Zašto Dodik bježi od Tužilaštva BiH

Milorad Dodik bi mogao nastaviti neprikosnovenu vladavinu, podržan većinom građana RS-a, piše autor (AP)

Piše: Mladen Mirosavljević

Nakon, ipak održanog, entitetskog referenduma o 9. januaru i Danu Republike Srpske, koji je osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao neustavan, istovremeno izričući zabranu njegovog održavanja u bh. entitetu Republika Srpska, a potom i lokalnih bh. izbora, sve se polako vraća u uobičajenu političku kolotečinu. To uobičajenu nikako ne znači i monotonu, mirnu i svakodnevnicu, ispunjenu uobičajenim obavezama i okrenutost vlasti prihvaćenim, i potpisanim, reformama na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Ništa nije ni blizu toga.

Svi – kako ekonomski, socijalni, tako i politički problemi u Bosni i Hercegovini, a ne zna se koji su veći i problematičniji, i dalje stoje i ko zna koliko će stajati neriješeni dok stranke, što zadovoljne, što poluzadovoljne rezultatima proteklih lokalnih izbora, već kuju planove za uspjeh na onim opštim, koji nas čekaju za dvije godine. Do tada nam preostaje da se suočavamo sa svim onim frustracijama koje nam slijede zbog budućih konflikata na bh. političkoj sceni, s obzirom da se poslije lokalnih izbora ne nazire bilo kakva mogućnost drugačijeg pristupa u odnosu na dosadašnje opcije i viđenja uređenja Bosne i Hercegovine kao države.

Prvi takav izazov je već pred nama i prijeti da ponovo potisne sve ono što znači stvarni život i rješavanje stvarnih problema u državi. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pozvalo je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao spiritus movensa čitave priče o referendumu, da ga sasluša u ovoj instituciji kao osumnjičenog u predmetu koji je prije gotovo dva mjeseca otvoren u Tužilaštvu zbog referenduma koji je u Republici Srpskoj održan 25. septembra, uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o njegovoj neustavnosti i činjenici da su odluke Ustavnog suda obavezujuće, a njihovo neprovođenje krivično djelo.

‘Za sve je kriv Izetbegović’

“Osumnjičenom Dodik Miloradu bit će upućen ponovni poziv za ispitivanje u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine”, rečeno je iz državnog Tužilaštva, pošto je Dodik tražio da bude ispitan na teritoriji Republike Srpske, a ne u Sarajevu, izrazivši i spremnost da se obrati putem videolinka, ili s bilo koje lokacije u ovom bh. entitetu, te se nije odazvao pozivu. Potez Tužilaštva Bosne i Hercegovine je u Republici Srpskoj ocijenjen neprihvatljivim političkim pritiskom, u režiji zloupotrijebljenog pravosuđa.

“Danas oni koji misle da će Bosnu i Hercegovinu napraviti državom tako što će neke zatvarati zbog političkog stava morali bi da zatvore čitav narod, jer se naprosto narod izjasnio o ovom pitanju. To što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo predmet koji se odnosi na referendum, pored činjenice da više od 90 odluka Ustavnog suda nije sprovedeno, a za njih nisu formirali predmet, jasan je dokaz da su Tužilaštvo i ostale pravosudne institucije na nivou Bosne i Hercegovine pod direktnom kontrolom [lidera Stranke demokratske akcije i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine] Bakira Izetbegovića, koji je pokrenuo cijelu priču o ukidanju Dana Republike Srpske”, izjavio je Dodik poslije referenduma. Stav sličan ovome može se čuti na svakom koraku u Republici Srpskoj.

Organizovanje referenduma su osudile sve institucije međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, među kojima visoki predstavnik Valentin Inzko, Ambasada SAD-a u Sarajevu i američki State Department. Bakir Izetbegović, koji je bio i inicijator ocjene ustavnosti pomenutog praznika, izjavio je ranije kako će se Dodik i svi drugi koji su odgovorni za organizovanje referenduma morati suočiti s posljedicama tog protivustavnog i nezakonitog postupka.

