Zašto je Trump 128 država označio kao ‘neprijatelje’
Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je svoje prvo Obraćanje Državi (State of the Union) u utorak da opiše države koje su glasale protiv njegove odluke da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela kao „neprijatelje Amerike“.
Trumpova objava 6. decembra, u kojoj je navedena odluka i da izmjesti Američku ambasadu u sveti grad iz Tel Aviva, bila je meta međunarodnih osuda.
Ubrzo nakon toga, Generalna skupština UN-a proglasila je deklaraciju „ništavnom“.
Kako se navodi u kopiji planiranog govora američkog lidera, on je trebao kazati: „Veliki broj država je u Generalnoj skupštini UN-a glasalo protiv suverenog američkog prava na ovo priznanje“.
„Američki porezni obveznici velikodušno šalju tim istim državama na milijarde dolara pomoći svake godine. Zato ja, večeras, tražim od Kongresa sa donese zakone kako bi se osiguralo da američka pomoć za inostranstvo uvijek koristi američkim interesima i ide samo američkim prijateljima.“
Glasanje Generalne skupštine UN-a
No, kada je došlo vrijeme govora, Trump je dodao: „a ne neprijateljima Amerike“.
Ova, naizgled na brzu ruku, izjava u biti je označila 128 država kao neprijatelje.
Sjedinjene Američke Države obično ograničavaju svoju definiciju „neprijatelja“ ili njihovih saradnika kao državama koje su sponzori „terorizma“. State Departmentove liste neprijatelja uključuju države kao što su Iran, Sjeverna Koreja, Sudan i Sirija.
„Neću tumačiti riječi predsjednika“, kazali su iz State Departmenta za Al Jazeeru. Generalna skupština UN-a je izglasala tom prilikom „neobavezujuću rezoluciju koja ne čini ništa da riješi izraelsko-palestinski sukob ili da unaprijedi postizanje mira“.
Dok je 128 država glasalo za tu rezoluciju, 35 članica je bilo suzdržano, dok ih je sedam bilo protiv rezolucije.
Trumpova je administracija nakon toga održavala prijeme u Washingtonu u čast tih sedam država, među kojima su Palau, Nauru i Izrael.
Nemiri i dalje traju
Velika Britanija, veći dio Evropske unije i vojni partneri Washingtona kao što su Irak i Afganistan, bili su među onima koji su glasali za rezoluciju.
Visoka predstavnica EU-a Federica Mogherini kazala je kako je blok iskazao „ozbiljnu zabrinutost“ američkom odlukom, te kako Evropa ostaje posvećena dvodržavnom rješenju.
Trumpova odluka da prizna Jerusalem kao izraelsku prijestolnicu izazvala je i proteste širom svijeta. Nemiri zbog ovog pitanja i dalje traju na okupiranim palestinskim teritorijama.
Evropska unija i Norveška u srijedu su organizirale vanrednu sjednicu Međunarodne donatorske grupe za Palestinu da „razmotre mjere kako bi se ubrzali napori koji mogu poduprijeti ispregovarano rješenje“.
Nijedna država trenutno nema ambasadu u Jerusalemu.
Izvor: Al Jazeera