Oglasi

Zašto izvoz iz Bosne i Hercegovine kontinuirano pada

Od početka godine izvoz iz Bosne i Hercegovine bio je manji za 87 miliona eura.
Usporavanje ekonomije razvijenih zemalja utiče i na BiH, odnosno na njenu već poljuljanu poslovnu klimu, tvrde privredniciAl Jazeera/Arhiva

Za osam mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine bilježi pad u odnosu na isti period prošle godine i time je zaustavljen spori, ali godinama konstantan rast.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, taj pad iznosi 2,2 posto, ali ono što još više privlači pažnju je činjenica da se u posljednjih nekoliko mjeseci stalno povećava i to više nisu zanemarive brojke, jer se radi o više od 171 miliona maraka (blizu 87 miliona eura) manjeg izvoza od početka godine.

U avgustu ove godine je pad izvoza bio 20,94 posto u odnosu na juli. To nije reprezentativan uzorak, ali mu se dodaje i pad od 12,41 posto u odnosu sa avgust prošle godine. Kada se sve dovede u korelaciju sa podatkom o pokrivenosti uvoza izvozom i padom u avgustu od 5,89 posto u odnosu na isti period prošle godine, uz podatak da je za osam mjeseci tekuće godine on u minusu od 4,68 posto u odnosu na isti lanjski period, trebalo bi izvršiti analizu.

Neki moguće razloge vide u sve češćem i brojnijem odlasku radnika uopšte, a pogotovo kvalifikovanih za neophodne poslovne projekte. Puki brojevi o njihovom nadoknađivanju zapošljavanjem novih kadrova, bar za sada ne daju pozitivne rezultate. Ni sistem obrazovanja ne nudi rješenja za novonastalu situaciju.

Migracije i porezna politika ostavili traga

To nije samo problem Bosne i Hercegovine, već čitave Evrope i upravo zbog toga se, određenim kanalima, stimulišu migracije stanovništva sa Istoka. Tehnološke inovacije uvjetuju industrijske distrupcije, što u konačnici otvara nova, sofisticirana radna mjesta, za koju nemamo potrebnu radnu snagu. Naime, sistem obrazovanja nema fokus na tržište rada, niti uopšteno kvalitetno obrazovanje kadrova, već je postalo samo sebi svrha, nepisana misija obrazovnog sistema je zaposliti (stranački) obrazovni kadar. Tu su relativno niske nadnice, naročito u privatnom sektoru. Iste su dobrim dijelom razumljive zbog toga što pored slabe ekonomije, BiH fiskalni sistem najveći teret stavlja na rad, što opet dalje vodi ka migraciji rada, shodno daljem otvaranju granica sa zemljama EU“, smatra ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Da su migracije i porezna politika ostavili traga i na rast izvoza potvrđuju i u Udruženju Poslodavaca Federacije BiH. Međutim i usporavanje ekonomija zemalja Evropske unije direktno dovode u kontekst.

„Svakako da usporavanje ekonomije razvijenih zemalja utiče i na Bosnu i Hercegovinu, odnosno na već poljuljanu poslovnu klimu Bosne i Hercegovine. Ovakvim zakonskim i podzakonskim rješenjima i poreskom regulativom, privrednici, osim visokog opterećenja rada koje je u Federaciji BiH najveće u Europi, opterećeni su visokim porezima i raznim parafiskalnim nametima i davanjima koji narušavaju konkurentnosti. Stoga, naši privrednici nisu konkurentni privrednicima iz okruženja. Sve to utiče i na opći nivo zaposlenosti“, navode privrednici.

Specifičnosti Bosne i Hercegovine i osjeljivosti na globalna ekonomska gibanja i vanjske faktore, prije svega Njemačke na privredu, još jednom su došli do izražaja.

