Oglasi

Zašto država krije nabavnu cijenu PCR testa?

Umjesto da testiranje bude besplatno, države pandemiju koriste da zarade, tvrdi Rade Panić.
Neophodno je da države budu manje alave i bahate i odrede cijenu testiranja koja bi bila prihvatljivija i za one sa plićim džepomEPA/Ilustracija

Nabavna cijena PCR testa na svjetskom tržištu, kako stručnjaci tvrde, jedinog sasvim pouzdanog testa na korona virus, iznosi 10 do 25 eura.

Cijena zavisi od zemlje proizvođača i kvaliteta i, naravno, nije ista u Kini ili nekoj od evropskih zemalja.

Istovremeno, dok je cijena PCR testiranja na lični zahtjev građana, naprimjer u Njemačkoj 35 eura, u balkanskim zemljama je dva do tri puta viša - u Srbiji košta od 6.000 do 8.000 dinara (50 do 70 eura), u Bosni i Hercegovini oko 100, a u Hrvatsko ponegdje čak i više od 100 eura!

Država krije prave podatke

O očiglednoj disproporciji između nabavne cijene PCR testova i cijene samog testiranja, za sada šute i zdravstveni radnici i farmaceuti i državni zvaničnici. Na direktno pitanje koje smo postavili ljekarima i farmaceutima u Srbiji koja je nabavna cijena horski odgovaraju da “ne znaju”.

Što je još gore, takve informacije bez ikakvog razloga se skrivaju od javnosti ili se njima neskriveno manipuliše još od proglašenja vanrednog stanja zbog epidemije.

Na našu molbu da komentira različite cijene PCR testiranja i da li moraju biti baš toliko visoke, predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije Rade Panić kaže da bi testiranje moralo biti - besplatno.

Kako za serološke testove tzv. “brze” (rezultat u roku od pola sata) ili tzv. “spore” (u roku od nekoliko sati), tako i za pomenute PCR testove.

“Država treba najpre da preduzima preventivne mere, potom da prepozna obolele i da ih na vreme leči. Cilj mora biti testiranje što većeg broja ljudi u šta svakako spadaju i građani koji žele da se testiraju na lični zahtev. Umesto toga na Balkanu imamo suprotne prakse jer države pokušavaju da zarade, a mnogi pacijenti sa simptomima bolesti ostaju netestirani”, kaže Panić.

Primjer grada Niša

Kao ilustraciju ovih tvrdnji Panić navodi primjer grada Niša “koji će sada platiti neuporedivo višu cenu lečenja nego da je testiranje blagovremeno urađeno na velikom broju građana”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tako su u Nišu u prvom naletu pandemije korona virusa, podsjeća Panić, hospitalizovani svi pacijenti, njih oko 1.000. Danas je hosiptalizovano 200 Nišlija sa najtežim oblicima infekcije, a još oko 600 se nalazi na kućnom liječenju, što je približno isti broj kao u prvoj fazi pandemije za vrijeme vanrednog stanja u Srbiji!

Panić smatra da nema ni govora o drugom talasu jer se sada radi samo o “drugom piku prvog talasa pandemije COVID-a 19”. On tvrdi i da su skrivani pravi podaci o broju oboljelih i testiranih građana zbog parlamentarnih izbora održanih 21. juna i da će se “tek za 15 dana znati pravo stanje stvari”.

“Činjenica je da u Srbiji nema dovoljno PCR testova”, zaključuje Panić.

Nabavke izvan zdravstvenog sistema

Za razliku od vremena kada je zahtjev za nabavku lijekova i medicinske opreme mogao potpisati svaki načelnik klinike, bolnice ili doma zdravlja, sve nabavke kao i rad cjelokupne zdravstvene službe su centralizovai. Državna Agencija za nabavku lijekova i opreme jedina ja nadležna za raspisivanje tendera, a do sada se prašina u javnosti podigla samo zbog nabavke hlorokina koji je bio van standarda. Nabavka testova, uključujući i PCR testove, ne spominje se na sajtovima Ministarstva zdravlja ili Zdravstvenog fonda Srbije.

Za nabavku medicinske opreme, u koju svakako spadaju i testovi na koronu, zadužena je Privredna komora Srbije, a kako nezvanično saznajemo, za nabvku lijekova i opreme zadužena je Tijana Radojičić, supruga gradonačelnika Beograda Zorana Radojičića! 

To je, naravno, od manje važnosti, ali otvara pitanje da li su nabavke medicinske opreme i zašto ostavljene izvan zdravstvenog sistema i zbog čega je to tako urađeno.

Sniziti cijenu

Poslije Novog Pazara i Tutina i grad Kragujevac je ponovo proglasio vanrednu situaciju, a za novo širenje virusa vlasti su okrivile građane koji se okupljaju na rođendanima, svadbama, sahranama, žurkama i slično, a ministri i epidemiolozi najavljuju i povratak represivnih mjera osim onih standardnih o držanju fizičke distance, pranju ruku i nošenju zaštitinih maski.

Pravo je vrijeme da porazmisle i o podsticanju građana da se testiraju na lični zahtjev. Jer, svaki inficirani, pogotovo ako uradi PCR testiranje sam će sebe odvesti u samoizolaciju zbog sopstvenog zdravlja, ali i zdravlja komšija i sugrađana. Zbog toga je neophodno da države budu manje alave i bahate i odrede cijenu testiranja koja bi bila prihvatljivija i za one građane sa plićim džepom. 

Redovi ispred COVID i drugih bolnica onih koji već imaju simptome infekcije, sigurno bi se brzo smanjili, kao i samo širenje virusa.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.