Zemlja ‘mrtvih’ salaša

Mještani Iloka, najistočnijeg hrvatskog grada, desetljećima unazad hvalili su se kako im je grad nadaleko poznat i kao “Dubrovnik na istoku”. Razlog tome su, prije svega, prepoznatljive zidine nekadašnje iločke tvrđave, koje se protežu uz obale Dunava.

Kada se govori o Iloku, nikako se ne smije zaboraviti i poznato iločko vinogorje, radi kojega je ovaj dio Hrvatske poznat i po iznimno kvalitetnim vinima. O tome dovoljno govori i činjenica da je na ustoličenju kraljice Elizabete 1953. godine, na kraljevskom dvoru u Londonu, služen “iločki traminac”.

Međutim, danas su Iločani svjesni i kako o tim danima mogu samo sanjati i prisjećati ih se čitajući o njima na internetu ili po raznim knjigama. Razlog tome je činjenica da je Ilok iz dana u dan sve prazniji, s obzirom da već godinama traje pravi egzodus mještana. Već i sam prolazak kroz ulice grada ukazuje na to i potvrđuje brojne napise kako Ilok polako, ali sigurno postaje “mrtav grad”.

Po kruh i mlijeko u susjednu Srbiju

Niz kuća je prazno, poslovni prostori su napušteni i zatvoreni. Mnogima je to čudno, jer se grad nalazi na samoj granici sa Srbijom i uz Dunav, kao i radi činjenice da su pogranična područja uvijek bila gusto naseljena, s obzorom da su nudila niz poslovnih mogućnosti. Kada govore o ovoj temi, Iločani kažu kako su kroz godine došli do toga da grad danas ne napuštaju samo oni nezaposleni ili osobe zaposlene na nekim slabije plaćenim radnim mjestima.

Sada iz grada, ali i okolnih sela, odlaze i oni koji rade na dobro plaćenim i sigurnim radnim mjestima u državnim tvrtkama, policiji i slično. Pri tome građani paze na svaku kunu, pa je tako niz slučajeva da se i po kruh i mlijeko, kao i druge svakodnevne namirnice, odlazi u susjednu Srbiju.

“Odlazaka je bilo i prije, ali ne u tolikoj mjeri. Ovo danas je zaista pravi egzodus ljudi, koji traže bolje plaće, sigurnija radna mjesta, odnosno traže kvalitetniji i sigurniji život, a to se ne može s minimalnim plaćama. Dodatno je odlazak ljudi pojačao ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jer sada samo s osobnim iskaznicama možemo putovati širom Europe i tražiti posao. Zato danas i nije čudno kada na nekim gradilištima u Njemačkoj imate zaposlene desetke Iločana”, kaže Zoran Živković.

Dodaje kako je niz slučajeva da su iz Iloka odselile obitelji koje su se u svoj grad vratile poslije godina progonstva. Razlika je samo u tome što su tijekom godina progonstva sanjali i planirali povratak u svoj grad, a sada su otišli s ciljem da se ne vrate.

Prazne se sela, škole, gase klubovi

“Izostaju ulaganja, ne otvaraju se nova radna mjesta, nema se gdje raditi, niti zaraditi za život. Prepušteni smo zapravo sami sebi, pri čemu država nema plana, ali niti načina da nešto napravi za nas. Sjete nas se pred svake od izbora i – zaborave. Bojim se kako će idućih godina situacija biti sve gora i sve teža. Ilok je dijelom već mrtav grad, dok su iločka prigradska naselja Bapska, Mohovo i Šarengrad mrtva. Vrlo brzo dogodit će nam se da će sela postati napušteni i zapušteni salaši, jer u njima više neće biti nikoga”, kaže Živković.

Ilok nije jedini grad koji je tijekom godina sve prazniji. S istim problem suočava se cijela Slavonija, ali i niz drugih ruralnih i manje razvijenih područja u Hrvatskoj. Svima njima zajedničko je da građani odlaze u svijet tražeći bolju i sigurniju budućnost, prije svega za svoju djecu, a samim tim i za sebe.

Rezultat svega toga je kako je niz sela već poluprazan. Jedan od pokazatelja toga su i poluprazne škole, ali i ugašeni nogometni klubovi, što je nekada bilo nemoguće da se dogodi. Posebno su pri tome pogođena sela koja se nalaze izvan glavnih prometnih pravaca.

Demografe niko ne sluša

“Nešto se mora hitno napraviti, jer ovo neće završiti dobro. Vukovar danas ima manje stanovnika nego što je samo tvrtka Borovo prije rata zapošljavala. Neophodno je da se država uključi s nekim konkretnim mjerama, jer su gradovi i općine nemoćni. Mora se pronaći način da se zadrži postojeće stanovništvo, a onda, s nekim konkretnim gospodarskim i socijalnim mjerama, omogućiti otvaranje proizvodnih pogona na tim prostorima”, kaže Vukovarac Željko Lukić.

Na problem masovnog odlaska građana iz Slavonije, ali i cijele Hrvatske, demografi ukazuju već godinama, ali se njihove riječi očigledno ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Vukovarski demograf Dražen Živić kaže tako da je rat samo intenzivirao odlazak ljudi, tako da je demografska slika iz dana u dan sve gora i teža.

“Od 1991. godine do danas broj stanovnika u Vukovaru značajno je smanjen, a iznimno je loša dobna i spolna struktura stanovništva. Vukovar je dobno bitno stariji u odnosu na ostatak Hrvatske, a isto tako ima i veći broj žena u odnosu na muškarce. To su podaci koji upozoravaju na katastrofu. I natalitet je nizak, sve je manje generacija koje su potencijalni roditelji. Sve ovo bit će još izraženije za 20 do 30 godina”, pojašnjava Živić.

Godišnje odlazi do 80.000 ljudi

Mišljenja je kako je određene korake potrebno napraviti što prije, ili će se u suprotnome za dvadesetak godina broj stanovnika u gradu dodatno prepoloviti, odnosno Vukovar će postati tek malo veće selo. Osnovni preduvjet za rješavanje demografskog problema jest ekonomski oporavak, kako bi u grad, ali i druge ovim problemom pogođene dijelove Hrvatske, ponovno došli mladi ljudi koji bi tu živjeli, radili i stvarali obitelji.

Prema nekim podacima, godišnje iz Hrvatske iseli oko 40.000 ljudi, s tim što podaci iz zemalja useljavanja govore kako Hrvatska godišnje izgubi i do 80.000 svojih građana. O demografskim problemima u Iloku, Slavoniji i drugim dijelovima Hrvatske nedavno je govorila i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Napominjući kako je puno vremena već izgubljeno, predsjednica je rekla kako su istoku Hrvatske nužne hitne demografske mjere kako bi se zaustavilo iseljavanje.

“Potrebno je stvoriti pretpostavke za ulaganje, otvaranje novih radnih mjesta, vrtića, škola, ali i poboljšati prometnu infrastrukturu. Kao jedan od načina boljitka vidim i bolju iskoristivost sredstava iz fondova EU-a, gdje su napravljeni određeni pomaci, ali smo još daleko od zadovoljavajućih rezultata”, rekla je Grabar-Kitarović.

Izvor: Al Jazeera