Zeleni bi prvi put mogli u vladu Švicarske
Zeleni bi u nedjelju, na švicarskim parlamentarnim izborima, mogli po prvi put ostvariti proboj u vladu, u kojoj tradicionalne velike stranke međusobno dijele sedam ministarskih mjesta.
Švicarski glasači 20. oktobra biraju 245 članova Parlamenta: 200 u donjem domu (Nacionalno vijeće) i 45 u gornjem domu (Državno vijeće), prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Zastupnici Nacionalnog vijeća biraju se na općim i tajnim izborima, u kojima kantoni čine izborne jedinice iz kojih se zastupnici biraju proporcionalno veličini pojedinog kantona.
Zastupnici Državnog vijeća biraju se većinskim sistemom u dva kruga.
Svi zastupnici će tek 11. decembra izabrati sedmero ministara u vladi.
Klimatske promjene
Tradicionalna stabilnost švicarske političke scene, vrlo kompleksan izborni sistem i slab odaziv birača, ne ostavljaju mnogo prostora za iznenađenja, no ove godine je pitanje klimatskih promjena dalo vjetar u leđa Zelenima, koji bi mogli preteći Demokršćansku stranku – CVP, četvrtu po snazi u donjem domu Parlamenta.
“Imamo ambiciju postati politička snaga na nivou vlade, jer smatramo da je to Švicarskoj potrebno”, kazala je potpredsjednica Zelenih Lisa Mazzone.
Već desetljećima sedam ministarskih mjesta na osnovu izbornih rezultata i jezične zastupljenosti dijele četiri velike stranke: Švicarska narodna stranka – SVP (desni populisti), Socijaldemokratska stranka – PS, liberali – FDP i demokršćani – CVP.
U postojećoj Vladi sve stranke imaju po dva ministra, osim demokršćana, koji su ostali na jednom.
Prema anketama javnog mišljenja, koje je početkom mjeseca provela javna televizija RTS, SVP, koji je imao najviše glasova i prije četiri godine, sada osvaja 27,3 posto glasova, ali dvije zelene stranke po anketama imaju 18 posto, što je gotovo jednako kao i socijaldemokrati, ali je više od liberala (15,2 posto) i demokršćana (10,6 posto).
“Ankete pokazuju da je pitanje klimatskih promjena u centru interesa Švicaraca, kao što je to 2015. godine bila migrantska problematika, koja je u međuvremenu splasnula”, ocijenio je politolog sa Univerziteta Ženeva Pascal Sciarini.
Uspavano biračko tijelo
No, iako je poruka ekološke aktivistice Grete Thunberg doprla do švicarskih građana te se na štrajku za klimu u Bernu krajem septembra okupilo oko 100.000 ljudi, najvažnije je mobilizirati “uspavano biračko tijelo”, smatra politologinja Martina Mousson.
“Nariočito kada su u pitanju mladi, oni moraju imati neku temu koja će ih pokrenuti, kao što je to pitanje klimatskih promjena”, ocijenila je Mousson.
Potpredsjednica Zelenih se, također, slaže da je potrebno mobilizirati biračko tijelo, jer ima “puno potencijala kod onih koji ne izlaze na izbore, a naročito među mladima”.
Što se tiče ulaska Zelenih u vladu, dobri poznavatelji švicarskog političkog života smatraju da to ipak nije vjerovatno.
Oni bi, ocjenjuju analitičari, prije težnje za ulaskom u vladu, trebali u naredne četiri godine uvećati podršku biračkog tijela.
Osim toga, izborni sistem predviđa da manje naseljeni kantoni raspolažu sa manje mjesta u Parlamentu te su zeleni i socijalisti u tim kantonima predložili zajedničkog, socijalističkog kandidata.
Izvor: Agencije