Paradoks o Aluminiju

„U ovom trenutku Njemačka ekonomija i dalje usporava, naročito autoindustrija, a što se direktno reflektuje na izvoz BiH, kojoj je Njemačka broj jedan izvozni partner i to prije svega u sferi dijelova i drugih materijala za potrebe autoindustrije (autosjedala npr. učestvuju sa oko 6 posto u ukupnom izvozu). Dalje, tri zemlje koje su u protekloj godini imale manje ili veće ekonomske krize – Njemačka, Italija i Turska – čine gotovo 30 posto vanjskotrgovinskih odnosa BiH. Dovoljno velika izloženost da bi se krize, problemi datih zemalja direktno odrazili na bosanskohercegovački izvoz, kasnije i čitavu ekonomiju. Dokaz ovome su i pokazatelji da imamo dosta veći pad izvoza u zemlje EU u odnosnu na pad izvoza u zemlje CEFTA“, analizira Čavalić, navodeći kako je neopravdano uvođenje jednostranih barijera na uvoz bosanskohercegovačkih proizvoda na Kosovo samo „podebljalo“ minus.

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do avgusta 2019. i januara i avgusta 2018. godine (u hiljadama KM)

Vanjskotrgovinska komora BiH

No, ono što upada u oči je i sam tajming drastičnijeg pada izvoza. Kada je prije nekoliko mjeseci stala proizvodnja u mostarskom Aluminiju, koji je bio jedan od najvećih bh. izvoznika, krivulja na dijagramima je krenula oštro padati. S obzirom da je konstatovan veliki dug pomenutog preduzeća, postavlja se pitanje da li je bh. privreda jedan dio svoje izvozne grane bazirao na gubitaša?

„Djelimično da, što je dodatni paradoks u čitavoj priči o Aluminija. Izvoz ne treba fetišizirati, jer on predstavlja samo jedan od segmenata ili, bolje rečeno, posljedica zdrave ekonomije. Finansirati gubitaša zarad održavanja izvoza, nema ekonomsko utemeljenje. Slično je priči o dampingu koja se ponekad svodi na to da porezni obveznici jedne države finansiraju potrošače druge države. Za ekonomiju BiH je daleko gore imati gubitaša ili diva od papira, sa par miliona KM duga prema ostatku privrede, nego ostvariti nešto niži izvoz shodno činjenici da je navedeni gubitaš bio značajan izvoznik. Prestanak rada izvoznika treba posmatrati kao prestanak rada bilo kojeg drugog poduzeća, normalan tržišni proces čije efekte nikada u potpunosti ne možemo razumjeti, niti štete/benefite procijeniti“, smatra Admir Čavalić.

Mjere za rasterećenje privrede

Privrednici nude moguća rješenja na podizanju konkurentnosti domaće privrede, koja bi tako mogla vratiti sada izgubljeno.

"Mi svojim aktivnostima od osnivanja permanentno djelujemo kako bi se poboljšao poslovi ambijent, odnosno kako bi se otklonila definirana uska grla na planu uslova privređivanja, zapošljavanja i plaća zaposlenih. Udruženje poslodavaca FBiH je preuzelo proaktivnu mjeru u kreiranju mjera za rasterećenje privrede. Napravljena je „Inicijativa 20+5+6“ a koja je podržana većinom glasova na tematskoj sjednici  Zastupničkog doma Federalnog parlamenta održanoj sredinom aprila 2019. godine.  Mjere iz inicijative imaju općedruštveni interes te će usvajanje zakona ili izmjena i dopuna zakona iz Inicijative rezultirati rasterećenjem privrede, smanjenjem sive ekonomije i poboljšanjem fiskalne discipline, smanjenjem nezaposlenosti, povećanjem plaća i investicija, podizanjem konkurentske sposobnosti domaće privrede, pojednostavljenjem i ubrzavanjem administrativnih procedura, kao i smanjenjem troškova poslovanja“, navodi Vedrana Živković iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Na tom putu se mogu ispriječiti i još neke prepreke na koje malo uticaja imaju i naši privrednici, kao i vlade i analitičari, poput rasta cijena ili nedostatka pojedinih energenata, rasta kursa stranih valuta, novih zatvaranja tržišta iz ko zna kojih razloga...

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.