Zbog topline prijeti pomor pčela

Neuobičajeno visoke temperature za ovaj mjesec zbunjuju prirodu. Pčele, koje su iznimno važne za ekosustav jer oprašuju oko 80 posto biljaka, tako su počele izlaziti van kao da je proljeće.

To bi, kada se temperature opet spuste, moglo izazvati pomor pčela. Hrvatska poljoprivredna agencija pokrenula je istraživanje koje će pokazati razmjere problema.

Svako jutro, čim se probudi, pčelaru Lovri prvi je posao provjera temperature na termometru. 11 stupnjeva, zaključuje, pretoplo je. 

Njegove pčele zato ‘misle’ da je proljeće i  izlaze iz košnica.

Kad zahladi, prijeti odumiranje

“Ona ne bi trebala biti vani i njoj je sada hladno. Ja sam je pokušao zagijati, oživjeti je, jer pčelar voli svaku svoju pčelicu”, kaže Lovro Krnić, pčelar iz Ozlja.

Pčele izlaze, ali vani ne nalaze dovoljno hrane. Legu kao da je proljeće, što će biti osobito opasno kada ponovno zahladi.

“Ako naiđe zima, što je najvjerojatnije, onda pčele, slabe pčele, ne ovako jake kao moje, neće moći grijati to leglo i onda će doći do odumiranja pčela, odnosno neće se čak ni izleći sva jaja”, objašnjava Lovro.

“Inače, u ovo doba godine ova je pojilica za pčele smrznuta. A sada pčele dolaze kao da je travanj ili svibanj. I u hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji problem su shvatili ozbiljno”, javlja reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Svi pčelari dobili su upitnike o stanju svojih košnica koje trebaju što prije ispuniti.

“Mi doista u ovom trenutku ne znamo kakvo je stanje, imamo samo informacije da pojedini pčelari imaju ozbiljne gubitke. I mali i veliki, i oni sa iskustvom i oni bez iskustva, dakle, to je već poziv da se nešto dešava. I da bi trebalo to dalje pratiti”, kaže Maja Dražić iz Hrvatske poljoprivredne agencije.

Prati se stanje u cijeloj Europi. Procjenjuje se da se u zadnjih nekoliko godina smanjio broj pčela i sada ih nedostaje jedna trećina, ili oko sedam milijardi pčela za oprašivanje.

Stanje u Hrvatskoj zasad je zadovoljavajuće – gotovo devet tisuća pčelara ima oko pola mijuna pčelinjih zajednica.

Struka prati stanje

Stanje u svojim zajednicama, ali i u cijeloj Hrvatskoj, prate i na Agronomskom fakultetu. Njihovi će stručnjaci analizirati prikupljene podatke.

“Postoje alarmantni znakovi od pojedinih pčelara, ali da bi mogli sa sigurnošću procijeniti da li je to širih razmjera, da li je stradalo 10, 20 ili 50 posto, što nije nemoguće u ovim prilikama da se dogodi, moramo imati podatke da možemo to”, objašnjava NIkola Kezić s Agronomskog fakulteta

Dođe li do ozbiljnog gubitka pčela, posljedice bi se mogle osjetiti na cijelom eko sustavu. Pčele su nezamjenjive u oprašivanju biljaka.

“Kao da iz zida izvadite jednu ciglu koja se nalazi pri dnu tog zida. On ostaje stajati, ali stabilnost tog zida više nije ona koja je bila na početku”, slikovito objašnjava profesor Kezić.

Klima nestabilna, priroda zbunjena, stručnjaci zabrinuti. Razmjeri  pomora hrvatskih pčela znat će se u travnju.

Izvor: Al Jazeera