Zašto Merkel dolazi danas u Zagreb

Kada je najavljeno da njemačka kancelarka Angela Merkel i favorit za sljedećeg predsjednika Europske komisije Manfred Weber dolaze na središnji predizborni skup Hrvatske demokratske zajednice u subotu 18. svibnja u Zagreb, u Vladi i HDZ-u to su tumačili kao novu potvrdu jačanja bilateralnih odnosa, dobre odnose Merkel i predsjednika HDZ-a i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, plodnu suradnju unutar Europske pučke stranke (EPP) te pozicioniranje Hrvatske u okviru Europskog vijeća.

Također, svako malo ‘iskače’ tema Plenkovićeve karijere na visokoj funkciji u EU strukturama, što on uporno otklanja kao mogućnost u ovom trenutku.

Tako je nedavno utjecajni portal Politico ustvrdio da je hrvatski premijer miljenik konzervativnog EPP-a kojeg odlikuju diskrecija, umjerenost i uspješnost  te su ga pozicionirali na 14. mjesto na listi najutjecajnijih zastupnika ovog saziva Europskog parlamenta, koja uključuje i bivše zastupnike, pa time i Plenkovića koji je Bruxelles napustio te preuzeo HDZ i funkciju premijera najmlađe članice EU-a.

Kovačević: Zbog populista svaki glas bitan

S druge strane, neki njemački mediji i analitičari ocijenjuju da dolazak kancelarke u Zagreb nema veze s Plenkovićem, nego s interesima EPP-a na euroizborima i potporom ‘spitzenkandidatu’ Weberu, dok neki hrvatski promatrači smatraju da je razlog u svim tim čimbenicima.

Problem revizionizma

Svojim dolaskom, kaže Kovačević, Merkel pomaže i Plenkoviću koji je, kako kaže, europski orijentiran političar koji se svojim iskustvom u europskim institucijama i politikom koju nastoji provoditi u Hrvatskoj, legitimira kao kandidat za važno mjesto u budućnosti.

No, s druge strane, navodi, u EU postoje i nedoumice u vezi politike koju vodi.

“To se ponajprije odnosi na potpuno nejasan odnos prema sve izrazitijem povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj. Čak i Austrija, koja je nominalno znatno konzervativnija od Hrvatske, odbija tolerirati do sada uobičajeni način obilježavanja zločina u Bleiburgu, a Hrvatska nije smogla snage da donese jasno zakonodavstvo i uspostavi jasnu politiku nulte tolerancije prema afirmaciji nacizma. To je i razlog zbog kojega Plenkovića i ne smatraju toliko uspješnim europskim političarom u nekim europskim centrima”.

Bivši hrvatski diplomat Božo Kovačević smatra da se, barem nominalno, radi o podršci HDZ-u na euroizborima.

“Interes kancelarke Merkel je da se zadrži većina narodnih, konzervativnih i kršćansko-demokratskih stranaka u EP-u i zbog toga je važno da svojim dolaskom poveća izglede za tih pet zastupnika koje bi HDZ trebao osvojiti. Što se tiče ‘spitzenkandidata’ za predsjednika EK-a, to je povezano jer bi konzervativna, kršćansko-demokratska većina u EP-u trebala jamčiti njegov izbor. Dakle, to je, moglo bi se reći, očajnički pokušaj Angele Merkel da njezina dosadašnja politika dobije potvrdu i u idućem mandatu EP-a”, kaže Kovačević.

Ističe da svaki glas znači mnogo s obzirom na očekivani porast broja euroskeptičnih i populističkih zastupnika.

“Kršćanskim demokratima bi bilo idealno da sami imaju većinu ili da je eventualno formiraju s liberalima, htjeli bi izbjeći koaliciju sa socijaldemokratima. Ako budu primorani na koaliciju sa socijaldemokratima, onda se otvara prostor za daljnje jačanje tih populističkih stranaka kao zapravo jedine opozicije u EP-u, a to je ono čega se sadašnja garnitura u EU-u boji”.

Plenković kao ‘sljedbenik’

Merkel i Plenković redovito se susreću na sjednicama Europskog vijeća, a tu su i sastanci u okviru stranačke grupacije te bilateralni sastanci. Jedno drugome, kažu, nikako nisu nepoznanica.

“Plenković nedvojbeno pripada struji proeuropskih političara koji inzistiraju na kontinuitetu dosadašnje politike EU-a, a tu je politiku u najvećoj mjeri oblikovala Angela Merkel i utoliko se može reći da je Plenković njezin sljedbenik”.