U međuvremenu je Vlada Republike Srpske utvrdila tekst zakona o 9. januaru, kojim će se urediti obilježavanje nastanka Republike Srpske prije upućivanja u Narodnu skupštinu ovog bh. entiteta, vjerovatno sredinom oktobra. Da li će time biti napravljen kompromis, koji će zadovoljiti sve zainteresovane strane, ili će se novim zakonom, a starim datumom, sukob samo proširiti, ostaje da se vidi. Kao što ostaje i da se vidi šta će učiniti Tužilaštvo Bosne i Hercegovine povodom neizvršavanja odluke Ustavnog suda, kao i one o zabrani održavanja referenduma, za što se za sada direktno tereti jedino Dodik.

Debakl opozicije

U međuvremenu su Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i vladajuća koalicija u Republici Srpskoj deklasirali opoziciju na lokalnim izborima, što je veoma znakovito, s obzirom da entitetska opozicija koalira u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, zbog čega ju je Dodik okvalifikovao kao “promuslimansku, izdajničku i kolaboracionističku”. Pri tome se opozicija pogubila i na nivou entiteta, i na nivou države, bez ikakvog osmišljenog koncepta kojim bi se prikazala prihvatljivijom od vladajuće koalicije, očekujući da će građani glasati za nju samo zbog revolta prema Dodiku i vladajućoj koaliciji, kao najodgovornijima za izuzetno tešku situaciju u kojoj se živi. To je sigurno važniji razlog za debakl na izborima nego činjenica da je referendumska kampanja pretvorena u predizbornu, naravno, u korist vladajuće koalicije, iako su sa referendumom i čitavom pričom bile saglasne i sve opozicione stranke.

Dodik nimalo nije krio odlično raspoloženje nakon izbora, i sam iznenađen njihovim ishodom, ali odmah poručivši da je sada svima jasno sa kim treba pregovarati u Republici Srpskoj. Zašto, onda, Dodik kategorično odbija da se pojavi na saslušanju u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u Sarajevu kada je jasno da bi mu i to pojavljivanje itekako išlo u prilog za još veće jačanje svog, ionako neprikosnovenog, liderstva u Republici Srpskoj, koje se graniči sa apsolutizmom?

Ne plaši se Dodik saslušanja o referendumu, od čega bi lako napravio spektakl u svoju korist, nego onoga što bi ga dodatno moglo dočekati u Tužilaštvu. A to je mogućnost ispitivanja, i formalno uplitanje, u druge, po njega neuporedivo “opasnije” predmete, u kojima se pominju višemilionski dvocifreni iznosi, što bi priču od patriotizma moglo pretvoriti u neku sasvim drugu priču.

Duge cijevi u Banjoj Luci

I sada, naravno, dolazimo do ključnog pitanja. Da li neko, pa makar on bio i predsjednik Republike Srpske i, u svakom pogledu, najmoćnija osoba u njoj, može ignorisati Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i šta ono u tom slučaju može preduzeti? Da li će, recimo, raspisati potjernicu za Dodikom ili poslati Državnu agenciju za istrage i zaštitu da ga privede u Sarajevo i kakve to posljedice može imati?

Da ni takve mogućnosti nisu isključene vidi se i po reakciji entitetskog ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, koji je jasno poručio da policija Republike Srpske može da zaštiti predsjednika Dodika od bilo koga te da radi na njegovom obezbjeđenju, u skladu sa svim propisima.

“Što se tiče mogućnosti ugrožavanja predsjednika, uvijek postoje takve informacije, kao i prema svim predsjednicima država i republika, ali mi smo apsolutno sigurni da možemo da ga zaštitimo od svih vrsta ugrožavanja, sa bilo koje strane”, kategoričan je Lukač.

Za sada se ispred službene palate entitetskog predsjednika u centru Banje Luke mogu vidjeti policajci sa dugim cijevima, a njegovo lično obezbjeđenje je već odavno maksimalno pojačano. Nikome za sada na pamet i ne pada ni hipotetička pretpostavka šta bi se moglo dogoditi da neko pokuša privesti Dodika ili raspiše za njim potjernicu.

A i čemu takve pretpostavke u zemlji koja je mimo svih drugih zemalja i u kojoj se sve može riješiti trgovinom, pa i političkom, dogovorima, ako treba, po motelima i u kojoj niko nikada sa dobrom zaleđinom nije procesuiran.

Ne može mi niko ništa, jači sam od sudbine, geslo je kojim bi Dodik mogao da nastavi neprikosnovenu vladavinu, podržan većinom građana Republike Srpske.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera