Oglasi

Zašto je Švicarsku zabrinuo italijanski otpad deponovan u BiH?

Mali grad u Bosni postaje deponija korona otpada iz bolnica na sjeveru Italije - Da li iza toga stoji kalabrijska mafija?, piše švicarski dnevnilist.
Problemi su nastali kada je otpad istovaren na više lokacija a za što nije bilo odobrenjaUstupljeno Al Jazeeri

Početkom jula ove godine na teritoriji pet općina iz tri kantona Federacije BiH deponovano 20 šlepera sumnjivog otpad porijekom iz Italije. Iako su lokalne vlasti urgentno reagovale i sve prijavili višim insitutcijama, otpad još uvijek nije uklonjen. Dozvolu za uvoz otpad firmi Krom reciklaža d.o.o. Drvar dalo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Problemi su nastali kada je otpad istovaren na više lokacija zašto nisu imali odobrenje, kao i zbog činjenice da nije uskladišten na okolinski prihvatljiv način, te da operator upravlja otpadom bez nadzora.

Švicarski list izrazio sumnje

Vijest o sumnjivom otpadu uvezenom iz Italije, odjeknula je u švicarskom listu Tages Anzeiger, koji je 29. jula objavio tekst sa podnaslovom “Mali grad u Bosni postaje deponija korona otpada iz bolnica na sjeveru Italije - Da li iza toga stoji kalabrijska mafija”

“Kako se moglo dogoditi da firma Krom reciklaža koju su nedavno osnovala tri državljanina Srbije, dobije odobrenje za uvoz 8.000 tona otpada? Zašto je firma registrirana u Drvaru?” pita se novinar Tobias Zick.

Na kraju članka piše: "U Italiji se već mjesecima povećava strah da bi kriminalne mreže mogle iskoristiti krizu sa korona virusom za otvaranje novih poslova. Na parlamentarnom saslušanju u mjesecu junu tužitelj za borbu protiv mafije Alessandra Dolci upozorila je da je kalabrijska Ndrangheta (mafija op.a.) pokazala povećan interes za proširenjem trgovine otpadom, posebno bolničkim otpadom."

Odgovor smo zatražili i od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, iz kojeg navode da su slučaj prijavili Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i tužilaštvu, te da je na osnovu izvršenog inspekcijskog nadzora i utvrđenog stvarnog stanja, još 7. jula 2020. godine Ministarstvo poništilo dozvolu za uvoz otpada firmi Krom reciklaža d.o.o. Drvar i naložilo njegov povrat u Republiku Italiju.

“Ministarstvo je odmah kontaktiralo i nadležno ministarstvo u Italiji s ciljem povrata otpada kojeg je uvezla kompanija Krom reciklaža d.o.o. Drvar u zemlju porijekla. Od Italije su, navode, dobili informaciju da su obavijestili nadležne institucije iz regije Veneto i zatražili izjašnjenje pravnih subjekata koji su uključeni u ovaj slučaj. U predstojećem periodu očekujemo izjašnjenje iz Italije”, stoji u odgovoru Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Utvrđeno da otpad nije opasan

Navode i to da su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove na licu mjesta utvrdili kako se radi o neopasnom šrediranom (usitnjenom) otpadu, a radi sigurne potvrde izvršeno je uzorkovanje otpada i isti je proslijeđen na analizu kod ovlaštene laboratorije gdje je također potvrđeno da se radi o neopasnom otpadu, tekstilu, tačnije svili, vuni i poliesteru”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su potvrdili ovu informaciju, te naveli kako otpad nije uskladišten na ekološki prihvatljiv način i da se istim upravlja bez nadzora.

“Također je utvrđeno da pogon i lokacija koji se pominju u dozvoli ne odgovaraju stanju na terenu, odnosno, oprema i mašine za reciklažu ne postoje na lokaciji uskladištenja otpada. Iako se, prema dokumentaciji koja prati robu - tranzit kroz Italiju, Sloveniju i Hrvatsku - radi o neopasnom otpadu iz proizvodnje tekstila, na licu mjesta su uzeti uzorci tekstilnog otpada iz Drvara i Bosanskog Grahova i dati su na analizu. Analizu  je izvršila ovlaštena laboratorija, a u zaključku za sve uzorke je konstatovano da su ispitani uzorci neopasni otpad tekstila ključnog broja prema katalogu otpada 191208 po Baselskoj konvenciji B3030“, navodi se u odgovoru Kabineta direktora Federalne inspekcije. 

Dodaju, kako su sve lokacije na kojima je privremeno deponovan otpad označene trakom, te da je postupajući inspektor 24. jula 2020. godine Krom reciklaži d.o.o. Drvar naložio da prikupi navedeni otpad i postupi u skladu s izdatom dozvolom o upravljanju otpadom ili da isti vrati pošiljaocu, odnosno da ga zbrine na način predviđen važećim zakonskim aktima i propisima.

“Rok za izvršenje rješenja je 30 dana, te će se, po isteku istog, izvršiti kontrolni inspekcijski nadzor. Ukoliko subjekt nadzora ne postupi po rješenju, izrečene upravne mjere će biti izvršene prinudnim putem. S obzirom da inspekcijski nadzor još uvijek nije okončan, postupajući inspektori u ovoj fazi još nisu izrekli prekršajne naloge, kako ne bi ugrozili mogućnost pokretanja i vođenja krivičnog postupka u ovom slučaju”, stoji u odgovoru Federalne inspekcije.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma napominju da ovo Ministarstvo dozvoljava uvoz samo neopasnog otpada, isključivo radi reciklaže u skladu sa zakonski propisanom dokumentacijom poštujući međunarodne konvencije o prekograničnom prometu otpada, dok je uvoz opasnog otpada u Federaciju BiH zabranjen.

Loš zakonski okvir

Anis Podić iz nevladine organizacije “Eko Akcija” koja se brine o zaštiti okoliša ne misli tako. Tvrdi kako je glavni krivac ovakvog stanja u okolišu nefunkcionalan sistem i loš zakonski okvir, zbog čega sumnja da će u ovom slučaju biti nekih kazni, jer kako kaže, inspekcija nema čime da ih kazni.

“Brojne su rupe u tom slučaju, počevši od same registracije kompanije i dozvole za obradu otpada koja je puna manjkavosti. Izdata im je a da preduzeće uopće nema mašina, niti je tu postavljen bilo kakav način da se verficira to da li će oni te mašine ikada imati. I onda se moglo vrlo lako desiti, da se narod nije pobunio, da taj otpad završi u našoj prirodi na nekoj od naših brojnih neuređenih deponija ili ko zna već gdje”, pojašnjava Podić.

Otpad na lokaciji u BihaćuUstupljeno Al Jazeeri

Navodi kako je prema tvrdnjama samih mještana u otpadu bilo medicinskog otpada što, ako se potvrdi tačnost tih navoda, ukazuje na brojne propuste sistema.

“Ako se zaista desio uvoz otpada iz bolnica, onda su se tu desili brojni propusti počevši od same Carine uprave za indirektno oporezivanje, koja to nije prokontrolisala kako treba. Zakonski okvir za odlaganje otpada nam je zaista nikakav. Nažalost, nema ni pokušaja da se sistem popravi. U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma prema informacijama s kojima mi raspolažemo, radi samo jedan čovjek na poslovima oko otpada, a što se tiče Inspekcije, federalnih inspektora ima troje. Dok ne budemo imali sistem, bilo kakav uvoz otpada može izazvati nesreću velikih razmjera”, tvrdi Podić.

Za primjer toga navodi slučaj Italije, gdje je tamošnja mafija za otpad organizovala posao težak nekoliko milijardi. Raspisali su natječaj za zbrinjanjve otpada širom Europe, i onda su taj otpad, umjesto da propisno zbrinu, što košta mnogo novca, zakopavali u prirodi u blizini naseljenih mjesta.

“Treba se zapitati da li je uvoz otpada slijedeći unosni biznis kod nas? Federalno ministarstvo za okoliš je glavni krivac. Mi okvira za zaštitu okoliša nemamo. Imamo nekoliko jadno sklepanih zakona sa vrlo kratkim spiskom kažnjivih radnji i prekršiocima je to dobro poznato, zbog toga je vjerovatno investitor iz Srbije odabrao BiH za registraciju firme”, zaključuje Podić.

Kantoni će sami rješavati otpad

Otpad koji je deponovan u Bihaću na lokaciji dvorišnog prostora bivšeg preduzeća Tehnopek u naselju Privilica, svakodnevno izaziva ogorčenje i nezadovoljstvo građana koji tu žive. Svakodnevno se obraćaju Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona zahtjevajući da se ovaj otpad hitno ukloni sa ove lokacije. Resorno kantonalno ministarstvo se tim povodom obratilo Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da hitno djeluje i ukloni sporno otpad, u suprotnom će sami poduzeti zakonom predviđene mjere. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Tu se nalazi oko 50 paleta. Ne znamo razloge zbog čega je to odloženo ovdje, niti ko je vlasnik tog prostora na kojem je to istovareno. Smatramo da je mjesec dana dovoljan bio rok da se to riješi. U slučaju da se ništa ne poduzme, mi smo spremni izdvojiti finansijska sredstva da finansiramo uslugu nekome ko je za to registriran i ko bi mogao izvršiti uklanjanje ili spaljivanje, ili da sprovede neko drugo rješenje a da kasnije ta sredstva refundiramo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma., kaže Adnan Alagić, ministar okoliša USK.

Za sankcioniranje svih vrsta nepoštivanja zakonskih i drugih propisa nadležna je Federalna uprava za inspekcijske poslove, koja je u ovom slučaju, prema mišljenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma brzo reagirala i donijela odgovarajuće mjere.

“Prema rješenju u kojem je Federalna uprava za inspekcijske poslove firmi Krom reciklaža naložila tri mogućnosti postupanja u cilju rješavanja problema s nelegalnim odlaganjem neopasnog otpada, za realizaciju naloženih mjera dat je rok od 30 dana, od dana donošenja rješenja 24. jula 2020. godine.  Vjerujemo da će firma Krom reciklaža u roku koji im je odredila Federalna uprava za inspekcijske poslove realizirati mjere koje su im naložene u Rješenju”, pojašnjavaju iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Krom reciklaži su ostavljene tri mogućnosti za rješavanje ovog problema. Prva opcija je da prikupi sav tekstilni otpad koji su razvozili po Federaciji BiH i da ga preveze na lokaciju predviđenu dozvolom za upravljanje otpadom. Ukoliko nisu u mogućnosti izvršiti ovu mjeru, dužni su navedenu robu vratiti pošiljaocu u Republiku Italiju, a da ne budu u mogućnosti ni to realizirati, kao treće moguće rješenje ponuđeno im je da navedenu robu prikupe, obrade i zbrinu na odgovarajući način, a u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. 

Kantonalni inspektor za zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona Senad Dervišević, navodi da je vrlo skeptičan po pitanju vraćanja otpada u Italiju iz koje je uvezen, te da će troškove zbrinjavanje istog u konačnici, najvjerovatnije, snositi federalne i kantonalne institucije.

“To će ostati ruglo i pokazati nemoć naše države i kantona. Šta se još može desiti. Da se otpad ukloni i da vlasnik u tom slučaju traži nadoknadu štete jer je otpad u njegovom vlasništvu. Ovdje se postavlja pitanje ko je dao dozvolu da se taj otpad odloži na te lokacije? Nemam još te dokumente, a svi bježe od odgovornosti. Da je otpad odložen u jednom kantonu, stvar bi bila puno jednostavnija. Ali je otpad odložen u više kantona i cijeli slučaj je u federalnoj nadležnosti jer se radi o prekograničnom uvozu. Kao inspektor sam uradio svoj dio posla i sada je sve na višim institucijama”, kaže Dervišević.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.