Još jedan događaj koji će Zagreb staviti u fokus europske politike, bit će veliki skup EPP-a u studenome. Kovačević navodi kako se radi o potvrdi da se HDZ afirmirao kao punopravni član te grupacije.

“To isto tako treba sagledati u okviru priprema za predsjedanje Hrvatske EU-om iduće godine. To će biti način da se bolje upoznaju svi pripadnici tih stranaka i da se Zagreb i Hrvatska afirmiraju kao ravnopravne sastavnice EU-a”.

Hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020. godine bit će, smatra, tema i prilikom boravka kancelarke u Zagrebu.

“Sasvim sigurno da će i to biti jedna od tema koja će se ticati ključnih tema koje će Hrvatska kao predsjedateljica stavljati na dnevni red. Ali, opet treba znati da će mnogo toga ovisiti o rezultatima izbora za EP, tako da eventualno sada definirani planovi mogu biti promijenjeni ako sastav parlamenta bude u većoj mjeri iznenađujuć negoli se očekuje”, zaključuje Kovačević.

Smjena generacija

Macan smatra kako je izvjesno da će Plenković premijerski mandat odraditi do kraja jer Hrvatsku čeka predsjedanje EU-om kao državni, ali i njegov osobni projekt.

“Mislim da ga se prepoznaje i računa na njega kao jednog od budućih lidera EU-a, pa i ovaj posjet Merkel opet nije slučajan. Hrvatsko predsjedanje EU-om bi trebalo pokazati tu njegovu sposobnost vođenja politika na najvišoj razini i biti njegova referenca za dalje, ali nakon parlamentarnih izbora 2020”.

Plenković je, navodi, obrazovan i školovan za političara, prošao je sve korake kao diplomat i eurozastupnik kako bi prihvatio poziciju predsjednika vlade zemlje članice EU-a što su, kaže, normalni koraci ako se želi prema samom vrhu svjetske politike.

A i skup pučana u studenome, smatra, pokazuje da se hrvatski premijer s HDZ-om nametnuo kao ‘igrač’ i partner u EPP-u i EU-u te da sva nagađanja o njegovoj budućnosti u europskoj politici itekako imaju temelja.

“Vješto koristi prilike i nameće Hrvatsku pa tako i sebe kao sugovornika. I to ne samo unutar EU-a. Pogledajte samo kako je odjeknuo susret s Kinezima na vrhu. EU treba više takvih političara iz novih i manjih zemalja članica kako bi i sama Unija dobila više na vidljivosti u ostalim zemljama članicama, kako bi se pokazalo da postoji jedna smjena generacija koja će biti sposobna nositi se sa svim izazovima koji zasigurno očekuju EU, a već ih vidimo i u ovom krugu izbora”.

Macan: Odnosi u starim okvirima

Stručnjak za politički marketing Krešimir Macan smatra da je razlog dolaska Merkel kampanja za euroizbore i potpora Weberu kao, kako kaže, vrlo izglednom budućem šefu EK-a.

“S obzirom da on radi turneju po zemljama članicama, Hrvatska je očekivano dio kampanje. Zasluge za dolazak mogu si pripisati svi jer će uz sve stranačke protokole, postojati i onaj državni. A odnosi Hrvatske i Njemačke su za Plenkovićeva mandata vraćeni u stare dobre okvire, u kojima je on često bio na strani Merkel po pitanju budućnosti EU-a, kako u Bruxellesu, tako i unutar EPP-a”, navodi Macan.

Posjeti i podrška njemačkih kancelara, kaže, bili su tradicionalni u izborna vremena, kao što je to bilo s Gerhardom Schroederom i Ivicom Račanom te Merkel i Ivom Sanaderom.

“Plenković želi poslati poruku da se njega i HDZ pita i uvažava oko pitanja budućnosti EU i da ta pitanja danas čine domaću politiku, ne više vanjsku. Da smo partner najvećima i dio velike EU obitelji”.

K tome, predstojeći izbori, navodi, nisu obični jer su velike stranke pod ‘udarom’ populista pa je moguć nestanak ‘duopola’ u EP-u, koji se već dogodio u mnogim nacionalnim parlamentima, pa i u hrvatskom.

“Stoga ne bi trebalo čuditi da se više pažnje pridaje samoj kampanji za EU izbore i otud i presedani. Merkel je cijenjena u Hrvatskoj, prva dama EU-a, i njezin posjet može samo dobro odjeknuti prema biračima. Prije svega ono što će imati reći o važnosti izbora za budućnost EU-a. Mislim da će nju ipak više poslušati nego naše domaće lidere”.

