Oglasi

Zašto Sarajevo nema prostora za Muzej ratnog djetinjstva

Lokalne vlasti još nisu dodijelile prostor za muzej o odrastanju djece u ratu o kojem pišu svi svjetski mediji.
Predstavnici Muzeja ratnog djetinjstva bit će nosioci sesije na jednoj od najvećih svjetskih muzejskih konferencija u ŠkotskojUstupljeno Al Jazeeri

Piše: Vedrana Maglajlija

Mlada Zeničanka ovih dana poklonila je svoju najvredniju uspomenu - pismo njene majke jednoj prijateljici. Napisano je samo do pola, jer je usred rečenice njena majka poginula.

Ovaj najbolniji podsjetnik odrastanja u ratu sada se nalazi u kolekciji Muzeja ratnog djetinjstva.

Međutim, njeno pismo, uz više od 2.800 drugih predmeta i brojnih svjedočenja, od kojih svaki nosi ličnu priču djetinjstva u ratu, još nema svoje stalno mjesto gdje bi bilo izloženo kao podsjetnik i sjećanje za građane BiH i druge goste.

Na tom putu opet se ispriječila politika, upozoravaju iz Muzeja ratnog djetinjstva, iako je on proglašen projektom od strateškog značaja za sarajevsku općinu Stari grad.

Uprkos obećanjima koja traju godinu dana, dodaju, lokalna zajednica još im nije dodijelila prostor.

Za to vrijeme muzej dobija sve veću međunarodnu pažnju. O njemu su samo u proteklih mjesec dana pisali Lonely Planet, CNN, BCC, Yahoo, Daily Mail te brojni drugi svjetski mediji.

“Vrlo je moguće da se desi da ovaj muzej čak stalno bude otvoren negdje drugo u svijetu, prije nego u Sarajevu, s obzirom na ove događaje, jer već sada imamo takve razgovore. Da li će njegovo prvo muzejsko mjesto biti u Londonu, Tokiju ili Sarajevu, više će govoriti o Sarajevu, nego o muzeju, jer mi smo uradili sve što smo mogli”, ističe Jasminko Halilović, direktor Muzeja ratnog djetinjstva i autor knjige "Djetinjstvo u ratu".

Od toga neće odustati, dodaje, jer su u kolekciji muzeja stvari koje ljudima život znače - od igračaka, crteža, dnevnika i drugih predmeta djece koja su odrastala u ratu.

“Imamo čarobni štapić, keramičku pticu koja je ustvari bila suvenir, ali to je bila jedina igračka za jednog dječaka u ratu. Mi smo muzej koji priča priče tih ljudi. To je prepoznato u cijelom svijetu, osim u lokalnoj zajednici.”

‘Muzej nije ‘baščaršijski’ nego svjetski’

Radi se o tome, pojašnjava Halilović, da su na sjednici Općinskog vijeća Stari grad pojedini vijećnici podigli ruku da se odluka o dodjeli prostora muzeju, koji je već ranije u dogovoru sa načelnikom određen i osiguran, ne stavi na dnevni red.

“Mi smo kao građani učestvovali na Općinskom vijeću, gdje je jedino klub vijećnika Stranke demokratske akcije, i jedan samostalni vijećnik, glasao protiv toga, ali i dalje je postojala dvotrećinska većina i ta tačka je uvrštena na dnevni red. Međutim, kada se završila pauza, odjednom je predsjedavajući Općinskog vijeća rekao da je načelnik Ibrahim Hadžibajrić povukao tu tačku sa dnevnog reda, što je presedan da predlagač povuče svoje prijedlog”, prepričava Halilović.

Kako dodaje, smatra da se radi o pristicima s ulice te da je nedopustivo da oni uđu u vijećničke klupe.

“Od lokalnih klinaca do onih malo ozbiljnijih… Bilo je grupa koje su čak nama počele da šalju signale da mi ne trebamo da budemo tu. Tu je trebala biti teretana, fitness centar, takve smo informacije mi dobili.”

Međutim, načelnik Hadžibajrić to negira, te tvrdi da općina trenutno nema poslovnih prostora. 

“Prostor im nije dodijeljen jer je u vlasništvu mjesne zajednice na Logavinoj. Prvi koji bude adekvatan i primjeren tome što oni žele, općina Stari grad će automatski reagovati. Općinsko vijeće je Muzej proglasilo strateškim značajem i obavezalo se da nađe adekvatan prostor. Ne može to biti negdje van užeg centra Starog grada, to treba ipak da bude reprezentativno”, kaže Hadžibajrić, dodajući da toga trenutno nema, s obzirom na atraktivnost ove općine kada su takve stvari u pitanju.

Međutim, dok čega obećani prostor, Muzej ratnog djetinjstva prelazi granice i više nije samo “baščaršijski”, nego svjetski projekat, kaže Halilović.

“Mi kreiramo najznačajniji svjetski arhiv odrastanja u ratu. Sada smo započeli turneju u BiH, a nakon što završimo tu kolekciju, mi ćemo u saradnji sa partnerima početi da radimo u drugim konfliktnim i postkonfliktnim zonama na svijetu. Bili smo već u Ukrajini.”

‘Vraćamo pamet u BiH’

Još jedno priznanje izvana je i poziv da mladi stručnjaci okupljeni oko Muzeja ratnog djetinjstva budu nosioci sesije na jednoj od najvećih svjetskih muzejskih konferencija koja će se održati za nekoliko mjeseci u Škotskoj.

Na sesiji, za koju je već prijavljeno više od 100 učesnika, raspravljat će se na koji način se iskustvo odrastanja u ratu tretira u muzejima.

“Želimo imati aktivnu ulogu i u muzejskoj industriji, ne samo da vidimo kako se negdje nešto radi, pa da to primijenimo u BiH, nego da budemo kreativni na isti način na koji su kreativna djeca u ratu, da mi dajemo prijedloge”, kaže Halilović.

A djeca iz rata danas su nosioci društva, dodaje, kojima muzej daje priliku da ispričaju svoje i čuju priče drugih. On je i prva takva institucija koja je otvorena za sve ljude iz BiH, ali i iz drugih zemalja.

Stoga priču o Muzeju ratnog djetinjstva, osim užeg tima od pet ljudi, pomažu i podržavaju mnogobrojni savjetnici i saradnici širom svijeta, mnogi od njih Bosanci i Hercegovci koji su se obrazovali u inostranstvu, gdje i danas žive.

“Imamo jednu saradnicu koja je doktorirala na jednoj od najprestižnijih škola na svijetu, ona mi je rekla da je više puta pokušala da se uključi u nešto u BiH, ali da je svaki put bila razočarana. Rekla je da je ovo prvi put da je mogla nečemu da doprinese. Dakle, imamo naše ljude koji su otišli i edukovali se na najjačim univerzitetima, mi tu pamet vraćamo ovdje i koristimo je za ovu stvar.”

Osim toga, dodaje Halilović, Muzej ratnog djetinjstva daje nešto novo u turističkoj ponudi u Sarajevu, ali i donosi radna mjesta u kulturi, gdje se muzeji ili galerije otvaraju jednom u deceniji.

“Imamo puno prijatelja iz kulture, obrazovanja, ali i među građanima, koji pišu poruke da hoće da prave proteste. Ali, ovi koji odlučuju nisu nam prijatelji zato što se naši ciljevi ne podudaraju sa njihovim interesima. Ne možemo to da shvatimo, jer je ovo muzej o njihovom ili djetinjstvu njihove djece”, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.