Zašto Južni tok zaobilazi Hrvatsku

Izgradnja gasovoda Južni tok za regiju predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata. Ruski gas bi zemljama kroz koje prolazi omogućio energetsku stabilnost, a  građanima sigurno grijanje.

Novinar Al Jazeere Đorđe Kostić posjetio je mjesto na kojem će ruski gas ući u Srbiju. Stara planina kod Zaječara uskoro će postati gradilište. Lokalna samouprava željno iščekuje početak radova. Gradonačelnik Zaječara Boško Ničić kaže da Timočka krajina više neće biti „energetsko slepo crevo“.

„Mnogo znači za grad Zaječar. Zaječar je samo 20 odsto građeno na daljnskom sistemu grejanja i sama gasifikacija grada bi značila rešavanje problema koje imamo i oko ekoloških zagađenja zato što je svaka kuća kotlarnica i mislim da ćemo vrlo brzo nakon dolaska gasa i to pitanje rešiti“, rekao je Ničić.

Trasa gasovoda

Dužina cjevovoda iznosit će više od 2.500 kilometara, od kojih gotovo hiljadu ide ispod mora.

Prema posljednjoj projekciji gasovod Južni tok iz Rusije prvo ulazi u Bugarsku. Od luke Varna kopnenim putem jedan krak ide ka Grčkoj, a glavna trasa nastavlja ka Srbiji. Poslije granice gasovod ide ka sjeveru zemlje, a nedaleko od Beograda mali krak ide ka Republici Srpskoj u BiH, a kod Novog Sada ka Hrvatskoj. Glavna trasa dalje ide kroz Mađarsku i Sloveniju do Italije. Jedan krak trebalo bi da stigne i do Austrije.

Vrijednost čitavog gasovoda Južni tok iznosi 16 milijardi eura, od čega je šest milijardi za kopneni dio, a 10 milijardi za podvodni u Crnom moru.

„Trasa Južnog toka menjana je nekoliko puta. Energetičari ocenjuju da se to deševalo isključivo iz ekonomskih razloga, jer pojedine zemlje nisu želele da finasiraju taj projekat, uz obrazloženje da je to obaveza ruske strane“, rekao je naš novinar.

Bugarska je sa Rusijom sklopila najbolji ugovor. Za gradnju gasovoda data je koncesija, a Bugarska kasnije postaje vlasnik. Gas za tu zemlju biće najjeftiniji.

Srbija je jedina zemlja koja neće biti većinski vlasnik gasovoda. Analitičari smatraju da je to posljedica politike koja je vođena u vrijeme kada je Kosovo proglasilo nezavisnost.

Interesi regije

„U to vreme je bila velika politička igra oko nezavisnosti Kosova i mi smo očekivali da nas Rusija u tom paketu podrži, odnosno da štiti srpsku stranu da bi poslednice po Srbiju bile što je moguće manje i jedino na taj način možemo da tumačimo da smo iz političkih razloga napravili taj ekonomski ustupak da Rusi budu većinski vlasnici“, kazala je Radojka Nikolić, urednica magazina BIZ.

Južni tok za sada neće proći kroz Hrvatsku. Eksperti smatraju da je to zbog hladnog odnosa koji je bivša vlada imala prema Rusiji. Na prvi pogled to je gubitak za Hrvatsku, međutim, stručnjaci kažu da taj gas uopšte neće biti jeftin, zbog visokih troškova izgradnje gasovoda.

„Ako investicija nije mala onda ni cijena plinovoda neće biti baš jeftina. U svakom slučaju može se ovako na prvi pogled ocijeniti da će recimo cijena LNG/a, koji je u načelu skuplji od plinovoda, lako je moguće da će biti čak povoljnija od relativno skupog plinovoda iz Južnog toka“, rekao je Igor Dekanić, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta-Zagreb.

Za izgradnju Južnog toka postoji i veliki interes Makedonije i Crne Gore. Međutim za sada nema konkretnih dogovora tih zemalja sa Gazpromom.

Prva faza izgradnje Južnog toka biće završena 2015. godine kada se očekuje da će stići do građana.

Radovi na gasovodu samo kroz Srbiju koštat će gotovo 1,7 milijardi eura. Pun kapacitet gasovoda biće 63 milijarde kubnih metara godišnje, a prema ranijim najavama to bi trebalo da se postigne krajem 2017. godine.

Izvor: Al Jazeera