Podrška za Šengen

Merkel se, navodi, nije pojavila na dan prijema Hrvatske u EU zbog zategnutih odnosa s tadašnjom vladom Zorana Milanovića oko izručenja Josipa Perkovića Njemačkoj, no od tada su se odnosi znatno popravili, a Plenkovićeva politika centra prepoznata kao odmak od populizma i nacionalizma.

“To je i bio razlog čestih susreta dvoje lidera jer mu se na taj način davala podrška na domaćem planu u izazovnim vremenima, poput onih kada je usvajanja Istanbulska konvencija i kada je parlamentarna većina ovisila o par ruku. To su uvijek bile jasne poruke o potrebi stabilnosti i jasna podrška Plenkoviću kao lideru koji ima europsku podršku”.

Osim toga, Hrvatska ima ambiciju relativno brzo ući u schengenski prostor, za što joj treba jaka podrška glavnih ‘igrača’, imajući u vidu neriješeno pitanje arbitraže sa Slovenijom i specifične odnose s Mađarskom zbog INA-e i MOL-a.

“S druge strane podrška premijera i kolega iz EPP-a do danas je bila uvijek vrlo jaka i vidljiva na svim HDZ-ovim skupovima i saborima i ja u ovom vidim samo nastavak tog kontinuiteta”, zaključuje Macan.

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra kako je dolazak njemačke kancelarke i njezina potpora Plenkoviću dio političke strategije HDZ-a.

Avdagić: Merkel zanima Plenkovićevo mišljenje

Postoji, navodi Avdagić, mnoštvo europskih tema o kojima se razgovara na državničkoj razini, a kontinuirani susreti prilike su za stvaranje prisnijih odnosa, dok su krizne političke teme u EU-u baza za razmjenu ideja.

“Plenković je posve neupitno kvalitetan diplomat i njegovo mišljenje glede brojnih izazova u Uniji svakako zanima i kancelarku, pogotovo jer dijele sličan pogled prema smislu i budućnosti EU. Nezaobilazna tema je ova regija, europski put jugoistočne Europe i brojne krizne situacije unutar nje. Plenković je tu važan sugovornik koji razumije međuodnose, svojevrsni je tumač komplicirane situacije, pogotovo kada govorimo o zemljama bivše Jugoslavije”.

Avdagić: ‘Win-win’ situacija

“Svi oni koji duže vremena prate bilateralne odnose ili kampanje znaju da to nije prvi put da se sestrinske pučanske stranke podržavaju međusobno, pogotovo kada je to obostrano korisno. U Njemačkoj živi brojna hrvatska dijaspora, a njemačka kancelarka kao i njeni prethodnici uživaju veliki ugled u Hrvatskoj. Zbog toga je obostrano korisno u predizborno vrijeme međusobno si pružiti političku podršku, posebno ukoliko je to moguće unutar iste političke europske obitelji”, kaže Avdagić.

U ovom se slučaju, navodi, Merkel bori i za svog kandidata za čelo EK-a, a s druge strane je neupitno da je Plenković proeuropski političar koji pripada ne samo istoj političkoj grupaciji, nego i istoj viziji Europe. Posjet stoga ima višestruko značenje.

“HDZ-u ta podrška može pomoći, korisno je to i za CDU kancelarke Merkel i Webera, u tom smislu i EPP. S druge strane Andrej Plenković ima ugled u pučanima, bio je europarlamentarac i kao politička pojava je dobar sugovornik u formi stabilnosti. Dakle, to je u tom smislu ‘win-win’ situacija, svi se mogu okoristiti međusobnom podrškom”.

Hrvatski premijer bi, kaže, u budućnosti mogao biti kandidat za najviše razine EU-a i kao relativno mlad ima priliku za europski nastavak karijere, no o tome je sada, navodi, prerano govoriti.

Hrvatski politički ‘mainstream’

“U stručnom smislu i onom iskustvenom on svakako može biti sutra kandidat za europske funkcije. Sve će ipak ovisiti i o nacionalnoj komponenti, a to znači da će biti važno i kako će se rasplesti hrvatski parlamentarni izbori koji će uslijediti nakon predsjedavanja EU-om”.

U međuvremenu, Hrvatska treba preuzeti predsjedanje EU-om, što je jedan od razloga za veliki skup pučana upravo ovdje.

“Pripada tzv. novim članicama, ima relativno jaku članicu EPP-a i premijera koji je dio političkog ‘mainstreama’. Sve se to cijeni u političkoj grupaciji i ona će takvim političarima nastojati pomoći, to nisu prazne riječi”, zaključuje Avdagić.

Izvor: Al Jazeera