašnjih sukoba, u kojima je bilo mrtvih i ranjenih, situacija je mirna.

“Sve izgleda normalno, ali je daleko od normalne situacije. Ne postoji nijedna formacija, osim specijalne policije koja bi mogla kontrolisati stanje. U najavljenoj antiterorističkoj operaciji, ukrajinske snage uspele su jedino da osvoje aerodrom u Kramatorsku”, javlja Bobetić.

Nemiri su u Mariupolju izbili kad je skupina antivladinih prosvjednika došla ispred baze, tražeći od ukrajinskih vojnika da je napuste.

Umjesto toga, vojnici su otvorili vatru i ranili više osoba, a prema navodima prosvjednika, jedna osoba je ranjena u grudi i u kritičnom je stanju.

Lokalni mediji su javili da su prosvjednici bacali Molotovljeve koktele, a nekoliko metaka završilo je u dva stana obližnje zgrade, lomeći prozore i plinske instalacije. Uslijedila je zajednička akcija policije i vojske jedan sat poslije ponoći po lokalnom vremenu.

Prosvjednici tvrde da je skupina nepoznatih, kako kažu provokatora, otvorila vatru. Kažu kako je ta skupina stigla u grad i kako je zatražila od prosvjednika da idu ka vojnoj bazi i da je pokušaju preoteti.

U međuvremenu je i privremeni predsjednik Oleksandr Turčinov potvrdio kako će 25. brigada, čiji su se vojnici ispred Slavjanska predali, biti raspuštena, ocijenivši njihov čin kukavičlukom.

Kompanije protiv novih sankcija

Dok se u Bruxellesu razmišlja o novim sankcijama protiv Rusije, konkretno protiv nekih tamošnjih kompanija, poznati financijski list The Financial Times piše kako se velike europske i američke kompanije protive uvođenju dodatnih sankcija, te neizravno od svojih vlada traže da to ne čine.

Velike zapadne kompanije strahuju da bi uvođenje sankcija Moskvi u financijskom i energetskom sektoru ostavilo vrlo teške ekonomske posljedice po zapadne zemlje i njihova gospodarstva, ali i kompanije.

“Plan Europe da uvede oštre sankcije Rusiji zbog njezinih postupaka u vezi s Ukrajinom raspada se pod udarcima lobističkih napora u isto vrijeme dok kompanije upozoravaju vlade svojih zemalja da bi ih recipročne mjere Moskve mogle skupo koštati”, piše britanski list.

Konkretno, britanska naftna kompanija BP je među onima koje su zastupnicima britanskog parlamenta poručili da će se suočiti s velikim rizicima ako vlade EU-a uskoro donesu odluku o oštrim sankcijama protiv Rusije.

Među protivnicima sankcija nalaze se i njemačke, talijanske, ali i američke kompanije.

“Američki poslovni i financijski krugovi žestoko lobiraju protiv uvođenja sankcija Rusiji, koje mogu izazvati recipročne mjere protiv američkih interesa”, piše The Financial Times.

Izvor: Al Jazeera i agencije